31 GODINA OD STRADANJA U ČANKU
31 GODINA OD STRADANJA U ČANKU I ove je godine, 10. prosinca 31.obljetnica jednog od najvećih zločina u Domovinskom ratu na prostoru Like. Trideset i jedna godina je prošla od prvog velikog stradanja pripadnika 12.br,HV „Sveti Vid“ Rijeka. Osim okupljanjem u Čanku, selu od nekoliko desetaka stanovnika u sastavu općine Plitvička jezera, stradanje pripadnika 128. brigade HV tradicionalno će se obilježiti i u Svetištu Majke Božje Trsatske. Misa je u 18,30 sati. Naći će se pripadnici 128. brigade HV “Sveti Vid” kako bi odali počast svojim suborcima, ostalim braniteljima te civilima koji su na taj dan stradali u Čanku. Čanak, 10.prosinac 2022.godine Druženje poslije mise na Trsatu 11.12.2022. Autor: Edi Prodan Ivan Lerga, bojnik HV u pričuvi, ratni zapovjednik jedne od bojni 128.br HV “Sveti Vid” Rijeka i predsjednik Udruge ratnih veterana 128.br Nije nas bilo mnogo, otputovali smo s jednim kombijem, ali održali smo tradiciju što je i najvažnije. Svoje kolege i prijatelje nikad nećemo, dok nas ima zaboraviti. U samom Čanku okupilo se nemalo prijatelja i veterana iz Like, iz Gospića i Korenice posebno, a s njima su bili i pripadnici političkih struktura tih jedinica lokalne samouprave Kao svake godine, i ove su članovi Udruge 128 brigade Sveti Vid Rijeka predvođeni pričuvnim bojnikom i predsjednikom Udruge Ivanom Lergom posjetili Čanak kako bi obilježili 31. obljetnicu stradanja pet suboraca – Franje Matašića, Miljenka Benaša, Zlatka Likera, Ivana Radice te Ivoslava Škarona – kao i stradalnika iz svoje i ostalih postrojbi te domaćeg stanovništva. Za razliku od Benaša, Likera, Radice i Škarona koju su stradali u samom Čanku, teško ranjenog Matašića agresori, inače zapovjednika 2. bojne 128. brigade, snage JNA i paravojnih četničkih skupina, odveli su u Beograd gdje je sedam dana kasnije, 17. prosinca i preminuo. Bilo je to jedno od većih pojedinačnih stradanja pripadnika HV-a na ličkom ratištu, a dogodilo se u u potpunom neprijateljskom okruženju sela Čanak, u iznimno teškoj situaciji po razvoj ratnih događanja i opstojnosti Hrvatske. Nakon obilaska Čanka, navečer je u Svetištu Majke Božje na Trsatu u čast poginulih održana sveta misa.
Obilježili smo Dan sjećanja na žrtve Domovinskoga rata te Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje
Dan sjećanja na žrtve Domovinskoga rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje Komemorativnim programom na ulazu u Škabrnju, kojeg su uveličale policijska klapa Sv. Mihovil i klapa Bibinje, započelo je obilježavanje obljetnice Dana sjećanja na škabrnjske žrtve u Domovinskom ratu, nakon čega su se svi koji su došli odati počast braniteljima i civilima poginulim na današnji dan, uputili u Koloni sjećanja do spomen obilježja masovne grobnice u središtu Škabrnje gdje su zajednički vijenac u ime svih izaslanstava položili predstavnici Zajednice udruga civilnih stradalnika Domovinskog rata. U 11 sati u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije održano je koncelebrirano misno slavlje za žrtve Škabrnje, a potom je s Trga dr. Franje Tuđmana krenula Kolona sjećanja do središnjeg križa, spomen obilježja za poginule u Domovinskom ratu, na mjesnom groblju sv. Luke, gdje su pročitana imena poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, pripadnika Samostalnog bataljuna Škabrnja, poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata iz susjednih općina, civilnih žrtava iz Domovinskog rata i poginulih civilnih žrtava od minsko eksplozivnih sredstava. Ispred središnjeg križa na groblju sv. Luke, zajednički vijenac položili su obitelji poginulih branitelja i civilnih žrtava i predstavnici koordinacije svih udruga proizašlih iz Domovinskog rata Zadarske županije. Vijence i svijeće položio je Predsjednika RH i Vrhovni zapovjednik OS RH, Zoran Milanović s izlaslanstvom, a potom i izlaslanstva Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvatske. Također vijence su položila i izaslanstva Općine Škabrnja, Samostalnog Škabrnjskog bataljuna i UHDDR-a te zajednički vijenac Županija, Gradova i Općina te ratnih postrojbi koje su ratovale na području Škabrnje. Udruga 128.br HV “Sveti Vid” Rijeka tradicionalno je i ove godine Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje obilježila odlaskom u Škabrnju i sudjelovanjem u Koloni sjećanja
SJEĆANJE NA NAVIJAČE NK RIJEKA POGINULE U DOMOVINSKOM RATU
SJEĆANJE NA NAVIJAČE NK RIJEKA POGINULE U DOMOVINSKOM RATU Zajedno sa igračima NK Rijeka i KN Armada položili smo vijenac i zapaliil svijeće ispod spomen ploče navijačima NK Rijeka na Kantridi, pripadnicima riječkih i ostalih brigada, poginulim u Domovinskom ratu. Slava im.
ŠKABRNJA 2022
Obilježavanje 31. obljetnice ustrojavanja 128. brigade HV „Sveti Vid“
Obilježavanje 31. obljetnice ustrojavanja 128. brigade HV „Sveti Vid“ https://www.youtube.com/watch?v=d5TEL8D7W1M Polaganjem vijenaca, svetom misom i prigodnom svečanošću obilježena je 31. obljetnica ustrojavanja 128. brigade HV „Sveti Vid“. Obilježavanje je započelo polaganjem vijenaca na Mostu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata na Delti, kojem su se pridružila i delegacija Grada Rijeke te Primorsko- goranske županije. Nakon toga je u Katedrali sv. Vida služena misa zadušnica. Prigodna svečanost u povodu 31. obljetnice ustrojavanja i nastanka 128. brigade HV-a „Sveti Vid“ Rijeka održana je HKD-u na Sušaku, gdje su se prisutnima obratili Ivan Lerga, pričuvni bojnik, dugogodišnji zapovjednik II. bojne i predsjednik Udruge 128. brigade HV-a Sv. Vid, gradonačelnik Rijeke Marko Filipović i pročelnik Ureda županije Goran Petrc. Gradonačelnik je čestitao 31. obljetnicu brigade, na koju je Rijeka ponosna, podsjetivši kako je odaziv na mobilizaciju upravo u Rijeci bio jedan od najvećih u Hrvatskoj. “Mnogi od vas i danas imaju posljedice tih ratnih djelovanja, a 26 pripadnika brigade ostavilo je ono najvrednije što imaju, svoj život. Na žalost, svjedoci smo da se povijest ponavlja. Doduše ne na ovom našem prostoru, ali u Europi svjedočimo novim ratovima, a ratovi nikada nisu donijeli ništa dobro iz povijesti. Iz povijesti možemo jako puno naučiti ako to želimo. Rijeka je svojim brigadama odala nužnu počast imenovanjem dvaju trgova, ulice i gradnjom mosta na Delti, a s Delte većina vas je otišla na ratišta diljem Hrvatske. Ne samo na ličko ratište koje nam je bilo najbliže, ali praktički je u Lici obranjena Rijeka i dio Hrvatske i na tome vam zahvaljujemo”, kazao je riječki gradonačelnik. 128. brigada osnovana je 22. listopada 1991. godine na temeljima Teritorijalne obrane, a nakon prvog postrojavanja na prostorima današnjeg Sportsko-poslovnog centra “Lovorka Kukanić”, članovi brigade su se pripremali na području čitavog Grobnika. Prvi zadaci postrojbe bili su blokada vojarni u Rijeci te preuzimanje oružja iz skladišta tadašnje JNA. Radi se o brigadi kroz koju je prošlo više od 7.000 branitelja i koja je izvršavajući ratne zadaće u Domovinskom ratu uvelike zadužila Rijeku i cijelu Hrvatsku. Brigadu su najvećim dijelom činili stanovnici Rijeke i okolice, a na svom ratnom putu, koji je većinom vodio preko ličkih ratišta, svoj život je ostavilo 26 branitelja. Brigada je sudjelovala i u vojno-redarstvenoj akciji Oluja. Uloga 128. brigade Hrvatske vojske u Domovinskom ratu bila je ogromna, a pogotovo što je početkom ratnih sukoba njena aktivnost bila vezana uz povlačenje JNA iz Rijeke, te kasnije sudjelovanje u borbama na ličkom ratištu, u čemu je uspjela obraniti Rijeku od agresije neprijateljskih sila i jačih razaranja te zaštititi od stradanja civilno stanovništvo. 128. brigada HV “Sv. Vid” pronijela je ime Rijeke i izvan hrvatskih granica. 1999. godine 128. brigadi HV-a dodijeljena je Zlatna plaketa “Grb Grada Rijeke” za neprocjenjiv doprinos u obrani Rijeke tijekom Domovinskog rata. Tekst preuzet sa portala rijeka.hr
Sudjelovali smo na boćarskom turniru u povodu 30.obljetnice osnivanja 9.gbr
SUDJELOVALI SMO NA BOĆARSKOM TURNIRU POVODOM 30.GODINA OSNIVANJA 9.gbr Ugodan susret ratnih drugova na boćarskom turniru u Rijeci povodom 30.obljetnice osnivanja 9.gardojske brigade. Zahvaljujemo domaćinu Udruzi ratnih veterana 9.gbr Primorsko-goranske županije na gostoprimstvu. Po završetku turnira poredak je bio slijedeći: Ajkule Rijeka 9 gbr Gospić brigada Rijeka
31.obljetnica ustrojavanja 128.br HV “Sveti Vid” Rijeka
Ove godine, 22.listopada, 128.br HV “Sveti Vid “ Rijeka svečano obilježava 31.obljetnicu ustrojavanja prema slijedećem programu: 10,00 sati – Polaganje vijenaca i paljenje svijeća na Mostu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata 11,00 sati – Sveta misa zadušnica u katedrali Svetog Vida, Rijeka 13,00 sati – Svečanost u povodu 31. obljetnice ustrojavanja i nastanka 128.br HV „Sveti Vid“ Rijeka u atriju HKD na Sušaku. Pozivamo vas da nam se pridružite
LIKA 2022 – Tradicionalni obilazak ličkog ratišta
LIKA 2022 – TRADICIONALNI OBILAZAK LIČKOG BOJIŠTA Udruga 128.br HV »Sveti Vid« Rijeka svake godine u vrijeme obilježavanja dana ustrojavanja brigade organizira obilazak ličkog bojišta- mjesta na kojima je brigada provela Domovinski rat i mjesta stradanja i pogibija njenih pripadnika. Tako je bilo i 17.rujna ove godine. Po već ustaljenom redu najprije se obilazi Čanak, gdje su 10.prosinca 1991.godine poginuli: Franjo Matašić, Miljenko Benaš, Ivoslav Škaron, Zlatko Liker i Ivan Radica. Potom se ide do spomenika u Ibrešićima gdje su u četničkom napadu na naše položaje 19.01.1992.godine poginuli: Petar Horvat, Zvonimir Škerl, Nevenko Grbac i Samir Terzić. U Perušiću, gdje su tijekom Domovinskog rata položaje držale 1. i 3. bojna, položeni su vijenci i zapaljene svijeće na centralnom križu. Zatim put vodi do Gospića, do Đačkog doma gdje su za Badnjak 1991.godine poginuli: Bruno Colnar, Stjepan Klić, Pavao Putrić i Goran Šimac. Potom odlazak do Široke Kule i odavanje počasti poginulim civilima te obilazak grandioznog spomenika te polaganje vijenca i paljenje svijeća na Ljubovu. I na kraju put završava u Korenici sa polaganjem vijenca i pajenjem svijeće na mjestu gdje je po završetku VRO »OLUJA« 128.br HV uspostavila svoje ZM. Na svim mjestima pogibija zapaljene su svijeće i položeni vijenci. Ovaj put su nam se pridružile članice i članovi Udruga roditelja branitelja poginulih u Domovinskom ratu i Udruga udovica te pripadnici KN »Armada« Rijeka. Običaj je da svake godine domaćin Udruzi bude jedno od mjesta: Gospić, Perušić ili Korenica. Ovaj put je to bio Gospić koji je za pripadnike Udruge osigurao ručak. Obilazak ličkog ratišta ne bi bio moguć bez potpore Grada Rijeke koji je osigurao autobus i PGŽ koja tradicionalno osigurava vijence i svijeće.
Obilježavanje VRO Oluja u Rijeci 04.kolovoza 2022.godine – impresivna povorka ponosa i slave
https://www.youtube.com/watch?v=3-jSprrUPxE&t=18s Impresivno je izgledalo današnje centralno obilježavanje državnih praznika u čast VRO Oluja pod Pokroviteljstvom Ministarstva Hrvatskih branitelja. U proslavi, pored udruga ratnih postrojbi PGŽ, udruga proizišlih iz rata za neovisnost RH i Udruge Primorski Hrvat, sudjelovale su Povijesne hrvatske vojne postrojbe, glazbeni i scenski umjetnici. Središnji dio proslave započeo je svetom misom u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije koju je vodio mons. Sanjin Francetić, da bi se točno u 20 sati krenulo s podizanjem hrvatske zastave na Kosi toranj. Zastavu su podigle članice Primorskog Hrvata uz glazbenu pratnju KUD-a Zametski koren, a paralelno je ispred Kosog tornja raširena golema navijačka zastava koja je bila i u Brazilu te u Rusiji za što su bili zaduženi članovi UHBDR-a Kastav. Istovremeno s Trga 128. brigade prema Mostu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata simboličnim puštanjem golubova iz dječjih ruku krenula je Povorka ponosa i slave koju su činili Počasni zastavni vod ratnih postrojbi, braniteljske udruge i udruge proizašle iz Domovinskog rata, pripadnici 14 povijesnih hrvatskih vojnih postrojbi te Gradska glazba Trsat, dok su Prve riječke mažoretkinje nosile – 25-metarsku hrvatsku zastavu. Dvije kolone spojile su se na Jelačićevom trgu kako bi skupa prešle Most hrvatskih branitelja. Nakon odavanja počasti i paljenja svijeća kod Spomenka poginulim hrvatskim braniteljima, publiku je oduševio prelet aviona Krila Kvarnera i padobranski skokovi, da bi nakon toga pjevačica Nika Antolos, najavila glazbeni program u kojem su sudjelovali Karin Kuljanić, Duško Jeličić Dule i Dječji zbor Brezice dok je sve okončano topovskim pucnjima i simboličnim paljenjem 27 baklji na Trsatskoj gradini. Paralelno s riječkim programom održana ja manifestacija Oluja s Kvarnera na Krčkom mostu gdje su točno u 21 sat, 222 baklje obasjale su Krčki most i more pod njim u spomen na 222 stradala branitelja iz Primorsko-goranske županije, a sve su pratile stotine gledatelja na Vozu, brojnim brodicama pod mostom, kao i s kopnene strane mosta https://www.youtube.com/watch?v=z0-2lIETm6A
31. obljetnica “Krvavog Uskrsa”
Danas se obilježava 31. obljetnica redarstvene akcije “Plitvice” u kojoj je kao prva hrvatska žrtva u Domovinskom ratu poginuo policajac Josip Jović, zbog čega je akcija oslobađanja Plitvica od pobunjenih Srba nazvana “Krvavi Uskrs”. Kod spomen obilježja Josipu Joviću danas su u 11 sati na Plitvicama čitanjem prigodne povijesnice i polaganjem vijenaca predsjednik Republike Zoran Milanović i izaslanstva Hrvatskog sabora i Vlade te braniteljskih udruga obilježili 31. obljetnicu oružane akcije. Krajem ožujka 1991. nekoliko stotina pripadnika specijalne postrojbe MUP-a Rakitje, Antiterorističke jedinice Lučko i jedinice za posebne namjene Kumrovec krenulo je noć uoči Uskrsa prema Plitvičkim jezerima. U ranim jutarnjim satima 31. ožujka na glavnom pravcu kretanja, zapriječenog balvanima, kolonu vozila s hrvatskim specijalcima napali su teroristi samoproglašene tzv. SAO Krajine iz zasjede na glavnoj prometnici nedaleko plitvičkih hotela i pratećih objekata. Na kolonu je otvorena vatra iz okolne šume. U autobus pun hrvatskih redarstvenika uletjela je tromblonska mina, srećom, neizvučenog osigurača i nije eksplodirala. Pripadnici hrvatske policije ubrzano su izašli iz vozila, rasporedili se uz cestu i u šumi, uzvratili vatru u smjeru iz kojeg je na njih pucano te napredovali po dubokom snijegu i magli. Sukob je potrajao nekoliko sati, a pobunjenici su bili prisiljeni povlačiti se. Prema policijskim izvješćima, nakon uspješno provedene akcije Plitvice uhićeno je 29 srpskih ekstremista, a 18 ih je kazneno prijavljeno zbog oružane pobune. Iako je akcija u potpunosti uspjela i na Plitvicama je uspostavljen red, ostala je zapamćena po prvom poginulom hrvatskom redarstveniku, pripadniku Jedinice za posebne namjene Rakitje Josipu Joviću, a sedam pripadnika Specijalne policije je ranjeno. Prema riječima suboraca, Jović je bio u vrhu napadu prema zgradi pošte, a iako je nosio pancirni prsluk netko od terorista ga je pogodio u nezaštićeni dio tijela. Kola hitne pomoći stigla su u trenu, a nakon dužeg čekanja ukrcan je u sanitetski vojni helikopter još uvijek dajući znakove života, no preminuo je na putu do bolnice. Jović je posmrtno promaknut u čin bojnika i odlikovan visokim državnim odličjima. PLITVICE 1991-2022
