POLO PHOTO: FOTO ALBUM “POTKRAJ ZIME”
POTKRAJ ZIME
SJEĆANJE NA POGINULE NA PERUŠIĆKOJ KOSI U VELJAČI 1992.GODINE
SJEĆANJE NA POGINULE NA PERUŠIĆKOJ KOSI U VELJAČI 1992.GODINE Napad na Ibrešiće (Alivojvodiće) desio se u nedjelju, 19.siječnja 1992.godine oko podna. Hrvatski vojnici su, bez obzira na dobro organiziranu obranu, bili potpuno iznenađeni i pretrpjeli velike gubitke. Poginuli su 4 pripadnika bojne: Nevenko Grbac, Petar Horvat, Zvonimir Škerl i Samir Terzić, kao i pripadnik 118. brigade Gospić Ivica Kolak iz skupnine koja im je pritekla u pomoć. Dvojica su teško ranjena i više je lakše ozlijeđenih. Očito je bilo da je napad pomno pripreman-kratko je trajao i bio je žestok a prema načinu na koji je izveden za pretpostaviti je da ga je izvela postrojba koja je dovedena sa strane, dobro uvježbana i namjenjena za ovakva djelovanja. Tijekom 19.siječnja skupina pripadnika Udruge 128.br HV “Sveti Vid” Rijeka, na čelu sa predsjednikom Udruge Ivanom Lergom, obišla je grobove poginulih pripadnika brigade, pomolila se i zapalila svijeće.
Obilježeni 32. Dan međunarodnog priznanja RH i 1. Dan ZUDR-PGŽ-a
U Rijeci svečano obilježen Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske Rijeka, 15.siječnja 2024. godine S obzirom na to da je današnji spomendan ujedno i Dan ZUDR-PGŽ-a, sa zadovoljstvom ističem kako naš projekt okrupnjavanja i funkcionalnijeg ustrojstva zajednice odlično napreduje, te da nam se danas pridružuju Udruga 128. brigade Sveti Vid i Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata – Bakar RIJEKA – Kako se ne bih sjećala tog dana. Iako su prošle velike 32 godine, tada, 15. siječnja 1992. godine, kad je Hrvatska međunarodno priznata, bila sam učenica drugog razreda Prve sušačke hrvatske gimnazije, dok je tata kao branitelj bio u Lici. Silno sam ponosna na to vrijeme, na ulogu mog oca u Domovinskom ratu, na sve vas branitelje, ali sjećam se i s kolikim smo strahom doživljavali zvonjavu telefona: jako smo se bojali da nam s druge strane ne stiže loša vijest. Danas, zahvaljujući svima vama, živimo u slobodnoj i nezavisnoj zemlji, živimo sretnim životom i na tome vam od srca zahvaljujem. Iznimno emotivno i s velikim odobravanjem prepune dvorane Zajednice udruga Domovinskog rata Primorsko-goranske županije koja se odnedavno nalazi u riječkoj Cottinoj ulici prisutnima se obratila Ermina Duraj, nova pročelnica UO-a za poslove župana i Županijske skupštine. Razlog okupljanja koji je točno u podne započeo polaganjem vijenaca na Mostu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata bilo je središnje županijsko okupljanje u povodu obilježavanja 32. Dana međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, ali i prvog Dana Zajednice udruga Domovinskog rata PGŽ-a. Dan velikog priznanja – Da dan naše udruge bude upravo Dan priznanja, odlučili smo se iz nekoliko razloga. Prvi je onaj da nam je taj dan, svima nama koji smo se tada nalazili u jako teškoj situaciji obrane domovine, bio razlog za veliko veselje, potvrda da ono što činimo prepoznaje i čitav svijet. Drugi je razlog taj da je 1998. godine na taj dan došlo i do konačnog teritorijalnog zaokruženja Hrvatske, da je tog dana došlo do mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, da je Hrvatska šest godina nakon što je priznata postala i u cijelosti slobodna, naglasio je na svečanosti Marinko Žuža, predsjednik ZUDR-PGŽ-a. Obljetnici Međunarodnog priznanja Hrvatske, te prvi put obilježavanju Dana ZUDR-PGŽ-a u novom sjedištu u Ciottinoj prisustvovali su izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Ante Zelić iz Ministarstva hrvatskih branitelja, voditeljica područne jedinica Rijeka Ministarstva hrvatskih branitelja Sanda Ivanković, predstavnik Ministarstva obrane iz područnog odjela za poslove obrane Rijeka Darko Bijelić, već istaknuta izaslanica župana PGŽ-a Ermina Duraj sa suradnicima, izaslanica gradonačelnika Rijeke Karla Mušković, načelnik PU primorsko-goranske Hari Brnad, dekan Prvostolnog dekanata katoličke crkve vlč. Sanjin Francetić, kao i ravnatelj Lučke uprave Denis Vukorepa, predstavnici Državne intervencijske postrojbe civilne zaštite, riječkog gospodarstva, Prve sušačke hrvatske gimnazije i KN-a Armada Rijeka. Zahvalnice i priznanja – S obzirom da je današnji spomendan ujedno i Dan ZUDR-PGŽ-a, sa zadovoljstvom ističem kako naš projekt okrupnjavanja i funkcionalnijeg ustrojstva zajednice odlično napreduje te kako nam se upravo danas pridružuju Udruga 128. brigade Sveti Vid i Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata – Bakar tako da sad imamo 900 članova, dodao je Žuža. Na svečanosti su dodijeljene i brojne zahvalnice te priznanja. Dopredsjednik ZUDR-PGŽ-a Željko Petrcol uručio je priznanja Anti Zeliću, Darku Bijeliću, Martini Koturić, Karli Mušković, Hariju Brnadu te Siniši Badovincu. Marija Kovač je pak uručila prigodne darove donatorima – Zvonimiru Matiću, predstavniku Jadrolinije, Ranku Dujmoviću, predsjedniku Uprave Dezinsekcije, Josipu Ostrogoviću, članu Uprave ACI-ja, Denisu Vukorepi, ravnatelju Lučke uprave Rijeka, Mili Periću iz AK Rijeka, dok je Robert Barešić, tajnik ZUDR-PGŽ-a predao zahvalnice neposrednim sudionicima u organizaciji važnih obljetnica iz Domovinskog rata u gradu Rijeci – profesoru povijesti Jakši Mlačiću iz Prve sušačke hrvatske gimnazije te Leu Dervišiju, predsjedniku KN-a Armada. Na kraju, kao najsvečaniji dio okupljanja podijeljene su godišnje nagrade sposobnim i vrijednim članovima koji su zaslužili pohvale za svoje znanje, volju, uloženi trud i vrijeme. To su Udruga Vrijedne majčine ruke URPBDR-PGŽ-a, Kuglačka ženska ekipa Prijateljstvo UUHBDR-PGŽ-a, Ivica Kardum te Alen Pleša iz USPDR-a Ajkula, Nikica Maravić iz UHBDDR-PGŽ-a, kao i Robert Baffio – UHDDR Grobnišćine te Željko Belavić – UHBDR Kastav kojima je pohvale uručila Irena Kačić, predsjednica Udovica hrvatskih branitelja Domovinskog rata PGŽ-a. Povjesnicu u povodu Dana priznanja pročitala je Marija Kovač, predsjednica URPBDR-PGŽ-a, dok je niz prigodnih glazbenih brojeva izveo Vladimir Mikler. Irena Kačić, Igor Kardum i Marinko Žuža Ivica i Igor Kardum Prigodom dodjele godišnjih nagrada, dogodila se i zanimljiva poveznica. Nagrađeni Ivica Kardum, pripadnik USPDR-a Ajkula koji je kao član te postrojbe Domovinski rat proveo na najtežim ratištima i u svim oslobodilačkim akcijama od prve do zadnje sekunde, nije mogao doći na svečanost jer se nalazi na rehabilitacijskom oporavku u Veteranskom centru Petrinja. Priznanje je primio njegov sin Igor koji je pak svega nekoliko sati nakon razornog potresa u Petrinji, kao član Armade, došao u pomoć stradalnicima toga kraja te na glinskom području odradio najteže poslove prve sanacije i spašavanja ljudi i imovine. Očigledno, karakter nesebičnog davanja za dobrobit zajednice je kod porodice Kardum dio – genetskog nasljeđa, kao i kulture odgoja i odrastanja. Ivan Lerga, predsjednik Udruge 128 brigade Sveti Vid Dom hrvatskih branitelja Rijeka Jedno od najzanimljivijih obraćanja skupu u Ciottinoj bilo je i ono Ivana Lerge, predsjednika Udruge 128 brigade Sveti Vid. – Jesam, zadovoljan sam današnjim okupljanjem, zadovoljan sam i dobivanjem prostora za ZUDR. Ali… Referiram se na obećanja koja smo dobili od gradonačelnika Rijeke Marka Filipovića, kako ću prije nego odem s ovog svijeta doživjeti i otvaranje Doma hrvatskih branitelja Rijeka. Uistinu mislim da nije primjereno da takve objekte posjeduju i mnogo manje sredine, ali ne i Rijeka, treći po veličini grad u Hrvatskoj, naglasio je Lerga, za što je dobio dugotrajni pljesak okupljenih. U pravu je i samo zbog činjenice da je Rijeka jedan od najvećih hrvatskih gradova i sredina koja je dala jednu od najvećih braniteljskih populacija u državi. Kako je istaknuo i Žuža, ZUDR će uskoro prijeći broj od tisuću članova čije su potrebe za organiziranjem i brojnim aktivnostima daleko veće od »kvadrata« koji su im danas namijenjeni. Izvor: Edi Prodan, 15. siječanj 2024. novilist.hr
15. siječnja – Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja
15. siječnja – Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja Spomendan Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja dan je kojim se ukazuje na dva važna datuma iz povijesti suvremene hrvatske državnosti. Dan međunarodnog priznanja RH potvrda je državnosti i ostvarivanja pune afirmacije hrvatske države u okviru međunarodne zajednice, a Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja jest spomen na dan kada je završio proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske, čime su stvoreni uvjeti za mirnodopski život, rad i razvoj na području cijele države. Dana 15. siječnja 1992. godine sve zemlje članice tadašnje Europske zajednice (EZ) priznale su Republiku Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu: Irska, Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španjolska i Ujedinjena Kraljevina. Ovim državama istoga dana istom odlukom pridružile su se Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Poljska i Švicarska. Prve zemlje koje su od 26. lipnja do 14. prosinca 1991. priznale Republiku Hrvatsku kao samostalnu i suverenu državu bile su zemlje koje i same tada nisu bile međunarodno priznate – Slovenija, Litva, Ukrajina i Letonija. Prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku bio je Island koji je ovu odluku donio 19. prosinca 1991., kada i Njemačka, ali je odluka Njemačke stupila na snagu 15. siječnja – danom priznanja i ostalih članica EZ-a. Međunarodno priznanje Hrvatske i prije Europske zajednice objavila je Estonija 31. prosinca 1991., Sveta Stolica 13. siječnja 1992., a San Marino 14. siječnja 1992. Nakon zemalja Europske zajednice priznanje Hrvatske objavile su, među ostalima i sljedeće države: Argentina 16. siječnja, Turska 6. veljače, Ruska Federacija 17. veljače, Iran 15. ožujka, Japan 17. ožujka, SAD 7. travnja, Kina 27. travnja, Indija 11. svibnja, Indonezija 16. svibnja 1992. Predsjednik Republike Hrvatske 21. svibnja 1992. donio je odluke o osnivanju hrvatskih veleposlanstava u inozemstvu i to u Beču, Bonnu i Rimu. No, i prije međunarodnoga priznanja Hrvatska je i prije donošenja Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti od 25. lipnja 1991. godine počela otvarati svoja predstavništva na temelju odluke predsjednika RH u kojoj je istaknuto da se predstavništva osnivaju „radi promicanja interesa Republike Hrvatske, uspostavljanja i učvršćivanja njezinog državnog suvereniteta i međunarodnog subjektiviteta“ (NN br. 21/1991). Ta su predstavništva osnivana 1991. u Stuttgartu, Münchenu, Bruxellesu, Parizu, Tokiju, Washingtonu, Rimu i Londonu. Kruna međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske bio je njezin primitak u Ujedinjene narode 22. svibnja 1992. Međunarodno priznanje Republike Hrvatske uslijedilo je nakon ključnih događaja i odluka: donošenja Ustava Republike Hrvatske 22. prosinca 1990., referendumske odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske od 19. svibnja 1991. koja je u Saboru Republike Hrvatske pretočena u Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske te u Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske od 25. lipnja 1991., Sporazuma saborskih stranaka o Vladi demokratskog jedinstva od 2. kolovoza 1991., Odluke o raskidanju državnopravnih veza Republike Hrvatske sa SFRJ, Zaključaka o agresiji na Republiku Hrvatsku od 8. listopada 1991. te drugih. Od međunarodnoga priznanja do danas Republika Hrvatska održava diplomatske odnose s većinom međunarodno priznatih zemalja svijeta. Otada je Hrvatska postala aktivnom članicom mnogih europskih i svjetskih tijela, međunarodnih procesa i inicijativa. U članstvo Vijeća Europe primljena je 6. studenoga 1996., članicom NATO saveza postala je 1. travnja 2009., a 28. članicom Europske unije postala je 1. srpnja 2013. godine Danom mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja Hrvatska se prisjeća 15. siječnja 1998. godine kada je dovršen proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Razdoblje mirne reintegracije, za čije je provođenje Vijeće sigurnosti UN-a uspostavilo posebnu Prijelaznu upravu UN-a u istočnoj Slavoniji (UN Transitional Authority in Eastern Slavonia, UNTAES), započelo je 15. siječnja 1996., a završilo 15. siječnja 1998. Izvor: sabor.hr
32.MEMORIJALNI TURNIR ZVONIMR ŠKERL
32.RUKOMETNI MEMORIJAL ZVONIMIR ŠKERL 32.Memorijalni turnir Zvonimir Škerl održan je tijekom vikenda 13.i 14. siječnja u organizaciji MRK Kozala, udruge 128.brigade Sv.Vid i Mjesnog odbora Brašćine-Pulac a u čast prerano preminulog kapetana MRK Kozale, Zvonimira Škerla zajedno sa još trojicom pripadnika 128.br.HV (Nevenko Grbac, Petar Horvat i Samir Terzić) te jednim pripadnikom 118.br (Ivica Kolak) poginuo u neprijateljskom napadu na Ibrešiće (Perušićka kosa) 19.01.1992.godine. Otvorenje turnira bilo je u nedjelju 14.01.2024.godine u 12,00 sati u dvorani „Dinko Lukarić“ na Kozali. Neposredno prije otvorenja predstavnici organizatora /MRK KOZALA, MO BRAŠĆINE PULAC I UDRUGE VETERANA 128.br HV “Sveti Vid” Rijeka zapalili su svijeće i položili vijence u Parku Zvonimira Škerla na Kozali i na Mjesnom groblju Kozala, na grobu Zvonimira Škerla. Svake godine Memorijalnom turniru su nazočni udovica i sin Zvonimira Škerla koji tradicionalno otvara turnir. Ovaj rukometni turnir je na samom početku bio zamišljen kao druženje prijatelja i suigrača Zvonimira Škerla kako bi se održalo sjećanje na sjajnog rukometaša i čovjeka koji je ponosno branio boje svojega kluba, ali i svoje domovine Hrvatske u Domovinskome ratu. Nakon veterana, turnir su preuzeli mlađi rukometaši pred kojima je velika rukometna budućnost pa su tako mnogi današnji reprezentativci Hrvatske svoje rukometno znanje stjecali na ovom turniru.
IN MEMORIAM IVAN MRAKOVČIĆ
IN MEMORIAM Prof.dr.sci IVAN MRAKOVČIĆ pričuvni satnik HV Napustio nas je IVAN MRAKOVČIĆ, pričuvni satnik HV i pripadnik zapovjedništva 3.pješačke bojne 128.brigade HV u Gospiću, teške 1991./1992.godine. IVAN MRAKOVČIĆ rođen je1943. godine, diplomirao je 1969. na Visokoj industrijsko-pedagoškoj školi, na Odsjeku tehnologije i organizacije rada; stekao je zvanje profesora. Magistrirao je 1981. na Sveučilištu u Zagrebu (Centar za studij bibliotekarstva, dokumentacijskih i informacijskih znanosti) . Od 1970. radi u Riječkoj banci na poslovima EOP-a. U međuvremenu je postavljen za glavnoga programera, gdje mu je jedan od osnovnih poslova obuka programera. Dopunski se školuje u Sloveniji (Radovljica, Bled, Kranj, Ljubljana) te u Beču, Frankfurtu, Milanu, Zürichu, Kobenhavenu. Od 1996. radi kao predavač informatičkih kolegija na Sveučilištu u Rijeci, na Pedagoškom fakultetu (Odsjek za politehniku). U siječnju 1998. izabran je u zvanje predavača, a u rujnu 2005. u zvanje višeg predavača. Bio je istaknuti aktivist u streljačkom sportu: Prvi susret sa streljaštvom bio je u srednjoj Brodograđevno-industrijskoj školi kada postaje član SK Borac. Po završetku srednje škole zapošljava se u „Torpedu“ i uključuje se u rad tamošnje streljačke družine. Prilikom upisa na Visoku industrijsko-pedagošku školu osniva Streljačko društvo „Student“ čiji je voditelj i strijelac. Osnivač je Streljačkog klub Rijeka koji okuplja strijelce iz klubova koji su se gasili nestankom firmi. Osvajač je brojnih medalja, pojedinačni prvak Hrvatske u malokalibarskoj puški i drugi u Kupu bivše države. Tome se mogu pridodati i nekoliko medalja s ekipnog prvenstva Hrvatske. Završio je izvanredni studij Visoke škole za fizičku kulturu u Zagrebu – smjer streljaštvo. Studij streljaštva pomogao mu je u podizanju rezultata i prijenosu stručnog rada u Rijeci te unapređenju odnosa sa Streljačkim savezom Hrvatske gdje je radio kao član stručnih komisija. Tada je započeo rad s mladima, postao je trener reprezentacije Hrvatske na pripremama prije velikih natjecanja. Kao vanjski suradnik Fakulteta za fizičku kulturu držao je seminare za streljačke instruktore i trenere. Osim natjecateljskog i trenerska angažmana postao je i međunarodni sudac B kategorije. Za djelovanje u sportu dobitnik je Srebrne plakete prigodom proslave 60 godine streljaštva u Primorsko-goranskoj županiji i Nagrade za životno djelo Zajednice sportova PGŽ-a 2011. godine. Iz Novog Lista povodom izlaska Fotomonografije 128.br HV. Ivan Mrakovčić prvi s desna.
OBAVIJEST ZA HRVATSKE RATNE VOJNE INVALIDE I CIVILNE INVALIDE IZ DOMOVINSKOG RATA
OBAVIJEST ZA HRVATSKE RATNE VOJNE INVALIDE I CIVILNE INVALIDE IZ DOMOVINSKOG RATA – IZDAVANJE NACIONALNIH ISKAZNICA ZA OSOBE S INVALIDITETOM I EUROPSKE PARKIRALIŠNE KARTE ZA OSOBE S INVALIDITETOM U sklopu EU projekta MOSI – Unaprjeđenje sustava korištenja prava osoba s invaliditetom u području mobilnosti čiji je korisnik Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, temeljem novog Zakona o povlasticama u prometu, Agencija za komercijalnu djelatnost (AKD) kreće u obradu podataka po službenoj dužnosti za izdavanje Europske i Nacionalne iskaznice te Europske parkirališne karte za osobe s invaliditetom. Prvo izdavanje novih isprava odvija se bez podnošenja zahtjeva od strane korisnika, na temelju podataka o invalidnosti/invaliditetu iz Registra osoba s invaliditetom pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo te podataka iz drugih registara unutar javne uprave koji su potrebni za dodjelu prava i izdavanje isprava. Korištenjem Nacionalne iskaznice za osobe s invaliditetom brzo i jednostavno se dokazuje pravo na određene povlastice, a sama dodjela prava na povlastice na području mobilnosti odvija se u potpunosti digitalnim putem, bez potrebe obilaženja šaltera i institucija. Pravo na izdavanje isprava ostvaruju osobe s invaliditetom prema kriterijima iz Zakona, a nove isprave će im biti poslane na adresu prebivališta u Republici Hrvatskoj. Nacionalnom iskaznicom za osobe s invaliditetom mogu se ostvariti povlastice u četiri područja (na iskaznici će biti označeno koja se povlastica može koristiti sukladno kriterijima iz Zakona o povlasticama u prometu) – željezničkom i pomorskom putničkom prijevozu, pri korištenju autocesta i uporabi javnih cesta. Svi koji ostvaruju prava na Nacionalnu iskaznicu dobivaju i Europsku, kojom se, sukladno prijedlogu nove Direktive EU, omogućava ravnopravan pristup pogodnostima u svim državama članicama koje su ponajprije usmjerene na područje turizma, kulture (muzeji, kazališta, koncerti) i sporta. Korisnici se pozivaju da odmah provjere i upišu sve svoje podatke (ukupno tjelesno oštećenje, tjelesno oštećenje koje se odnosi na oštećenje donjih ekstremiteta, stupanj funkcionalnog oštećenja…) u Registar osoba s invaliditetom, kontaktom na e-adresu invaliditet@hzjz.hr. Preduvjet za izdavanje isprava je i prebivalište u Republici Hrvatskoj. Pozivamo sve hrvatske ratne vojne invalide i civilne invalide iz Domovinskog rata da i nakon dobivanja novih iskaznica provjere svoj status i pripadajuća prava na iskaznicama te eventualne nepravilnosti prijave na e-adresu invaliditet@hzjz.hr ili na broj 08000-440 ili Ministarstvu hrvatskih branitelja na brojeve 01/2308-521 ili 01/2308-817. Sve detaljne informacije o novim iskaznicama su dostupne na mrežnim stranicama projekta MOSI – Unaprjeđenje sustava korištenja prava osoba s invaliditetom u području mobilnosti. Izvor: https://branitelji.gov.hr/
Steve Kabić-Polo: RIJEČKI MOTIVI-FOTO ALBUM
RIJEČKI MOTIVI foto album by Steve Kabić Polo
SJEĆANJE NA POGINULE U GOSPIĆU I PERUŠIĆU 1991.GODINE
SJEĆANJA NA POGIBIJE PRIPADNIKA 128.br HV “Sveti Vid” na gospićkom bojištu u prosincu 1991.godine 4.bojna 128.brigade stiže na ličko ratište 20. prosinca 1991.godine. Odmah po dolasku je smještena u Đački dom u samom središtu Gospića gdje boravi do 24.12. kada stiže zapovijed za polazak i posjedanje položaja. Dok se čeka transport na položaje, oko 18,15 granata pogađa prozor jedne sobe na Đačkom domu. Ginu četiri pripadnika brigade: Bruno Colnar, Stjepan Klić, Pavo Putrić i Goran Šimac, 27 ih biva ranjeno od čega 17 teško – veliki dio je ostao trajno invalidan. ĐAČKI DOM, GOSPIĆ 24.12.1991.
Hrvatski sabor izglasao Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji
Hrvatski sabor izglasao Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji Izmjene i dopune Zakona Ministarstvo je iniciralo prateći promjene u populaciji s ciljem poboljšanja materijalnih i radnih prava te poboljšanja skrbi za hrvatske branitelje starije dobi Hrvatski sabor je 15.prosinca 2023.godine, s 94 glasa „za“, izglasao Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji koji stupa na snagu 1. siječnja 2024. godine. Ustanove za trajni smještaj Izmjenama zakona predviđa se osnivanje posebne ustanove za hrvatske branitelje kojima je potrebna institucionalna pomoć u obliku smještaja trajnije naravi, bilo zbog socioekonomskog stanja ili potrebe pomoći oko obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Među najvećim izazovima s kojima se susreće Ministarstvo je starenje braniteljske populacije, porast njihovih zdravstvenih problema te samačka domaćinstva u kojima se nema tko brinuti o hrvatskim braniteljima. Stoga će se s ciljem pomoći hrvatskim braniteljima koji nemaju osiguran smještaj ili se zbog svog zdravstvenog ili materijalnog stanja ne mogu sami brinuti o sebi, niti imaju članove obitelji koji im mogu pomoći u tome, osnovati ustanove koje će pružati usluge dugotrajnijeg smještaja. Veće invalidnine za HRVI nakon više od 20 godina i povećanje naknade za nezaposlene U okviru materijalnih prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji uvodi se novi model usklađivanja naknada koje primaju korisnici. Iznos osobne invalidnine, posebnog doplatka, doplatka za njegu i pomoć druge osobe, ortopedskog doplatka, obiteljske invalidnine, povećane i uvećane obiteljske invalidnine, novčane naknade u iznosu obiteljske invalidnine, novčane naknade u iznosu povećane i uvećane obiteljske invalidnine,naknade za njegovatelja i naknade za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata svake godine će se određivati prema osnovici koju odredi Vlada odlukom. Mirovinska prava i veće mogućnosti rada uz zadržavanje mirovine Što se tiče mogućnosti rada umirovljenih hrvatskih branitelja, u zakon su ugrađena nova prava usklađena s općim propisom o mirovinskom osiguranju. Radi se o usklađivanju kojim se omogućuje da hrvatski branitelji mogu primati puni iznos najniže mirovine određene Zakonom o hrvatskim braniteljima, ako im je on povoljniji od njihove starosne mirovine, i biti zaposleni do polovice radnog vremena. Također, ovim Zakonom omogućuje se primateljima obiteljske mirovine rad do polovice radnog vremena uz primanje punog iznosa mirovine. I korisnici invalidske mirovine, kojima je utvrđen djelomičan gubitak radne sposobnosti prouzročen sudjelovanjem u ratu, imat će pravo na mirovinu za vrijeme zaposlenja do pola radnog vremena. Izmjenama zakoa, udovice umrlih hrvatskih branitelja mogu ostvariti obiteljsku mirovinu kad napune 50 godina bez obzira koliko godina su imale u trenutku smrti hrvatskog branitelja. Proširenja prava za HVO invalidske mirovine Izmjenama i dopunama Zakona daje se mogućnost ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu za sve HVO RVI po osnovi bolesti i ozljede kojima se u postupku vještačenja u RH utvrdi gubitak radne sposobnosti. Vraćanje ranije oduzetog postotka mirovine od Nove godine Osim unaprjeđenja prava i dodatne skrbi za hrvatske branitelje od 1. siječnja 2024. koje proizlaze iz ovoga Zakona, podsjećamo da će se Nove godine u potpunosti ukinuti sva smanjenja mirovina od 10% koja su ranije Vlade nametnule hrvatskim braniteljima, u skladu s inicijativom Ministarstva hrvatskih branitelja o prestankom važenja Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju. Izvor: Ministarstvo hrvatskih branitelja
