OBAVIJEST ZA HRVATSKE RATNE VOJNE INVALIDE I CIVILNE INVALIDE IZ DOMOVINSKOG RATA
OBAVIJEST ZA HRVATSKE RATNE VOJNE INVALIDE I CIVILNE INVALIDE IZ DOMOVINSKOG RATA – IZDAVANJE NACIONALNIH ISKAZNICA ZA OSOBE S INVALIDITETOM I EUROPSKE PARKIRALIŠNE KARTE ZA OSOBE S INVALIDITETOM U sklopu EU projekta MOSI – Unaprjeđenje sustava korištenja prava osoba s invaliditetom u području mobilnosti čiji je korisnik Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, temeljem novog Zakona o povlasticama u prometu, Agencija za komercijalnu djelatnost (AKD) kreće u obradu podataka po službenoj dužnosti za izdavanje Europske i Nacionalne iskaznice te Europske parkirališne karte za osobe s invaliditetom. Prvo izdavanje novih isprava odvija se bez podnošenja zahtjeva od strane korisnika, na temelju podataka o invalidnosti/invaliditetu iz Registra osoba s invaliditetom pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo te podataka iz drugih registara unutar javne uprave koji su potrebni za dodjelu prava i izdavanje isprava. Korištenjem Nacionalne iskaznice za osobe s invaliditetom brzo i jednostavno se dokazuje pravo na određene povlastice, a sama dodjela prava na povlastice na području mobilnosti odvija se u potpunosti digitalnim putem, bez potrebe obilaženja šaltera i institucija. Pravo na izdavanje isprava ostvaruju osobe s invaliditetom prema kriterijima iz Zakona, a nove isprave će im biti poslane na adresu prebivališta u Republici Hrvatskoj. Nacionalnom iskaznicom za osobe s invaliditetom mogu se ostvariti povlastice u četiri područja (na iskaznici će biti označeno koja se povlastica može koristiti sukladno kriterijima iz Zakona o povlasticama u prometu) – željezničkom i pomorskom putničkom prijevozu, pri korištenju autocesta i uporabi javnih cesta. Svi koji ostvaruju prava na Nacionalnu iskaznicu dobivaju i Europsku, kojom se, sukladno prijedlogu nove Direktive EU, omogućava ravnopravan pristup pogodnostima u svim državama članicama koje su ponajprije usmjerene na područje turizma, kulture (muzeji, kazališta, koncerti) i sporta. Korisnici se pozivaju da odmah provjere i upišu sve svoje podatke (ukupno tjelesno oštećenje, tjelesno oštećenje koje se odnosi na oštećenje donjih ekstremiteta, stupanj funkcionalnog oštećenja…) u Registar osoba s invaliditetom, kontaktom na e-adresu invaliditet@hzjz.hr. Preduvjet za izdavanje isprava je i prebivalište u Republici Hrvatskoj. Pozivamo sve hrvatske ratne vojne invalide i civilne invalide iz Domovinskog rata da i nakon dobivanja novih iskaznica provjere svoj status i pripadajuća prava na iskaznicama te eventualne nepravilnosti prijave na e-adresu invaliditet@hzjz.hr ili na broj 08000-440 ili Ministarstvu hrvatskih branitelja na brojeve 01/2308-521 ili 01/2308-817. Sve detaljne informacije o novim iskaznicama su dostupne na mrežnim stranicama projekta MOSI – Unaprjeđenje sustava korištenja prava osoba s invaliditetom u području mobilnosti. Izvor: https://branitelji.gov.hr/
Steve Kabić-Polo: RIJEČKI MOTIVI-FOTO ALBUM
RIJEČKI MOTIVI foto album by Steve Kabić Polo
SJEĆANJE NA POGINULE U GOSPIĆU I PERUŠIĆU 1991.GODINE
SJEĆANJA NA POGIBIJE PRIPADNIKA 128.br HV “Sveti Vid” na gospićkom bojištu u prosincu 1991.godine 4.bojna 128.brigade stiže na ličko ratište 20. prosinca 1991.godine. Odmah po dolasku je smještena u Đački dom u samom središtu Gospića gdje boravi do 24.12. kada stiže zapovijed za polazak i posjedanje položaja. Dok se čeka transport na položaje, oko 18,15 granata pogađa prozor jedne sobe na Đačkom domu. Ginu četiri pripadnika brigade: Bruno Colnar, Stjepan Klić, Pavo Putrić i Goran Šimac, 27 ih biva ranjeno od čega 17 teško – veliki dio je ostao trajno invalidan. ĐAČKI DOM, GOSPIĆ 24.12.1991.
Hrvatski sabor izglasao Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji
Hrvatski sabor izglasao Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji Izmjene i dopune Zakona Ministarstvo je iniciralo prateći promjene u populaciji s ciljem poboljšanja materijalnih i radnih prava te poboljšanja skrbi za hrvatske branitelje starije dobi Hrvatski sabor je 15.prosinca 2023.godine, s 94 glasa „za“, izglasao Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji koji stupa na snagu 1. siječnja 2024. godine. Ustanove za trajni smještaj Izmjenama zakona predviđa se osnivanje posebne ustanove za hrvatske branitelje kojima je potrebna institucionalna pomoć u obliku smještaja trajnije naravi, bilo zbog socioekonomskog stanja ili potrebe pomoći oko obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Među najvećim izazovima s kojima se susreće Ministarstvo je starenje braniteljske populacije, porast njihovih zdravstvenih problema te samačka domaćinstva u kojima se nema tko brinuti o hrvatskim braniteljima. Stoga će se s ciljem pomoći hrvatskim braniteljima koji nemaju osiguran smještaj ili se zbog svog zdravstvenog ili materijalnog stanja ne mogu sami brinuti o sebi, niti imaju članove obitelji koji im mogu pomoći u tome, osnovati ustanove koje će pružati usluge dugotrajnijeg smještaja. Veće invalidnine za HRVI nakon više od 20 godina i povećanje naknade za nezaposlene U okviru materijalnih prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji uvodi se novi model usklađivanja naknada koje primaju korisnici. Iznos osobne invalidnine, posebnog doplatka, doplatka za njegu i pomoć druge osobe, ortopedskog doplatka, obiteljske invalidnine, povećane i uvećane obiteljske invalidnine, novčane naknade u iznosu obiteljske invalidnine, novčane naknade u iznosu povećane i uvećane obiteljske invalidnine,naknade za njegovatelja i naknade za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata svake godine će se određivati prema osnovici koju odredi Vlada odlukom. Mirovinska prava i veće mogućnosti rada uz zadržavanje mirovine Što se tiče mogućnosti rada umirovljenih hrvatskih branitelja, u zakon su ugrađena nova prava usklađena s općim propisom o mirovinskom osiguranju. Radi se o usklađivanju kojim se omogućuje da hrvatski branitelji mogu primati puni iznos najniže mirovine određene Zakonom o hrvatskim braniteljima, ako im je on povoljniji od njihove starosne mirovine, i biti zaposleni do polovice radnog vremena. Također, ovim Zakonom omogućuje se primateljima obiteljske mirovine rad do polovice radnog vremena uz primanje punog iznosa mirovine. I korisnici invalidske mirovine, kojima je utvrđen djelomičan gubitak radne sposobnosti prouzročen sudjelovanjem u ratu, imat će pravo na mirovinu za vrijeme zaposlenja do pola radnog vremena. Izmjenama zakoa, udovice umrlih hrvatskih branitelja mogu ostvariti obiteljsku mirovinu kad napune 50 godina bez obzira koliko godina su imale u trenutku smrti hrvatskog branitelja. Proširenja prava za HVO invalidske mirovine Izmjenama i dopunama Zakona daje se mogućnost ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu za sve HVO RVI po osnovi bolesti i ozljede kojima se u postupku vještačenja u RH utvrdi gubitak radne sposobnosti. Vraćanje ranije oduzetog postotka mirovine od Nove godine Osim unaprjeđenja prava i dodatne skrbi za hrvatske branitelje od 1. siječnja 2024. koje proizlaze iz ovoga Zakona, podsjećamo da će se Nove godine u potpunosti ukinuti sva smanjenja mirovina od 10% koja su ranije Vlade nametnule hrvatskim braniteljima, u skladu s inicijativom Ministarstva hrvatskih branitelja o prestankom važenja Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju. Izvor: Ministarstvo hrvatskih branitelja
GENERAL JOSIP LUCIĆ – PREDAVANJE „USPOSTAVA VETERANSKIH CENTARA U RH“
GENERAL JOSIP LUCIĆ „USPOSTAVA VETERANSKIH CENTARA U RH“ u organizaciji ZUDR – PGŽ dana 13. prosinca 2023. u Gradskoj vijećnici Rijeka održano je predavanje na temu “Uspostava veteranskih centara u RH”. Predavanje je održao ravnatelj Javne ustanove Veteranski centar Josip Lucić, general zbora u mirovini, bivši načelnik GS OS RH. Kao što je poznato, u veteranskom centru se na jednom mjestu osigurava provedba programa koji obuhvaćaju rehabilitacijske, sportske i rekreacijske, kulturne i društvene aktivnosti na kojima će gostovati predavači iz različitih područja i umjetniici, duhovnu obnovu – duhovno zdravlje, suradnju s udrugama na pružanju izvaninstitucionalnih usluga, očuvanje i promicanje zdravog načina života, programe psihološkog osnaživanja i psihološke intervencije, kao i program čuvanja i promicanja vrijednosti Domovinskog rata. U sklopu svakog veteranskog centra postojat će spomen-soba poginulim hrvatskim braniteljima i memorabilija iz Domovinskog rata te će se u centrima na poseban i dostojanstven način obilježavati sve važne obljetnice i datumi iz Domovinskog rata. Veteranski centri su istovremeno i centri razvoja u kojima se pruža savjetodavna pomoć, edukacije kroz različite radionice, seminare, treninge, osnaživanje potencijala korisnika za zapošljavanje i poduzetništvo te uključivanje u rad zadruga hrvatskih branitelja kao dio radne terapije.
RATNA KALVARIJA LIČKOG SELA ČANAK NERASKIDIVO VEZANA UZ RIJEČKE BRANITELJE: JAČI I OD ZIME I OD AGRESORA
RATNA KALVARIJA LIČKOG SELA ČANAK NERASKIDIVO VEZANA UZ RIJEČKE BRANITELJE: JAČI I OD ZIME I OD AGRESORA ČANAK, 10.12.2023. Neveliko ličko selo doživjelo je tijekom prosinca 1991. godine svoje najtužnije dane. Nakon gotovo tromjesečne opsade četnika i tzv. JNA, kao i povremenih napada, opkoljeni branitelji iz riječke 128. brigade „Sveti Vid“ ostali su bez streljiva u snijegom i ledom zavijanom selu i bili su lak plijen neprijatelju. Ulaskom u selo neprijatelj je odmah ubio sedmero civila starije životne dobi, nekima se niti nakon 32 godine ne zna za sudbinu i zadnje počivalište. U borbama za Čanak poginulo je ukupno 32 branitelja i civila. Preživjeli vojnici i civili bili su uhićeni i odvedeni u Korenicu zbog razmjene, ali su svi prethodno prošli torture, ponižavanja i uvrede. PRIPADNICI 2.BOJNE 128.br HV “Svetu Vid” Rijeka, poginuli u Čanku 10.12.1991.godine Snijeg, hladnoća i nadmoćniji neprijatelj Riječka 128. brigada „Sveti Vid“ je 10. prosinca 1991. godine, na dan upada četničkih hordi u Čanak, izgubila petoricu suboraca: Franju Matašića, Miljenka Benaša, Zlatka Likera, Ivana Radicu i Ivoslava Škarona. Pripadnici 128. brigade ne zaboravljaju svoje poginule prijatelje i suborce. Na mjestu stare škole gdje je bila ratna baza njihove postrojbe podignuto je spomen obilježje s uklesanim imena žrtava. Branitelja i civila jer su oni u vrijeme najtežih borbi bili jedno, slušali danonoćne detonacije topničkih postrojbi, brujanje tenkova i neprestanu pucnjavu iz pješačkog naoružanja. Predsjednik Udruge 128. brigade „Sveti Vid“ bojnik Ivan Lerga (79) prepričao nam je surovu pripovijest Čanka od 10. prosinca 1991. -Zapovjednik bojne bio je Franjo Matašić koji je toga jutra bio ranjen. Potom je prevezen u Korenicu i u Beograd na VMA odakle je javljeno da je preminuo. Tada nam je zarobljeno kompletno medicinsko osoblje. Svi su bili surovo mučeni, a neki se ostali doživotni invalidi. Te zime je palo oko 20 centimetara snijega i bilo je jako hladno, do -27 stupnjeva C. U Čanak je uoči napada stigla naša 1. satnija. Jedan vod bio je smješten u Dumanu, drugi u staroj školi, dok je treći zauzeo položaje nadomak Čanka. Ukupno je bilo oko 90 ljudi iz 128. brigade. Naša satnija je u Čanak stigla 9. listopada poslijepodne, već se hvatao mrak. Nije bilo nikakvih obavještajnih podataka o neprijatelju i situaciji na bojišnici. Onda je u samo svitanje započela žestoka paljba iz neprijateljskih minobacača i topova. Imali smo nešto naoružanja, ali samo automatske puške, poneka PAP-ovka ili čak „tandžare“ koje nisu mogle braniti Čanak. Taj napad su četnici zapravo poduzeli onako „usput“ jer im krajnji cilj bio zauzeti obližnje Ramljane i tamošnje zalihe goriva JNA. Tako je cijela bojna neprijatelja napala na nepunu satniju 128. brigade, ističe bojnik Lerga i naglašava zadovoljstvo kada je 128. brigada u operaciji „Oluja“ krenula na neprijatelja upravo iz smjera Čanka. Tada su Riječani bili nezaustavljivi. Tuga za igubljenim životima civila i branitelja Kod spomen-obilježja vijence su uz počasni stroj Hrvatske vojske najprije položili članovi obitelji poginulih civila. Uslijedio je izaslanik predsjednika Zorana Milanovića brigadir Damir Bobić. Marko Ratković se poginulima naklonio u ime Vlade RH i Ministarstva branitelja. Uslijedila su izaslanstva Ličko-senjske žzpanije, Općine Plitvička Jezera, NP Plitvička jezera, Udruge specijalne policije „Tigar“, 133. brigade Otočac, HVIDR-e. Riječi molitve predvodio je vlč. Ante Luketić koji je potom predvodio Svetu misu u obližnjoj crkvi. Za vrijeme današnje komemoracije dim se vidio iz svih desetak kuća sela u kojemu danas žive mahom stariji ljudi, sela bez djece. Misa zadušnica za stradale u Čanku održana je, po tradiciji, u Svetištu Majke Božje Trsatske 10.12. u 18,30.sati. ČANAK DRUŽENJE POSLIJE MISE NA TRSATU Izvor:Marin Smolčić/NL od 10.12.2023. FOTO: NL i TZM(128.br)
UDRUGA RATNIH VETERANA 128.br HV U KOLONI SJEĆANJA U ŠKABRNJI
Udruga ratnih veterana 128.br HV „Sveti Vid“ Rijeka svake godine na Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, sudjeluje u koloni sjećanja u Škabrnji.
32 BAKLJE NA MOSTU HRVATSKIH BRANITELJA U POČAST ŽRTVI VUKOVARA I ŠKABRNJE
32 BAKLJE NA MOSTU HRVATSKIH BRANITELJA U POČAST ŽRTVI VUKOVARA I ŠKABRNJE Rijeka, 16.11.2023.godie Plamen 32 baklje koje su držali članovi KN Armada u večernjim satima obasjao je Most hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata čime je na najljepši način osvjetljeno sjećanje na jednaki toliki broj godina koliko je prošlo od iznimne žrtve koju je Vukovar podnio za slobodu Hrvatske. Zahvaljujući Zajednici udruga Domovinskog rata Primorsko-goranske županije, Prvoj hrvatskoj sušačkoj gimnaziji i KN Armada Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje u Rijeci je obilježen na jedini mogući način kako se takvom danu i mora pristupiti – potpunim zajedništvom i sadržajnim programom. Povorke su krenule će iz Vukovarske ulice i iz Prve hrvatske sušačke gimnazije te su se spojile na Mostu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata gdje smo iskazali pijetet prema smrtno stradalim hrvatskim braniteljima. U Prvoj hrvatskoj sušačkoj gimnaziji održana je Svečana akademija liji je središnji dio bio sat povijesti naziva “Obrana Vukovara i Škabrnje i njihovo značenje u kontekstu Domovinskog rata“. Velika dvorana naziva „Dr. Izidor Kršnjavi“ bila je prepuna, a uz glazbene točke koje je izveo pjevački zbor PHSG, operna pjevačica Ivanica Vunić te klaviristica prof. Ivana Vrban, sat povijesti održali su brigadir Sandi Knežević i pukovnik Ivica Barač koji rade u Hrvatskom vojnom učilištu “Dr. Franjo Tuđman“. S druge strane, ispred murala posvećenog Vukovaru u istoimenoj ulici okupio se veliki broj ljudi, posebno mladih koji unatoč protoku vremena ne zaboravljaju značaj Vukovara za slobodu Hrvatske kao i za sva njezina kasnije postignuća. Iako, dakako s razlogom, ima i mnogo kritika na današnju Hrvatsku, posebno po pitanju visine plaća i mirovina kao i općeg standarda, odnosno razarajuće, silno raširene korupcije, to nikako nije krivnja branitelja Vukovara i Škabrnje, još manje njihove žrtve za sve nas. Upaljene su brojne svijeće, a onda se, kako to riječka tradicija poznaje, velika kolona ponosno, unatoč silnoj kiši, kretala središtem grada, ulicom Fiorela la Guardie, Korzom pa sve do Mosta branitelja. Uz prigodno polaganje vijenaca i paljenje svijeća, molitvu za sve stradalnike održao vlč. Sanjin Francetić. Ispred spomenika na Mostu branitelja vijence su položili Udruga roditelja i udovica poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, ZUDR PGŽ, Ministarstva branitelja, Primorsko-goranske županije, Grada Rijeke i Armade. Izvor: novilist.hr /foto: NL i Ivica Jakšić Predsjednik ZUDR PGŽ Marinko Žuža, umirovljeni brigadir HV: „Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, obilježen je u četvrtak 16. studenog, jer sutra je dan kad veliki broj ljudi iz našeg kraja putuje u Vukovar. Kako se to činilo i nekih prijašnjih godina organizirali smo se u dvije simbolične povorke sjećanja, ali ne na način da se dijelimo, nego da obuhvatimo većinu segmenta koje sjećanje na jedna tako značajna događaj mora obuhvatiti.“
BOĆARSKI TURNIR U RIJECI U POVODU 31.OBLJETNICE 9.gbr
BOĆARSKI TURNIR U RIJECI U POVODU OBILJEŽAVANJA 31.OBLJETNICE 9.gbr U sklopu obilježavanja 31. obljetnice 9.gbr „Vukovi” na Viškovu je ovog vikenda održan boćarski turnir na kojem je sudjelovalo ekipa: 128.br HV, 9.gbr-Rijeka, 9.gbr-Gospić, 111.br HV, JSP Ajkupe, UDVDR PGŽ. Na kraju turnira ukupni poredak je bio slijedeći: 1.mjesto 128.br 2.mjesto 9.gbr-Rijeka 3.mjesto 9.gbr-Gospić
128.brigada HV „Sveti Vid” Rijeka 22.10.1991.-22.10.2023.
128.brigada HV „Sveti Vid” Rijeka 22.10.1991.-22.10.2023. Obilježavanje 32.obljetnice ustrojavanja brigade Ovogodišnje obilježavanje 32. obletnice ustrojavanja 128.br.HV „Sveti Vid” Rijeka počelo je 18.listopada postavljanjem 4 plakata u izlog zgrade Gradskog poglavarstva na riječkom Korzu. Na plakatima je ukratko prikazano: kratka povijest 128.brigada u VRO OLUJA poginuli pripadnici 128.br rad Udruge ratnih veterana 128.br. U petak, 20. listopada pročelnik UO za poslove Župana i Županijske skupštine Goran Petrc i pročelnica gradskog UO za zdravstvo, socijalnu zaštitu i unaprjeđenje kvalitete života Karla Mušković primili su predstavnike Udruge 128. brigade HV „Sveti Vid”. Bila je to prilika za prisjećanje na njihov ratni put i djelovanje kao i zahvalu za sudjelovanje u obrani domovine. Pročelnica Mušković istaknula je kako je Grad Rijeka do sada, a tako će nastaviti i u budućnosti podupirao aktivnosti i projekte Udruge. „Obilježavanje ove godinešnjice prilika je da se svake godine prisjetimo vašeg ratnog puta, ali i svih onih koji su bili dio vas, ali nažalost, danas više nisu s nama“, istaknula je Mušković. Primanju su prisustvovali i Zlatko Mihelec ispred Primorsko-goranske županije te u ime Udruge 128. brigade predsjednik Udruge Ivan Lerga, prvi zapovjednik Joko Đipalo, Miodrag Hećimović, ratni zapovjednik, Ivan Štrković, načelnik stožera, Ivan Lerga, predsjednik Udruge, Herman Sušnik, zamjenik predsjednika Udruge, Walter Cvjetan, član uprave Udruge, Branko Novak, tajnik Udruge. U subotu je svečano obilježen Dan 128.brigade HV: Na Mostu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata položeni su vijenci i upaljene svijeće za poginule članove. Događaju su prisustvovali i predstavnici Grada Rijeke i Primorsko – goranske županije te članovi udruga proisteklih iz Domovinskog rata i članovi KN ARMADA iz Rijeke . Misa zadušnica održana je tradicionalno u riječkoj katedrali Svetog Vida, a nakon toga je u prostoru Zajednice Talijana u Palazzo Modello u Rijeci upriličena svečanost povodom obljetnice a potom i druženje pripadnika brigade i gostiju. KRATKA POVIJEST 128.br HV 128. brigada nastala je na temeljima već oformljene brigade TO Rijeka i to već u rujnu 1991.godine. Početkom srpnja 1991. godine velikosrpska agresija na Republiku Hrvatsku dobija sve više na zamahu: otvoreni oružani napad na istočnu Slavoniju, otvara se ratište na Banovini, minobacačkim projektilima su zasuti Otočac i Gospić čime se otvara još jedno, ličko krizno žarište… Na širem području Rijeke u tijeku je samoorganiziranje dragovoljaca i odlazak, pojedinačno ili u skupinama, na ratišta u RH (Specijalna jedinice MUP ”Ajkule”, HOS, 111.br HV). U kolovozu se formira „A” bojna 111.brigade a u Rijeku stiže prvih 1000 prognanika iz okupiranih i ugroženih područja. Hrvatska Vlada proglašava djelomičnu mobilizaciju u kriznim područjima. U Rijeci se tijekom kolovoza formira zapovjedništvo brigade TO Rijeka a početkom rujna vrši se smotriranje cjelokupne brigade u tadašnjem Omladinskom naselju „Lovorka Kukanić”. Početkom listopada 1991.godine mobilizira se 3.pb brigade TO Rijeka i upućuje na Platak sa zadaćom obučavanja i pripreme za predstojeća djelovanja te spremnosti za sudjelovanje, zajedno sa ostalim snagama u sprečavanju spajanja garnizona JNA iz Klane, Delnica i Rijeke. Obuka je trajala 10 dana a za 3. bojnom slijede 1., 2. i 4. bojna sa istovjetnim zadaćama. U rujnu 1991.godine Ministarstvo obrane RH donosi odluku o ustrojavanju Glavnog Stožera OS i Operativnih zona Osijek, Bjelovar, Zagreb, Karlovac, Rijeka i Split. Dotadašnji Krizni štabovi ispunili su svoju zadaću, izgubili pravo zapovijedanja te postali stožeri civilne vlasti sa zadaćom provedbe najširih obrambenih priprema. U sklopu tih odluka donesena je 22.10.1991.godine i odluka da se brigada TO Rijeka preimenuje u 128.brigadu ZNG te se taj datum obilježava kao Dan 128.br HV „Sveti Vid” Rijeka. Tijekom listopada i studenog brigada nastavlja sa obučavanjem i borbenim aktivnostima: sudjelovanje u blokadi vojarni na Trsatu i u Dragi te osiguranje mirnog napuštanja Rijeke od strane 13.Korpusa JNA. Istovremeno brigada se tijekom listopada i studenog po bojnama razmješta u šire područje grada Gospića i Perušića gdje učvršćuje crtu obrane. Tijekom borbenih djelovanja 1991/1992.g. 128.br ZNG-e ima 19 poginulih pripadnika na prvoj crti bojišnice. Unatoć gubicima 128. br ZNG-e svoje zadaće cjelosti ispunjava, te na crti bojišnice dočekuje međunarodno priznanje RH. Dana 17.srpnja 128.br.HV se izvlači u Rijeku, demobilizira i, sukladno zapovjedima GS OSRH I OZ Rijeka, prelazi u pričuvu.U periodu 1993.-1995. 128.br HV- Sv.Vid izvršava zadaće u organizaciji obrane istočno od Gospića uglavnom po dijelovima (bojnama). Tijekom operacije „Bljesak-95” 128.br HV-Sv.Vid nalazi se na bojišnici istočno od grada Gospića gdje dobije zadaću da sa ojačanom 2. bojnom posjedne područje oslobođeno u operaciji „Medački Džep-93”, koje je HV bila prisiljena napustiti pod pritiskom međunarodne zajednice. Ubrzo potom slijedi demobilizacija 2.pb.Početkom srpnja 1995.g. kompletna brigada (bez demobilizirane 2.bojne) posjeda crtu bojišnice Stipanov grič – Perušić gdje se vrši završna obuka za napadna djelovanja i preciziraju zadaće po postrojbama. Ponovnom mobilizacijom 2. bojne, 02. 08. 1995.g. postaje jasno da akcija konačnog oslobađanja okupiranih teritorija RH nije više pitanje dana nego sata. 128.br u VRO „OLUJA” U Vojno-redarstvenoj operaciji „Oluja” 128.br HV „Sveti Vid” – Rijeka dobiva zadaću za napad na smjeru s. Ramljani-s.Trnavac-s.Homoljac-s.Vrelo-grad Korenica. Napadna djelovanja počinju u zoru 4.kolovoza 1995.godine u 05,00 sati. Sveopćem pješačkom napadu prethodi snažna topnička priprema. Do ranih popodnevnih sati oslobođena su sva sela na smjeru djelovanja a grad Korenica oslobođen je 6.kolovoza 1995.godine i odmah potom su se je na zgradi pošte zavijorile zastave Republike Hrvatske i 128.br.HV “Sveti Vid”-Rijeka – uspostavljeno zapovjedno mjesto brigade. Postrojba se prikuplja i pregrupirava za dalje djelovanje a istovremeno se demobilizira 2.bojna. U slijedećim danima snage 3.bojne izbijaju preko Plješevice na rijeku Unu i, napokon, na granici Republike Hrvatske formiraju crtu obrane. Sukladno zapovijedi ZP Gospić, dio zapovjedništva brigade i ojačana 1.pješačka bojna vrše hodnju smjerom Korenica-Bruvno-D.Lapac-Srb-Lička Kaldrma-Drvar i raspoređuje se na crti bojišnice u predjelu naselja Oštrelj ispred Bosanskog Petrovca. Po završetku VRO „Oluja” 3. bojna se vraća u Rijeku a Borbena skupina 128. br (ojačana 1.bojna) priprema se na Krivom Putu, iznad Senja za eventualno vojno oslobađanje istočne Slavonije. Ovaj dio brigade vratio se svojim domovima tek nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma, sredinom prosinca 1995.godine. Odlukom Predsjednika Republike Hrvatske i Vrhovnog Zapovjednika OS RH, 128.brigada Hrvatske vojske „R” odlikovana je Ordenom Nikole Šubića Zrinjskog. Udruga 128.br HV „Sveti Vid” Rijeka Udruga 128.br HV „Sveti Vid” – Rijeka osnovana je 13.svibnja 1992.godine. Nakon
