32.MEMORIJALNI TURNIR ZVONIMR ŠKERL
32.RUKOMETNI MEMORIJAL ZVONIMIR ŠKERL 32.Memorijalni turnir Zvonimir Škerl održan je tijekom vikenda 13.i 14. siječnja u organizaciji MRK Kozala, udruge 128.brigade Sv.Vid i Mjesnog odbora Brašćine-Pulac a u čast prerano preminulog kapetana MRK Kozale, Zvonimira Škerla zajedno sa još trojicom pripadnika 128.br.HV (Nevenko Grbac, Petar Horvat i Samir Terzić) te jednim pripadnikom 118.br (Ivica Kolak) poginuo u neprijateljskom napadu na Ibrešiće (Perušićka kosa) 19.01.1992.godine. Otvorenje turnira bilo je u nedjelju 14.01.2024.godine u 12,00 sati u dvorani „Dinko Lukarić“ na Kozali. Neposredno prije otvorenja predstavnici organizatora /MRK KOZALA, MO BRAŠĆINE PULAC I UDRUGE VETERANA 128.br HV “Sveti Vid” Rijeka zapalili su svijeće i položili vijence u Parku Zvonimira Škerla na Kozali i na Mjesnom groblju Kozala, na grobu Zvonimira Škerla. Svake godine Memorijalnom turniru su nazočni udovica i sin Zvonimira Škerla koji tradicionalno otvara turnir. Ovaj rukometni turnir je na samom početku bio zamišljen kao druženje prijatelja i suigrača Zvonimira Škerla kako bi se održalo sjećanje na sjajnog rukometaša i čovjeka koji je ponosno branio boje svojega kluba, ali i svoje domovine Hrvatske u Domovinskome ratu. Nakon veterana, turnir su preuzeli mlađi rukometaši pred kojima je velika rukometna budućnost pa su tako mnogi današnji reprezentativci Hrvatske svoje rukometno znanje stjecali na ovom turniru.
IN MEMORIAM IVAN MRAKOVČIĆ
IN MEMORIAM Prof.dr.sci IVAN MRAKOVČIĆ pričuvni satnik HV Napustio nas je IVAN MRAKOVČIĆ, pričuvni satnik HV i pripadnik zapovjedništva 3.pješačke bojne 128.brigade HV u Gospiću, teške 1991./1992.godine. IVAN MRAKOVČIĆ rođen je1943. godine, diplomirao je 1969. na Visokoj industrijsko-pedagoškoj školi, na Odsjeku tehnologije i organizacije rada; stekao je zvanje profesora. Magistrirao je 1981. na Sveučilištu u Zagrebu (Centar za studij bibliotekarstva, dokumentacijskih i informacijskih znanosti) . Od 1970. radi u Riječkoj banci na poslovima EOP-a. U međuvremenu je postavljen za glavnoga programera, gdje mu je jedan od osnovnih poslova obuka programera. Dopunski se školuje u Sloveniji (Radovljica, Bled, Kranj, Ljubljana) te u Beču, Frankfurtu, Milanu, Zürichu, Kobenhavenu. Od 1996. radi kao predavač informatičkih kolegija na Sveučilištu u Rijeci, na Pedagoškom fakultetu (Odsjek za politehniku). U siječnju 1998. izabran je u zvanje predavača, a u rujnu 2005. u zvanje višeg predavača. Bio je istaknuti aktivist u streljačkom sportu: Prvi susret sa streljaštvom bio je u srednjoj Brodograđevno-industrijskoj školi kada postaje član SK Borac. Po završetku srednje škole zapošljava se u „Torpedu“ i uključuje se u rad tamošnje streljačke družine. Prilikom upisa na Visoku industrijsko-pedagošku školu osniva Streljačko društvo „Student“ čiji je voditelj i strijelac. Osnivač je Streljačkog klub Rijeka koji okuplja strijelce iz klubova koji su se gasili nestankom firmi. Osvajač je brojnih medalja, pojedinačni prvak Hrvatske u malokalibarskoj puški i drugi u Kupu bivše države. Tome se mogu pridodati i nekoliko medalja s ekipnog prvenstva Hrvatske. Završio je izvanredni studij Visoke škole za fizičku kulturu u Zagrebu – smjer streljaštvo. Studij streljaštva pomogao mu je u podizanju rezultata i prijenosu stručnog rada u Rijeci te unapređenju odnosa sa Streljačkim savezom Hrvatske gdje je radio kao član stručnih komisija. Tada je započeo rad s mladima, postao je trener reprezentacije Hrvatske na pripremama prije velikih natjecanja. Kao vanjski suradnik Fakulteta za fizičku kulturu držao je seminare za streljačke instruktore i trenere. Osim natjecateljskog i trenerska angažmana postao je i međunarodni sudac B kategorije. Za djelovanje u sportu dobitnik je Srebrne plakete prigodom proslave 60 godine streljaštva u Primorsko-goranskoj županiji i Nagrade za životno djelo Zajednice sportova PGŽ-a 2011. godine. Iz Novog Lista povodom izlaska Fotomonografije 128.br HV. Ivan Mrakovčić prvi s desna.
OBAVIJEST ZA HRVATSKE RATNE VOJNE INVALIDE I CIVILNE INVALIDE IZ DOMOVINSKOG RATA
OBAVIJEST ZA HRVATSKE RATNE VOJNE INVALIDE I CIVILNE INVALIDE IZ DOMOVINSKOG RATA – IZDAVANJE NACIONALNIH ISKAZNICA ZA OSOBE S INVALIDITETOM I EUROPSKE PARKIRALIŠNE KARTE ZA OSOBE S INVALIDITETOM U sklopu EU projekta MOSI – Unaprjeđenje sustava korištenja prava osoba s invaliditetom u području mobilnosti čiji je korisnik Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, temeljem novog Zakona o povlasticama u prometu, Agencija za komercijalnu djelatnost (AKD) kreće u obradu podataka po službenoj dužnosti za izdavanje Europske i Nacionalne iskaznice te Europske parkirališne karte za osobe s invaliditetom. Prvo izdavanje novih isprava odvija se bez podnošenja zahtjeva od strane korisnika, na temelju podataka o invalidnosti/invaliditetu iz Registra osoba s invaliditetom pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo te podataka iz drugih registara unutar javne uprave koji su potrebni za dodjelu prava i izdavanje isprava. Korištenjem Nacionalne iskaznice za osobe s invaliditetom brzo i jednostavno se dokazuje pravo na određene povlastice, a sama dodjela prava na povlastice na području mobilnosti odvija se u potpunosti digitalnim putem, bez potrebe obilaženja šaltera i institucija. Pravo na izdavanje isprava ostvaruju osobe s invaliditetom prema kriterijima iz Zakona, a nove isprave će im biti poslane na adresu prebivališta u Republici Hrvatskoj. Nacionalnom iskaznicom za osobe s invaliditetom mogu se ostvariti povlastice u četiri područja (na iskaznici će biti označeno koja se povlastica može koristiti sukladno kriterijima iz Zakona o povlasticama u prometu) – željezničkom i pomorskom putničkom prijevozu, pri korištenju autocesta i uporabi javnih cesta. Svi koji ostvaruju prava na Nacionalnu iskaznicu dobivaju i Europsku, kojom se, sukladno prijedlogu nove Direktive EU, omogućava ravnopravan pristup pogodnostima u svim državama članicama koje su ponajprije usmjerene na područje turizma, kulture (muzeji, kazališta, koncerti) i sporta. Korisnici se pozivaju da odmah provjere i upišu sve svoje podatke (ukupno tjelesno oštećenje, tjelesno oštećenje koje se odnosi na oštećenje donjih ekstremiteta, stupanj funkcionalnog oštećenja…) u Registar osoba s invaliditetom, kontaktom na e-adresu invaliditet@hzjz.hr. Preduvjet za izdavanje isprava je i prebivalište u Republici Hrvatskoj. Pozivamo sve hrvatske ratne vojne invalide i civilne invalide iz Domovinskog rata da i nakon dobivanja novih iskaznica provjere svoj status i pripadajuća prava na iskaznicama te eventualne nepravilnosti prijave na e-adresu invaliditet@hzjz.hr ili na broj 08000-440 ili Ministarstvu hrvatskih branitelja na brojeve 01/2308-521 ili 01/2308-817. Sve detaljne informacije o novim iskaznicama su dostupne na mrežnim stranicama projekta MOSI – Unaprjeđenje sustava korištenja prava osoba s invaliditetom u području mobilnosti. Izvor: https://branitelji.gov.hr/
Steve Kabić-Polo: RIJEČKI MOTIVI-FOTO ALBUM
RIJEČKI MOTIVI foto album by Steve Kabić Polo
SJEĆANJE NA POGINULE U GOSPIĆU I PERUŠIĆU 1991.GODINE
SJEĆANJA NA POGIBIJE PRIPADNIKA 128.br HV “Sveti Vid” na gospićkom bojištu u prosincu 1991.godine 4.bojna 128.brigade stiže na ličko ratište 20. prosinca 1991.godine. Odmah po dolasku je smještena u Đački dom u samom središtu Gospića gdje boravi do 24.12. kada stiže zapovijed za polazak i posjedanje položaja. Dok se čeka transport na položaje, oko 18,15 granata pogađa prozor jedne sobe na Đačkom domu. Ginu četiri pripadnika brigade: Bruno Colnar, Stjepan Klić, Pavo Putrić i Goran Šimac, 27 ih biva ranjeno od čega 17 teško – veliki dio je ostao trajno invalidan. ĐAČKI DOM, GOSPIĆ 24.12.1991.
Hrvatski sabor izglasao Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji
Hrvatski sabor izglasao Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji Izmjene i dopune Zakona Ministarstvo je iniciralo prateći promjene u populaciji s ciljem poboljšanja materijalnih i radnih prava te poboljšanja skrbi za hrvatske branitelje starije dobi Hrvatski sabor je 15.prosinca 2023.godine, s 94 glasa „za“, izglasao Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji koji stupa na snagu 1. siječnja 2024. godine. Ustanove za trajni smještaj Izmjenama zakona predviđa se osnivanje posebne ustanove za hrvatske branitelje kojima je potrebna institucionalna pomoć u obliku smještaja trajnije naravi, bilo zbog socioekonomskog stanja ili potrebe pomoći oko obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Među najvećim izazovima s kojima se susreće Ministarstvo je starenje braniteljske populacije, porast njihovih zdravstvenih problema te samačka domaćinstva u kojima se nema tko brinuti o hrvatskim braniteljima. Stoga će se s ciljem pomoći hrvatskim braniteljima koji nemaju osiguran smještaj ili se zbog svog zdravstvenog ili materijalnog stanja ne mogu sami brinuti o sebi, niti imaju članove obitelji koji im mogu pomoći u tome, osnovati ustanove koje će pružati usluge dugotrajnijeg smještaja. Veće invalidnine za HRVI nakon više od 20 godina i povećanje naknade za nezaposlene U okviru materijalnih prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji uvodi se novi model usklađivanja naknada koje primaju korisnici. Iznos osobne invalidnine, posebnog doplatka, doplatka za njegu i pomoć druge osobe, ortopedskog doplatka, obiteljske invalidnine, povećane i uvećane obiteljske invalidnine, novčane naknade u iznosu obiteljske invalidnine, novčane naknade u iznosu povećane i uvećane obiteljske invalidnine,naknade za njegovatelja i naknade za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata svake godine će se određivati prema osnovici koju odredi Vlada odlukom. Mirovinska prava i veće mogućnosti rada uz zadržavanje mirovine Što se tiče mogućnosti rada umirovljenih hrvatskih branitelja, u zakon su ugrađena nova prava usklađena s općim propisom o mirovinskom osiguranju. Radi se o usklađivanju kojim se omogućuje da hrvatski branitelji mogu primati puni iznos najniže mirovine određene Zakonom o hrvatskim braniteljima, ako im je on povoljniji od njihove starosne mirovine, i biti zaposleni do polovice radnog vremena. Također, ovim Zakonom omogućuje se primateljima obiteljske mirovine rad do polovice radnog vremena uz primanje punog iznosa mirovine. I korisnici invalidske mirovine, kojima je utvrđen djelomičan gubitak radne sposobnosti prouzročen sudjelovanjem u ratu, imat će pravo na mirovinu za vrijeme zaposlenja do pola radnog vremena. Izmjenama zakoa, udovice umrlih hrvatskih branitelja mogu ostvariti obiteljsku mirovinu kad napune 50 godina bez obzira koliko godina su imale u trenutku smrti hrvatskog branitelja. Proširenja prava za HVO invalidske mirovine Izmjenama i dopunama Zakona daje se mogućnost ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu za sve HVO RVI po osnovi bolesti i ozljede kojima se u postupku vještačenja u RH utvrdi gubitak radne sposobnosti. Vraćanje ranije oduzetog postotka mirovine od Nove godine Osim unaprjeđenja prava i dodatne skrbi za hrvatske branitelje od 1. siječnja 2024. koje proizlaze iz ovoga Zakona, podsjećamo da će se Nove godine u potpunosti ukinuti sva smanjenja mirovina od 10% koja su ranije Vlade nametnule hrvatskim braniteljima, u skladu s inicijativom Ministarstva hrvatskih branitelja o prestankom važenja Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju. Izvor: Ministarstvo hrvatskih branitelja
GENERAL JOSIP LUCIĆ – PREDAVANJE „USPOSTAVA VETERANSKIH CENTARA U RH“
GENERAL JOSIP LUCIĆ „USPOSTAVA VETERANSKIH CENTARA U RH“ u organizaciji ZUDR – PGŽ dana 13. prosinca 2023. u Gradskoj vijećnici Rijeka održano je predavanje na temu “Uspostava veteranskih centara u RH”. Predavanje je održao ravnatelj Javne ustanove Veteranski centar Josip Lucić, general zbora u mirovini, bivši načelnik GS OS RH. Kao što je poznato, u veteranskom centru se na jednom mjestu osigurava provedba programa koji obuhvaćaju rehabilitacijske, sportske i rekreacijske, kulturne i društvene aktivnosti na kojima će gostovati predavači iz različitih područja i umjetniici, duhovnu obnovu – duhovno zdravlje, suradnju s udrugama na pružanju izvaninstitucionalnih usluga, očuvanje i promicanje zdravog načina života, programe psihološkog osnaživanja i psihološke intervencije, kao i program čuvanja i promicanja vrijednosti Domovinskog rata. U sklopu svakog veteranskog centra postojat će spomen-soba poginulim hrvatskim braniteljima i memorabilija iz Domovinskog rata te će se u centrima na poseban i dostojanstven način obilježavati sve važne obljetnice i datumi iz Domovinskog rata. Veteranski centri su istovremeno i centri razvoja u kojima se pruža savjetodavna pomoć, edukacije kroz različite radionice, seminare, treninge, osnaživanje potencijala korisnika za zapošljavanje i poduzetništvo te uključivanje u rad zadruga hrvatskih branitelja kao dio radne terapije.
RATNA KALVARIJA LIČKOG SELA ČANAK NERASKIDIVO VEZANA UZ RIJEČKE BRANITELJE: JAČI I OD ZIME I OD AGRESORA
RATNA KALVARIJA LIČKOG SELA ČANAK NERASKIDIVO VEZANA UZ RIJEČKE BRANITELJE: JAČI I OD ZIME I OD AGRESORA ČANAK, 10.12.2023. Neveliko ličko selo doživjelo je tijekom prosinca 1991. godine svoje najtužnije dane. Nakon gotovo tromjesečne opsade četnika i tzv. JNA, kao i povremenih napada, opkoljeni branitelji iz riječke 128. brigade „Sveti Vid“ ostali su bez streljiva u snijegom i ledom zavijanom selu i bili su lak plijen neprijatelju. Ulaskom u selo neprijatelj je odmah ubio sedmero civila starije životne dobi, nekima se niti nakon 32 godine ne zna za sudbinu i zadnje počivalište. U borbama za Čanak poginulo je ukupno 32 branitelja i civila. Preživjeli vojnici i civili bili su uhićeni i odvedeni u Korenicu zbog razmjene, ali su svi prethodno prošli torture, ponižavanja i uvrede. PRIPADNICI 2.BOJNE 128.br HV “Svetu Vid” Rijeka, poginuli u Čanku 10.12.1991.godine Snijeg, hladnoća i nadmoćniji neprijatelj Riječka 128. brigada „Sveti Vid“ je 10. prosinca 1991. godine, na dan upada četničkih hordi u Čanak, izgubila petoricu suboraca: Franju Matašića, Miljenka Benaša, Zlatka Likera, Ivana Radicu i Ivoslava Škarona. Pripadnici 128. brigade ne zaboravljaju svoje poginule prijatelje i suborce. Na mjestu stare škole gdje je bila ratna baza njihove postrojbe podignuto je spomen obilježje s uklesanim imena žrtava. Branitelja i civila jer su oni u vrijeme najtežih borbi bili jedno, slušali danonoćne detonacije topničkih postrojbi, brujanje tenkova i neprestanu pucnjavu iz pješačkog naoružanja. Predsjednik Udruge 128. brigade „Sveti Vid“ bojnik Ivan Lerga (79) prepričao nam je surovu pripovijest Čanka od 10. prosinca 1991. -Zapovjednik bojne bio je Franjo Matašić koji je toga jutra bio ranjen. Potom je prevezen u Korenicu i u Beograd na VMA odakle je javljeno da je preminuo. Tada nam je zarobljeno kompletno medicinsko osoblje. Svi su bili surovo mučeni, a neki se ostali doživotni invalidi. Te zime je palo oko 20 centimetara snijega i bilo je jako hladno, do -27 stupnjeva C. U Čanak je uoči napada stigla naša 1. satnija. Jedan vod bio je smješten u Dumanu, drugi u staroj školi, dok je treći zauzeo položaje nadomak Čanka. Ukupno je bilo oko 90 ljudi iz 128. brigade. Naša satnija je u Čanak stigla 9. listopada poslijepodne, već se hvatao mrak. Nije bilo nikakvih obavještajnih podataka o neprijatelju i situaciji na bojišnici. Onda je u samo svitanje započela žestoka paljba iz neprijateljskih minobacača i topova. Imali smo nešto naoružanja, ali samo automatske puške, poneka PAP-ovka ili čak „tandžare“ koje nisu mogle braniti Čanak. Taj napad su četnici zapravo poduzeli onako „usput“ jer im krajnji cilj bio zauzeti obližnje Ramljane i tamošnje zalihe goriva JNA. Tako je cijela bojna neprijatelja napala na nepunu satniju 128. brigade, ističe bojnik Lerga i naglašava zadovoljstvo kada je 128. brigada u operaciji „Oluja“ krenula na neprijatelja upravo iz smjera Čanka. Tada su Riječani bili nezaustavljivi. Tuga za igubljenim životima civila i branitelja Kod spomen-obilježja vijence su uz počasni stroj Hrvatske vojske najprije položili članovi obitelji poginulih civila. Uslijedio je izaslanik predsjednika Zorana Milanovića brigadir Damir Bobić. Marko Ratković se poginulima naklonio u ime Vlade RH i Ministarstva branitelja. Uslijedila su izaslanstva Ličko-senjske žzpanije, Općine Plitvička Jezera, NP Plitvička jezera, Udruge specijalne policije „Tigar“, 133. brigade Otočac, HVIDR-e. Riječi molitve predvodio je vlč. Ante Luketić koji je potom predvodio Svetu misu u obližnjoj crkvi. Za vrijeme današnje komemoracije dim se vidio iz svih desetak kuća sela u kojemu danas žive mahom stariji ljudi, sela bez djece. Misa zadušnica za stradale u Čanku održana je, po tradiciji, u Svetištu Majke Božje Trsatske 10.12. u 18,30.sati. ČANAK DRUŽENJE POSLIJE MISE NA TRSATU Izvor:Marin Smolčić/NL od 10.12.2023. FOTO: NL i TZM(128.br)
UDRUGA RATNIH VETERANA 128.br HV U KOLONI SJEĆANJA U ŠKABRNJI
Udruga ratnih veterana 128.br HV „Sveti Vid“ Rijeka svake godine na Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, sudjeluje u koloni sjećanja u Škabrnji.
32 BAKLJE NA MOSTU HRVATSKIH BRANITELJA U POČAST ŽRTVI VUKOVARA I ŠKABRNJE
32 BAKLJE NA MOSTU HRVATSKIH BRANITELJA U POČAST ŽRTVI VUKOVARA I ŠKABRNJE Rijeka, 16.11.2023.godie Plamen 32 baklje koje su držali članovi KN Armada u večernjim satima obasjao je Most hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata čime je na najljepši način osvjetljeno sjećanje na jednaki toliki broj godina koliko je prošlo od iznimne žrtve koju je Vukovar podnio za slobodu Hrvatske. Zahvaljujući Zajednici udruga Domovinskog rata Primorsko-goranske županije, Prvoj hrvatskoj sušačkoj gimnaziji i KN Armada Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje u Rijeci je obilježen na jedini mogući način kako se takvom danu i mora pristupiti – potpunim zajedništvom i sadržajnim programom. Povorke su krenule će iz Vukovarske ulice i iz Prve hrvatske sušačke gimnazije te su se spojile na Mostu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata gdje smo iskazali pijetet prema smrtno stradalim hrvatskim braniteljima. U Prvoj hrvatskoj sušačkoj gimnaziji održana je Svečana akademija liji je središnji dio bio sat povijesti naziva “Obrana Vukovara i Škabrnje i njihovo značenje u kontekstu Domovinskog rata“. Velika dvorana naziva „Dr. Izidor Kršnjavi“ bila je prepuna, a uz glazbene točke koje je izveo pjevački zbor PHSG, operna pjevačica Ivanica Vunić te klaviristica prof. Ivana Vrban, sat povijesti održali su brigadir Sandi Knežević i pukovnik Ivica Barač koji rade u Hrvatskom vojnom učilištu “Dr. Franjo Tuđman“. S druge strane, ispred murala posvećenog Vukovaru u istoimenoj ulici okupio se veliki broj ljudi, posebno mladih koji unatoč protoku vremena ne zaboravljaju značaj Vukovara za slobodu Hrvatske kao i za sva njezina kasnije postignuća. Iako, dakako s razlogom, ima i mnogo kritika na današnju Hrvatsku, posebno po pitanju visine plaća i mirovina kao i općeg standarda, odnosno razarajuće, silno raširene korupcije, to nikako nije krivnja branitelja Vukovara i Škabrnje, još manje njihove žrtve za sve nas. Upaljene su brojne svijeće, a onda se, kako to riječka tradicija poznaje, velika kolona ponosno, unatoč silnoj kiši, kretala središtem grada, ulicom Fiorela la Guardie, Korzom pa sve do Mosta branitelja. Uz prigodno polaganje vijenaca i paljenje svijeća, molitvu za sve stradalnike održao vlč. Sanjin Francetić. Ispred spomenika na Mostu branitelja vijence su položili Udruga roditelja i udovica poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, ZUDR PGŽ, Ministarstva branitelja, Primorsko-goranske županije, Grada Rijeke i Armade. Izvor: novilist.hr /foto: NL i Ivica Jakšić Predsjednik ZUDR PGŽ Marinko Žuža, umirovljeni brigadir HV: „Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, obilježen je u četvrtak 16. studenog, jer sutra je dan kad veliki broj ljudi iz našeg kraja putuje u Vukovar. Kako se to činilo i nekih prijašnjih godina organizirali smo se u dvije simbolične povorke sjećanja, ali ne na način da se dijelimo, nego da obuhvatimo većinu segmenta koje sjećanje na jedna tako značajna događaj mora obuhvatiti.“
