SVEČANO OTVOREN OBNOVLJENI SPOMENIK POGINULIMA U ČANKU
SVEČANO OTVOREN OBNOVLJENI SPOMENIK POGINULIMA U ČANKU Čanak, 19. rujna 2026. Svečanost je počela državnom himnom „Lijepa naša“ koju je otpjevala Katja Musinov, srednjoškolka iz Delnica a potom je svim poginulim hrvatskim braniteljima i žrtvama Domovinskog rata odana počast minutom šutnje. Neposredno prije svečanosti skupina pripadnika 128.br Sveti Vid Rijeka obišla je spomen obilježja u Korenici, na Ljubovu, u Gospiću i Ibrešićima i položila vijence te zapalila svijeće. Spomenik u Čanku izgrađen je 14.12.1996. g. sa namjerom da očuva trajno sjećanje na 10.12.1991. godine kada je u napadu pobunjenih Srba potpomognutih od strane tzv. JNA poginuli pripadnici 2. bojne 128 br. HV Sveti Vid iz Rijeke. U selu su pobijeni civili a selo je okupirano i zapaljeno. Zapovjednik bojne Franjo Matašić je zarobljen i umro na VMA u Beogradu 17.12.1991. godine pod nerazjašnjenim okolnostima a poginuli su: Ivan Radica, Ivoslav Škaron, Miljenko Benaš i Zlatko Liker. Medicinski tim i zarobljeni civili odvedeni su zatvor u Korenicu gdje su svi bili surovo mučeni, sa trajnim fizičkim i psihičkim posljedicama. Inicijativu za izgradnju spomenika pokrenula je Udruga ratnih veterana 128.br HV Sveti Vid Rijeka, odmah po završetku Domovinskog rata a autor spomenika je Željko Matković, pripadnik 128. br. HV-a i neposredni sudionik ratnih događanja. Kompozicija kubusa, razmještenih u formi križa koji se uzdiže prema zidu osnovne škole u kojoj su bili pripadnici brigade, a koji je kasnije u obnovi srušen, asocira na okruženje u kojem se pogibija pripadnika brigade i civila u selu dogodila. Željko Matković, autor spomenika , u vrijeme stradanja u Čanku pripadnik 1. bojne 128.br HV Na čeonim plohama pojedinih kubusa ugravirana su imena poginulih civila, pripadnika 128. br. HV-a i drugih poginulih sudionika ratnih događanja. Na jednom od kubusa nalazi se državni grb Republike Hrvatske, čime se simbolički povezuje žrtva pojedinca s obranom Republike Hrvatske. Križ, kao središnji i univerzalni simbol stradanja, žrtve i nade, zajedno s imenima poginulih čini jedinstvenu memorijalnu cjelinu. Spomenik je prije svega mjesto tišine, sjećanja i poštovanja gdje će posjetitelj zastatii, pročitati imena poginulih i neposredno osjetiti povezanost mjesta, događaja i ljudi čije se žrtve obilježavanjem čuvaju od zaborava. U izgradnji spomen-obilježja 1996. godine sudjelovale su tvrtke iz Primorsko-goranske županije, među kojima GP Krk s otoka Krka, te klesarija Širola iz Općine Viškovo. Nakon trideset godina od izgradnje spomen-obilježja pokrenuta je njegova sanacija koja nije samo zahvat obnove, već predstavlja i čin očuvanja izvornog autorskog koncepta i dostojanstva ovog mjesta. Spomen-obilježje u Čanku tako i danas ostaje trajni podsjetnik na poginule branitelje i civilne žrtve Domovinskog rata. Vidljiva je namjera autora da ovaj prostor i nadalje ostane mjesto na kojem će se dostojanstveno čuvati uspomena na poginule. Njihova žrtva ne smije biti zaboravljena, a spomen-obilježje treba trajno svjedočiti o ljudima koji su svoje živote položili u obrani Republike Hrvatske. Na spomen obilježju su za vječnost uklesana imana svih žrtava 10. prosinca 1991. godine, hrvatskih vojnika i civila. Tu su uklesana i imena propadnika A bojne 111.br, 133.br, 1. gardijske brigade, MUP-a Gospić i Spec jedinice policije Gospić – svih koji su pali u vrijeme obrane i ponovnog osvajanja sela Čanak te onih koji su pali na ovom prostoru u vrijeme VRO OLUJA 1995. Svi su oni u to vrijeme bili jedno Posebno emotivan trenutak bio je kada su spomenik otvorili Branko Turk sa unukom Robertom Zoretićem i Rudolf Mance. Branko Turk i Rudolf Mance bili su sudionici događaja u Čanku 10. 12.1991. godine. Potom su udovice poginulih te predstavnici Udruga roditelja i udruga udovica zajedno sa predstavnicima URV 128.br HV položili vijence i zapalili svijeću na Spomen obilježju, a potom su uslijedili i predstavnici MHB, regionalne i lokalne samouprave te udruga proisteklih iz Domovinskog rata. Prigodnim riječima skupu su se obratili: Izaslanik MHB, i potpredsjednika Vlade RH, general Josip Lucić U ime Ličko-senjske županije gdin. Juraj Verzon U ime Primorsko-goranske-županije gdin. Robert Matić U ime Grada Rijeke gđa. Jasna Grgurić- Malović U ime Općine Plitvička Jezera gđa. Klara Orlić Walter Cvjetan, predsjednik Udruge ratnih veterana 128.br HV Sveti Vid Rijeka Walter Cvjetan, Predsjednik Udruge 128 br.hV „Sveti Vid” u svojem je govoru naglasio: Selo Čanak, ovo mjesto na kojem se danas nalazimo, ostalo je zauvijek u kolektivnoj svijesti ljudi ovog kraja ali i riječana i primoraca a posebno pripadnika 128.br HV Sveti Vid Rijeka. Za pripadnike 128.br HV Čanak simbolizira tragičan niz skupnih i pojedinačnih pogibija njenih pripadnika te nesretne i hladne ratne ličke zime 1991./1992.godinu. Počelo je ovdje 10. prosinca, nastavilo se u Gospiću, u Đačkom domu na Badnjak 24. prosinca i u Ibrešićima 19. siječnja 1992. godine. Od ukupno 25 poginulih pripadnika 128.br HV u Domovinskom ratu 17 njih je poginulo do početka proljeća 1992.godine. Uza sve to priroda nije bila naklonjena braniteljima, te zime je palo oko 20 centimetara snijega i bilo je jako hladno, čak do -27 stupnjeva C. Bilo je za očekivati da će ovakve nedaće slomiti borbeni moral i da će se postrojba jednostavno raspasti. To se nije desilo, 128.br se preustrojila, ojačala i provela cijelo vrijeme rata na ličkoj bojišnici, po djelovima /bojnama/ ili kao cjelina. Za ovaj prostor pripadnike 128.br HV simbolično veže i početak VRO OLUJA 1995 i završetak Domovinskog rata. Upravo sa ovih prostora brigada je nezaustavljivo krenula preko Korenice do državne granice na Uni pa onda, sudjelujući u operacijama “Maestral” i “Južni potez”, do Drvara i prijevoja Oštrelj iznad Bosanskog Petrovca. Udruga ratnih veterana 128.br osnovana je 14. svibnja 1992.godine, ubrzo posije ovih tragedija upravo sa ciljem da pomogne obiteljima poginulih u vrijeme dok mnogo toga vezano za zbrinjavnje obitelji poginulih nije bilo regulirano na razini države zahvaćene sveopćim ratom. Pored izrade ovog spomen obilježja udruga je inicirala i organizirala: izradu spomen obilježja u Ibrešićima te spomen ploča na zgradi Đačkog doma u Gospiću i zgadi pošte u Korenici. Godine 2017. Udruga je izdala fotomonografiju izdanje koje na na dostojanstven način svjedoči o ratnom putu brigade. Godine 2025. Udruga je organizirala i izradu centralnog spomen obilježja na Gradskom groblju Drenova. Uslijedila je dodjela Zlatne plakete 128.br HV Sveti Vid donatorima koji su omogućili obnovu spomenika. To su: Ministarstvo hrvatskih branitelja Primorsko
BORBENA GRUPA 128.br HV Sveti Vid Rijeka u operacijama „Maestral“ i „ Južni potez“
OBLJETNICA OPERACIJE MAESTRAL BORBENA GRUPA 128.br HV Sveti Vid Rijeka u operacijama „Maestral“ i „ Južni potez“ Borbena grupa 128.brigade HV Sveti Vid Rijeka sudjelovala je u operaciji „Maestral“, prvoj značajnijoj vojnoj operaciji združenih snaga HV-a, HVO-a i Armije BiH u zapadnoj BiH, u kojoj su zauzeti veći prostori zapadne Bosne uključujući gradove Drvar, Šipovo, Jajce, Bosanski Petrovac, Bosanska Krupa i Ključ. Operacija Maestral je trajala od 8. rujna do 17. rujna 1995., tijekom čega je oslobođeno područje od oko 2500 četvornih kilometara. Potom je Borbena grupa 128 sudjelovala u operaciji Južni potez posljednjoj operaciji HV-a i HVO-a tijekom pobjedonosnog niza operacija nakon kojih je u potpunosti izmijenjena strateška situacija na prostorima Hrvatske i BiH. Operacija Južni potez bila je logičan nastavak operacije Maestral a provedena je od 8. do 15. listopada 1995. Njome su hrvatske snage stigle tek 23 km od Banje Luke.
OTKRIVANJE OBNOVLJENOG SPOMEN OBILJEŽJA U ČANKU
OTKRIVANJE OBNOVLJENOG SPOMEN OBILJEŽJA U ČANKU Obnovljeno spomen obilježje poginulim pripadnicima 128.br HV Sveti Vid Rijeka i civilima, mještanima u agresorskom napadu na selo Čanak 10. prosinca 1991.godine, te hrvatskim vojnicima, policajcima i civilima poginulim tijekom Domovinskog rata na ovim prostorima, biti će svečano otkriveno 19. rujna 2026. godine. Svečanost počinje u 11,00 sati. Selo Čanak ostalo je zauvijek u kolektivnoj svijesti ličana, riječana i primoraca a posebno pripadnika 128.br HV Sveti Vid Rijeka. Spomenik u Čanku izgrađen je 14.12.1998 g. sa namjerom da očuva trajno sjećanje na 10.12.1991. godine kada je u napadu pobunjenih Srba potpomognutih od strane tzv. JNA poginuli pripadnici 2. bojne 128 br. HV Sveti Vid iz Rijeke. U selu su pobijeni civili a selo je razrušeno i zapaljeno. Zapovjednik bojne Franjo Matašić je zarobljen i umro na VMA u Beogradu 17.12.1991. godine pod nerazjašnjenim okolnostima. Medicinski tim 128.br HV i zarobljeni civili odvedeni su zatvor u Korenicu gdje su svi bili surovo mučeni, sa trajnim fizičkim i psihičkim posljedicama. Za pripadnike 128.br HV Čanak simbolizira početak tragičnog niza grupnih i pojedinačnih pogibija njenih pripadnika te nesretne i hladne ratne ličke zime 1991./1992.godinu. Počelo je u Čanku 10. prosinca, nastavilo se u Gospiću, u Đačkom domu na Badnjak 24. prosinca i u Ibrešićima 19. siječnja 1992. godine. Od ukupno 25 poginulih pripadnika 128.br HV u Domovinskom ratu 17 njih je poginulo do početka proljeća 1992.godine. Uza sve to priroda nije bila naklonjena braniteljima, te zime je palo oko 20 centimetara snijega i bilo je jako hladno, čak do -27 stupnjeva C. Bilo je za očekivati da će ovakve nedaće slomiti borbeni moral i da će se postrojba jednostavno raspasti. To se nije desilo, 128.br se preustrojila, ojačala i provela cijelo vrijeme rata na ličkoj bojišnici, po djelovima /bojnama/ ili kao cjelina. Za ovaj prostor pripadnike 128.br HV simbolično veže i početak VRO OLUJA 1995 i završetak Domovinskog rata. Sa ovih prostora brigada je nezaustavljivo krenula preko Korenice do državne granice na Uni pa onda, sudjelujući u operacijama “Maestral” i “Južni potez”, do Drvara i prijevoja Oštrelj iznad Bosanskog Petrovca. Inicijativu za izgradnju spomenika pokrenula je Udruga ratnih veterana 128.br HV Sveti Vid Rijeka, odmah po završetku Domovinskog rata. Autor spomenika je Željko Matković, pripadnik 128. br. HV-a i neposredni sudionik ratnih događanja. U izgradnji spomen-obilježja 1998. godine sudjelovale su tvrtke iz Primorsko-goranske županije, među kojima GP Krk s otoka Krka, te klesarija Širola iz Općine Viškovo. Spomenik je prije svega mjesto tišine, sjećanja i poštovanja gdje će posjetitelj zastatii, pročitati imena poginulih i neposredno osjetiti povezanost mjesta, događaja i ljudi čije se žrtve obilježavanjem čuvaju od zaborava. Na spomen obilježju su za vječnost uklesana imana svih žrtava 10. prosinca 1991. godine, hrvatskih vojnika i civila. Tu su uklesana i imena propadnika A bojne 111.br, 133.br, 1. gardijske brigade, MUP-a Gospić i Spec jedinice policije Gospić – svih koji su pali u vrijeme obrane i ponovnog osvajanja sela Čanak te onih koji su pali na ovom prostoru u vrijeme VRO OLUJA 1995. Svi su oni u to vrijeme bili jedno. Udruga ratnih veterana 128.br osnovana je 14. svibnja 1992.godine, ubrzo posije ovih tragedija upravo sa ciljem da pomogne obiteljima poginulih u vrijeme dok mnogo toga vezano za zbrinjavnje obitelji poginulih nije bilo potpuno regulirano na razini države zahvaćene sveopćim ratom. Pored izrade ovog spomen obilježja udruga je inicirala i organizirala: izradu spomen obilježja u Ibrešićima te spomen ploča na zgradi Đačkog doma u Gospiću i zgadi pošte u Korenici. Godine 2017. Udruga je izdala fotomonografiju (autor Petar Trinajstić), koja na dostojanstven način svjedoči o ratnom putu brigade. Godine 2025. Udruga je organizirala i izradu centralnog spomen obilježja na Gradskom groblju Drenova. Ništa od ovoga se ne bi moglo napraviti bez potpore institucija koje su cijelo vrijeme podržavale u Udrugu ratnih veterana 128.br HV u radu, od Ministarstva Hrvatskih branitelja do jedinica regionalne i lokalne samouprave. Onima koji su omogućili obnovu spomenika u Čanku u znak zahvale biti će uručena ZLATNA PLAKETU 128.br HV Sveti Vid Rijeka.
Općini Viškovo uručena zahvalnica ZUDR PGŽ
Općini Viškovo uručena zahvalnica ZUDR PGŽ Viškovo, 4. rujan 2026. Predsjednik Udruge ratnih veterana 128.br HV Sveti Vid Rijeka uručio je u ime predsjednika ZUDR PGŽ Claudia Vukonića zahvalnicu gospođi Sanji Udović, načelnici Općine Viškovo i gospodinu Denisu Mladeniću, njenom zamjeniku. Zahvalnica je uručena u znak priznanja za ostvarenu razinu suradnje sa Općinom Viškovo i Općinskim odborom za hrvatske branitelje i njihove obitelji. Dogovoreno je da će se, na obostrano zadovoljstvo, nastaviti suradnja u organiziranju kulturnih, sportskih i komemorativnih događanja i obilježavanja blagdana i spomendana ali i razmjena mišljenja i stavova oko problematike vezane uz život i potrebe hrvatskih branitelja, stradalnika i njihovih obitelji. Izvor: FB profil ZUDR PGŽ
Dan sjećanja na nestale u Domovinskom ratu
Dan sjećanja na nestale u Domovinskom ratu Rijeka, 30. kolovoz 2026. U Hrvatskoj se još uvijek traga za čak 2950 osoba. Razlog tako velikoj brojci leži u činjenici da, iako je prošlo više od tri desetljeća od njegovog okončanja, čak 1725 osoba je povezano s periodom Domovinskog rata. Posebno nas rastužuje podatak da se za 384 osobe zna da su ubijene – ali ne i gdje im je počivalište. Istaknuo je to kod središnjeg križa na groblju Kozala Claudio Vukonić, predsjednik Zajednice udruga Domovinskog rata Primorsko-goranske županije okupljenima povodom Međunarodnog dana nestalih osoba. Taj se dan u Hrvatskoj obilježava i kao spomendan – Dan sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu. Ono što je u ovoj tužnoj situaciji posebno sporno je činjenica da se sva ova desetljeća ne pronalazi civilizacijske i političke snage za prevladavanje takve situacije. Posebno se to odnosi na Srbiju na čijem se teritoriju nalazio velik broj koncentracijskih logora, kao i na velika stratišta nastala nakon okupacije Vukovara. Unatoč svim prijeporima i sukobima, generacije koje dolaze mogle bi i morale razriješiti s grijesima svojih prethodnika. Jer uistinu je tužno i jako blizu civilizacijskog ponora tolike godine obiteljima ubijenih ne omogućiti dostojanstvenu sahranu i posljednje počivalište, mjesto gdje će moći odnijeti cvijet ili upaliti svijeću voljenim osobama. Riječ je o čitavom jednom gradu žrtava čije duše traže spokoj, svoj kao i njihovih živih članova obitelji. Prigodnom molitvom okupljenima, a riječ je bila o pripadnicima riječkih ratnih postrojbi, kao i majkama i rodbini ratnih žrtava, se obratila Irena Kačić, predsjednica Udruge udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata PGŽ. Skupu su prisustvovale i odale počast nestalima i njihovim obiteljima Jasna Grgurić Malović, pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i unapređenje kvalitete života Grada Rijeke te Sanja Jurjako, psihologinja iz riječkog Područnog ureda Ministarstva hrvatskih branitelja. U ime spriječenog predstavnika Primorsko-goranske županije, vijenac je položio Valter Štefan, predsjednik NO ZUDR-a, kao i predstavnik Županijske skupštine u Povjerenstvu za branitelje PGŽ. Iz Udruge ratnih veterana 128.br HV Sveti Vid Rijeka odavanju počasti bili su prisutni: Dane Knežević, Ivica Jakšić, Herman Sušnik (dopredsjednik) i Walter Cvjetan (predsjednik). Dodajmo još da se na razini Hrvatske najdulje vodi osoba nestala 1962. godine, dok nas u Primorsko-goranskoj županiji najstariji slučaj neotkrivene nestale osobe vodi u 1982. godinu. Izvor Novi List: tekst i fotografije Edi Prodan
Obilježena 35. godišnjica osnutka A bojne 111.br HV
Obilježena 35. godišnjica osnutka A bojne 111.br HV Kostrena, 24. kolovoz 2026. U nizu manifestacija obilježavanja 35. godišnjice osnutka 111. brigade, jedne od najvažnijih postrojbi Domovinskog rata, red je došao i na njenu A bojnu. Kao i uvijek, kao i prvog dana taj je značajni događaj bio- 24. kolovoza ispred motela Lucija u Kostreni – mjesta s kojeg je tada nevelika skupina iznimno spremnih, odlučnih i nadasve motiviranih branitelja krenula put Like, bojišta na kojem se s ljeta, jeseni i zime 1991. godine doslovno spašavala opstojnost Hrvatske. Okupljenima se najprije obratio Robert Barešić, predsjednik veteranske Udruge A bojne, da bi se na njegove riječi nadovezao i ratni zapovjednik, general Franjo Primorac. Obojica su se još jednom zahvalila više od 350 hrabrih ljudi iz Primorsko-goranske, Istarske i Ličko-senjske županije koji su kroz nju prošli, baš kao i 19-torici heroja A bojne koji su u zalog današnje slobode i demokracije položili svoje živote. Za svakog od njih nakon izgovorenog imena na spomenik u Luciji položena je ruža. I još jednom izražena zahvala njihovom obiteljima. Iz URV 128.br HV Sveti Vid Rijeka svečanosti su prisustvovali predsjednik Walter Cvjetan, Stevo Kabić i Sinića Vuković. Izvor: Novi List
Obilježen Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima
Obilježen Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima 23.kolovoz 2026. Povodom 23. kolovoza, Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima Zajednica udruga Domovinskog rata Primorsko-goranske županije odala je počast u Lipi, kod jame Bezdan, u Sobolima i u Jelenju. Izaslanstvo URV 128.br HV Sveti Vid bilo je u sastavu: predsjednik Walter Cvjetan,Marino Martinić i Andrija Herceg. foto galerija Izvor: ZUDR
Klana svečanom sjednicom proslavila Dan općine
Klana svečanom sjednicom proslavila Dan općine Klana, 15. kolovoz 2026. Svečanom sjednicom Općinskog vijeća, Općina Klana proslavila je svoj Dan općine. Svečanost je okupila brojne goste i uzvanike te predstavnike lokalnih vlasti. U ime Primorsko-goranske županije, svečanoj sjednici prisustvovali su zamjenik župana Robert Matić te predsjednik Županijske skupštine Marko Boras Mandić. Svečanoj sjednici prisustvovao je i predsjednik Udruge ratnih veterana 128.br HV Sveti Vid Rijeka, Walter Cvjetanl Pripadnici URV 128.br HV Sveti Vid sudjelovali su na boćarskom turniru i na natjecanju u kuhanju kotlića gdje su osvojili prvo mjesto Izvor: pgz.hr i URV 128.br HV Sveti Vid Rijeka
SVEČANO OBILJEŽAVANJE 31. OBLJETNICE VRO “OLUJA” U GOSPIĆU I NA LJUBOVU
SVEČANO OBILJEŽAVANJE 31. OBLJETNICE VRO “OLUJA” U GOSPIĆU I NA LJUBOVU Gospić, 5.kolovoz 2026. Na Ljubovu i u Gospiću danas je svečano obilježena 31. obljetnica vojno-redarstvene operacije Oluja, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja. Program je okupio hrvatske branitelje, članove obitelji poginulih, nestalih i umrlih branitelja, predstavnike udruga proizašlih iz Domovinskog rata, državne, županijske i lokalne dužnosnike te goste iz Slovačke Republike.Svečanosti su nazočili veleposlanica Slovačke Republike u Hrvatskoj Hana Kovačova, župan ličko-senjski Ernest Petry sa zamjenicom Jasnom Orešković Brkljačić, gradonačelnik Gospića Darko Milinović sa zamjenikom Ivicom Kovačevićem, predstavnici Saveza ratnih veterana Slovačke Republike, obitelji poginulih slovačkih vojnika, crkveni velikodostojnici, pripadnici Hrvatske vojske i policije, ratni zapovjednici te mladi iz hrvatskog iseljeništva.Program je započeo intoniranjem hrvatske himne, nakon čega je minutom ponosne tišine odana počast svim poginulim, nestalim i umrlim hrvatskim braniteljima.U pročitanoj povjesnici vojno-redarstvene operacije Oluja podsjetilo se na 4. kolovoza 1995. godine, kada su hrvatske snage krenule u oslobodilačku operaciju na bojišnici dugoj gotovo 600 kilometara. Posebno je istaknuta uloga postrojbi koje su djelovale na području Zbornog područja Gospić, gdje su se prvoga dana operacije vodile neke od najtežih i najkrvavijih borbi. Zadaća 9. gardijske brigade „Vukovi“ bila je zauzimanje prijevoja Ljubovo i neutraliziranje neprijateljske zračne baze u Udbini. Uz pripadnike 9. gardijske brigade djelovali su dijelovi 1. gardijske brigade „Tigrovi“, brojne pričuvne i domobranske postrojbe, topničke, inženjerijske, logističke i izvidničke postrojbe, specijalna policija te pripadnici Ministarstva unutarnjih poslova. U povjesnici je naglašeno da su hrvatske snage u 84 sata operacije oslobodile više od 11.000 četvornih kilometara dotad okupiranog područja. Posebno su spomenuti poginuli pripadnici hrvatskih postrojbi na području odgovornosti Zbornog područja Gospić, među kojima i zapovjednik 118. domobranske pukovnije Gospić bojnik Ivan Čanić-Baja.U ime sudionika Oluje okupljenima se obratio predsjednik Udruge Specijalne policije iz Domovinskog rata „Ajkula“ iz Rijeke Perica Prpić, koji se osvrnuo na ratna događanja i doprinos hrvatskih branitelja oslobađanju zemlje.Središnji dio obilježavanja na Ljubovu bilo je otkrivanje spomen-ploča poginulim pripadnicima Specijalne policije Ministarstva unutarnjih poslova, 1. gardijske brigade Hrvatske vojske „Tigrovi“ te slovačkim pripadnicima mirovnih snaga Ujedinjenih naroda koji su na tom području izgubili živote tijekom izvršavanja dužnosti.Spomen-ploču poginulim pripadnicima Specijalne policije i „Tigrova“ otkrili su sudionici Oluje Zoran Hržan, potpredsjednik Udruge veterana 1. gardijske brigade „Tigrovi“, i Eduardo Blagaj, pripadnik Specijalne jedinice policije „Osa“ Sisak.Spomen-ploču poginulim slovačkim pripadnicima mirovnih snaga Ujedinjenih naroda otkrili su Eva Rigova, majka poginulog pripadnika mirovnih snaga, i predsjednik Saveza ratnih veterana Slovačke Republike Marko Pavel.Tom su prigodom dodijeljene i medalje „Služili su miru“. Medalje su dodijeljene potpredsjedniku Vlade i ministru hrvatskih branitelja Tomi Medvedu, u čije ju je ime preuzeo pukovnik Darko Katuša, veleposlanici Hani Kovačovoj, majkama poginulih slovačkih pripadnika mirovnih snaga Evi Rigovoj i Mariji Grmanovoj te predsjedniku Udruge ratnih veterana 9. gardijske brigade „Vukovi“ Antoniju Šebalju.Tijekom programa pročitana su imena poginulih pripadnika Specijalne policije, 1. i 9. gardijske brigade, 111. i 128. brigade, domobranskih pukovnija, Policijske uprave ličko-senjske te čeških i slovačkih pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih naroda.Vijence su položili i svijeće zapalili članovi obitelji poginulih branitelja, izaslanstva državnih institucija, Hrvatske vojske i policije, braniteljskih udruga, lokalnih i regionalnih vlasti te predstavnici Slovačke Republike.U ime predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića i predsjednika Vlade Andreja Plenkovića vijenac je položio ličko-senjski župan Ernest Petry. U ime Ličko-senjske županije vijenac su položili župan Petry i njegova zamjenica Jasna Orešković Brkljačić, dok su u ime Grada Gospića počast odali gradonačelnik Darko Milinović, zamjenik gradonačelnika Ivica Kovačević i predsjednik Gradskog vijeća Ivica Tomljenović.Počast su odali i predstavnici Primorsko-goranske županije, gradova Rijeke i Novalje, općina Karlobag, Udbina, Plitvička Jezera i Brinje, brojnih braniteljskih udruga, Hrvatskog generalskog zbora, vatrogasnih zajednica i drugih organizacija.Nakon molitve i blagoslova velečasnog Josipa Tomljanovića program je nastavljen u Gospiću polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod Spomenika hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata te kod spomenika prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu.Obilježavanje je završeno svetom misom u gospićkoj katedrali Navještenja Blažene Djevice Marije koju je predvodio o. Bernardin Viszmeg, zamjenik poglavara samostana u Gospić. foto galerija Izvor: Tekst Novi List; fotografije FB profili sudionika, URV 128.br HV Sveti Vid Rijeka
TRADICIONALNO PODIZANJE ZASTAVE U LIČKOM POLJU
TRADICIONALNO PODIZANJE ZASTAVE U LIČKOM POLJU Lič, 4. kolovoz 2026. Zbor Vrelo Fužine i ove je godine, tradicionalno, himnom Republike Hrvatske uveličao podizanje zastave u Ličkom polju kod svetišta Majke Božje Snježne, u povodu obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti. Bila nam je čast biti pozvani na ovaj čaroban događaj. Izvor – rijeka.hr
