Facebook

Arhiva

Udruga ratnih veterana 128.br HV Sveti Vid u Kolon sjećanja u Škabrnji

Udruga ratnih veterana 128.br HV Sveti Vid u Kolon sjećanja u Škabrnji Škabrnja, 18.11.2025. godine Trideset i četvrta obljetnica stradanja Škabrnje u Domovinskom ratu obilježena je 18. studenog. Od 10 do 10:30 održan je komemorativni program u predjelu Ambar na početku ulaza u mjesto Škabrnja gdje se i dogodio zločin masakra 86 civila i hrvatskih branitelja. Od 10:30 do 11 sati Kolona sjećanja – „Poginuli u mislima i srcima“, –  do spomen-obilježja masovne grobnice u Škabrnji, gdje je zajednički vijenac uime svih izaslanstava položitlo izaslanstvo Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata. Misu u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Škabrnji u 11 sati predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić. U održan je hod „Korak po korak“do spomen-obilježja na mjesnom groblju sv. Luke u Škabrnji. I ove godine u Koloni sjećanja sudjelovali su i pripadnici URV 128.br HV Sveti Vid Rijeka. Fotografije URV 128.br HV Sveti Vid Rijeka

Riječki mimohod za Vukovar

Riječki mimohod za Vukovar Rijeka, 16. studeni 2025. Unatoč lošem vremenu, nedjelji koju su čitavog dana prali žestoki pljuskovi, mimohod je okupio iznimno veliki broj sudionika, jedan od najvećih ikad. Uz članove Armade i veterane udruga objedinjenih u Zajednicu udruga Domovinskog rata pozivu Armade, koja je uz ZUDR PGŽ bila organizator mimohoda, odazvali su se i brojni građani iz Rijeke i okolnih gradova, posebice iz Kastva, Opatije i s Grobnišćine. Iz Rijeke se u ponedjeljak i utorak na tisuće ljudi kreće put Vukovara i Škabrnje. Individualno ili organizirano ali također, kao i večeras u Rijeci, u nikad većem broju. Kao su naglasili – baš onako kako je to u svom sloganu istaknula Armada – složno i srčano za prosperitet domovine. Izvor: FB profil ZUDR i novilist.hr foto galerija

Predsjednik Republike odlikovao pripadnike 128.br HV Sveti Vid Rijeka i 138.br HV Goranski risovi Delnice

Predsjednik Republike odlikovao pripadnike 128.br HV Sveti Vid Rijeka i 138.br HV Goranski risovi Delnice Zagreb, 17. studeni 2025. „Vrijeme prolazi, rat je davno završio, međutim, ovakvim činovima ne ispravljamo nepravde nego naprosto dovodimo stvari u harmoničan, zdrav poredak. Čestitam svima promaknutima! To su počasni generalski činovi kojih po prirodi stvari ima malo i-bit će ih sve manje jer naprosto vrijeme protječe “, rekao je danas predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske Zoran Milanović na svečanosti na kojoj je uručio počasne činove i odlikovanja hrvatskim braniteljima za doprinos u Domovinskom ratu. Zahvalio je hrvatskim braniteljima na svemu što su dali za Hrvatsku. „Hrvatsku ste prvo obranili. To je naš teritorij, naše granice koje su postojale i prije 1991. godine i koje je međunarodna zajednica priznala kao takve. A onda ste Hrvatsku, jednako teško, oslobodili. Oslobodili ste i Bosnu i Hercegovinu. Vi ste to napravili u bratstvu po oružju s Amerikancima i nekim drugim državama, pa i bošnjačkim snagama, Armijom BiH. To je omogućilo da se sklopi mir, da se nametne mir snagom oružja i da se postigne sporazum koji na neki način u Bosni i Hercegovini funkcionira danas“, rekao je predsjednik Milanović uoči uručenja počasnih činova i odlikovanja hrvatskim braniteljima. Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske Zoran Milanović, za osobite zasluge stečene u Domovinskom ratu, dodijelio je počasne činove brigadnog generala umirovljenim hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata. Počasne činove brigadnog generala primili su Vjeran Rožić, Miodrag Demo, Tihomir Budanko, Milan Perković, Mario Bradara, Ivo Filipović, Petar Zelenika, Jadran Topić i Ilija Vrljić. Redom kneza Domagoja s ogrlicom, za pokazanu osvjedočenu hrabrost i junaštvo u Domovinskom ratu, izravnoj ratnoj opasnosti ili u iznimnim okolnostima u miru, odlikovani su Ivan Piskač i Ivica Urbanc, a Redom Nikole Šubića Zrinskog, za junački čin u Domovinskom ratu, izravnoj ratnoj opasnosti ili iznimnim okolnostima u miru odlikovan je Kornelije Brkić. Redom bana Jelačića, za iznimno uspješno zapovijedanje postrojbama Oružanih snaga Republike Hrvatske, za osobite vojne zasluge u njihovom ustroju i razvitku te postrojbama i drugim ustrojstvenim jedinicama Oružanih snaga Republike Hrvatske, odlikovani su Robert Štefančić, Miroslav Papić – posmrtno, Ivan Šoštarić, Boris Lisac, Herman Sušnik i Ivan Lerga – posmrtno. Redom hrvatskog trolista, za osobite zasluge za Republiku Hrvatsku stečene u ratu, izravnoj ratnoj opasnosti ili u iznimnim okolnostima u miru, odlikovani su Željko Sokol, Stjepan Oreški, Miljenko Kauzlarić, Emiljko Štimac, Mladen Mauhar, Nebojša Mance- posmrtno, Duško Hobar, Walter Cvjetan, Atilio Katalinić, Milorad Drača, Zdravko Nemet, Zoran Tamarut – posmrtno i Branislav Isakov. Redom hrvatskog pletera, za osobiti doprinos razvitku i ugledu Republike Hrvatske i dobrobiti njezinih građana, odlikovani su Milivoj Diklić, Dinko Žilić, Nenad Toplak, Damir Lisac, Željko Zbašnik, Darko Kolenc, Marijan Mohorić – posmrtno, Zoran Štimac, Ivan Troha, Stevo Kabić, Branko Novak, Ivica Jakšić, Nenad Hodap i Mario Bradara. U ime promaknutih i odlikovanih obratio se počasni brigadni general Tihomir Budanko. U pratnji pripadnika 128.br HV Sveti Vid Rijeka i 138.br HV Goranski risovi bili su dožupan Toni Štimac, Ermina Duraj pročelnica Upravnog odjela za poslove Župana i Županijske skupštine, Gradonačelnik Delnica Igor Pleše i predsjednik Gradske skupštine Grada Delnica Ivan Piškor, brigadni general Miljenko Balen, brigadir Stanislav Linić i pukovnik Zoran Majnarić. Izvor: tekst-predsjednik.hr; tekst i fotografije predsjednik.hr i @list

U OPĆINI JELENJE SVEČANO OTVORENA ULICA BRAĆE ŠIMAC

U OPĆINI JELENJE SVEČANO OTVORENA ULICA BRAĆE ŠIMAC Jelenje, 14. Studenoga 2025. Goran Šimac poginuo je kao pripadnik 128. brigade 24. prosinca 1991. u Gospiću, a njegov mlađi brat Sergio kao pripadnik Specijalne jedinice policije Ajkula 1995. godine u akciji Bljesak. Dvojica poginulih hrvatskih dragovoljaca iz Dražica, braća Goran i Sergio Šimac, dobili su ulicu u svom rodnom kraju. Inicijativom braniteljskih udruga te uz podršku Općine Jelenje i Primorsko-goranske županije, od danas dijelovi Podkilavačke i Težačke ulice u Dražicama nose naziv Ulica braće Šimac, čime se želi trajno sačuvati sjećanje na Gorana i Sergia, kao i na sve branitelje iz grobničkog kraja koji su položili svoje živote u Domovinskom ratu. Svečanost je počela polaganjem vijenaca na groblju Jelenje, gdje je posljednje počivalište dvojice braće, a nastavila se otkrivanjem novog imena ulice, u nazočnosti članova obitelji Šimac, brojnih hrvatskih branitelja, predstavnika udruga proizašlih iz Domovinskog rata, Ministarstva hrvatskih branitelja, Primorsko-goranske županije, Općine Jelenje, Policijske uprave primorsko-goranske i Župe sv. Mihovila Jelenje. Ploču s novim imenom ulice otkrile su Branka Šimac, supruga Gorana Šimca i sestrična poginule braće Ivana Medvedić. Izvor: novilist.hr, pgz.hr i zudr.hr i Udruga ratnih veterana 128.br HV Sveti Vid rijeka.

Predstavljanje romana ‘Kreni’ i ‘Ilićke priče’ Anite Martinac u Rijeci

Predstavljanje romana ‘Kreni’ i ‘Ilićke priče’ Anite Martinac u Rijeci Rijeka, 14.studeni 2025.godine U prostoru ZUDR-PGŽ (Ciottina 19, Rijeka) održano je predstavljanje romana ‘Kreni’ i ‘Ilićke priče’ hrvatske braniteljice i književnice Anite Martinac u sklopu programa obilježavanja Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Predstavljanje je održano u organizaciji Hrvatske matice iseljenika podružnice Rijeka i Zajednice udruga hrvatskih branitelja Primorsko-goranske županije (ZUDR-PGŽ), uz glazbenu pratnju zbora Prve sušačke hrvatske gimnazije i moderiranje riječke književnice i umjetnice Diane Rosandić Živković. Kratka biografija autorice: Anita Martinac, dipl. iur. i hrvatska književnica rođena je 7. ožujka 1973. u Mostaru gdje živi i radi. Kao braniteljica (časnički namjesnik) sudjelovala je u Domovinskom ratu, te je nositeljica medalja “OLUJA” i “LJETO 95”, te SPOMENICE DOMOVINSKOG RATA. Nakon desetljeća provedenog u vojnoj službi, radila je kao direktorica i grafička dizajnerica u  SPRINT d.o.o., zatim u Federalnom ministarstvu financija, Aluminiju d.d. Mostar a trenutno je savjetnica u Ministarstvu za pitanja branitelja HNŽ, te koordinator za Financijsko upravljanje i kontrolu i koordinator za Europske integracije pri Vladi HNŽ.  Predsjednica je Južnohrvatskog ogranka Društva hrvatskih književnika, Zaklade Društva hrvatskih književnika u BiH, predsjednica je Središta Hrvatskoga svjetskoga kongresa za istraživanje posljedica totalitarizama u BIH, članica Matice hrvatske, HKD Napretka, Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne, udruge Hrvatska žena, te udruge Hrvatske izvandomovinske lirike, a također aktivna je u Odjelu za Drugi svjetski rat i poraće HNS i Odjelu za branitelje i stradalnike Domovinskog rata.  Objavila je šesnaest književnih djela, zastupljena je u više antologija i zbornika, te u čitankama za 5. i 9. razred osnovne škole. Urednica je brojnih knjiga i više zbornika, a neki tekstovi su i uprizoreni u dokumentarne filmove.  Izvor: culturenet.hr, fotografije Walter Cvjetan, uredio @admin

Udruga ratnih veterana 128.br HV Sveti Vid Rijeka na pošumljavanju u okolici Klane

Udruga ratnih veterana 128.br HV Sveti Vid Rijeka na pošumljavanju u okolici Klane Klana, 7.studeni 2025.godine Ekipa iz URV Sveti Vid Rijeka danas je pošumljavala osušeno područje šume Doli u okolici Klane sa 200 sadnica smreke. Akcija je provedena u suradnji sa Šumarijom Klana i njenim upraviteljem Matijom Laginja. Poznato je da je Udruga ratnih veterana 128.br HV Sveti Vid Rijeka  od samog osnivanja, u proljeće 1992.godine bila aktivna najprije na zbrinjavanju porodica 18 poginulih branitelja koji su stradali prve ratne zime. Država još nije bila regulirala status onih koj su ostali iza poginulih, posebno djece, tako da je Udruga osigurala preko tadašnjih riječkih firmi stipendije svoj djeci poginulih. Tijekom 1998. godine Udruga je organizirala izradu spomen obilježja u Čanku I Ibrešićima te postavljanje spomen ploča na Đačkom domu u Gospiću I zgradi pošte u Korenici, na mjestu gdje je poslije proboja neprijateljske crte u VRO OLUJA ulaska u Korenicu uspostavljeno zapovjedno mjesto brigade. Godine 2017. Udruga je izdala fotomonografiju (autor Petar Trinajstić), reprezentativno izdanje koje na na dostojanstven način svjedoči o ratnom putu brigade a povodom 33. obljetnice brigade, na inicijativu Udruge a uz pomoć lokalne i regionalne samouprave, u Aleji branitelja na Centralnom gradskom groblju Drenova otkriveno je spomen obilježje za sve pale pripadnike 128. brigade. Pored okupljanja pripadnika 128.br HV, očuvanja sjećanja na poginule i rada na očuvaju vrijednosti Domovinskog rata, jedan od načina djelovanja pripadnika Udruge ratnih veterana je I humanitarni I društveno koristan rad. Ovo pošumljavanje u okolici Klane je sigurno jedan od najljepših I najzdravijih načina da se pripadnici Udruge druže te kvalitetno I korisno provedu zajedničke trenutke a već je dogovorena veća akcija, 1000 sadnica I veća ekipa na proljeće. Izvor:URV 128.br HV Sveti Vid Rijeka

BOĆARSKI TURNIR POVODOM 33. OBLJETNICE 9.gbr VUKOVI

BOĆARSKI TURNIR POVODOM 33. OBLJETNICE 9.gbr VUKOVI Rijeka,, 25. listopada 2025. Udruga ratnih veterana 9.gardijske brigade PGŽ organizirala je u povodu obljetnice osnivanja 9. gbr Vukovi tradicionalni boćarski turnir.Turnir se odigrao na Boćališnom centru Podvežica u subotu, 25. listopada ove godine uz sudjelovanje veterana 1., 4. i 9. gardijske brigade, 111.br HV, 128. br HV i ekipe PGŽ.Veterani 128.br HV osvojili su 3.mjesto ali je daleko važnije bilo okupljanje, druženje i veselje. Izvor: veterani 128.br HV Sveti Vid Rijeka, veterani 3/9.gbr. Izvor: rijeka.hr

PROMOCIJA KNJIGE DOMOLJUBNE LIRIKE “ZA SVOJ DOM” ROSARIA JURIŠIĆA VRGADE

PROMOCIJA KNJIGE DOMOLJUBNE LIRIKE “ZA SVOJ DOM” ROSARIA JURIŠIĆA VRGADE Rijeka,, 24.listopad 2025. U sklopu obilježavanja 34. obljetnice ustrojavanja 128.br HV, Udruga ratnih veterana 128.br HV Sveti Vid Rijeka i naklada Sakcinski media organizirali su u petak, 24.listopada u Gradskoj vijećnici Grada Rijeke promociju knjige domoljubne lirike autora Rosaria Jurišića Vrgade “ZA SVOJ DOM”.Pokojni Rosario Jurišić Vrgada bio je pripadnik 128.br HV a promociji knjige bila je prisutna njegova supruga Diana.Pozdravnu riječ prisutnima uputio je Walter Cvjetan, predsjednik URV 128.br HV Sveti Vid Rijeka a o knjizi su govorili Vitomir Stanek, nakladnik, Ervin Dubrović, glazveni kritičar; Maja Kušenić Gjerek. U glazbenom dijelu sudjelovao je Nenad Mrazovac, maestro na gitari a tekst je interpretirao Zrinko Kapetanić. fotografije URV 128.br HV Sveti Vid Rijeka fotografije Udruga ratnih veterana 128.br HV Sveti Vid Rijeka Izvor: rijeka.hr

Brigade „Sveti Vid“ i „Goranski risovi“ izložbom na Korzu obilježile 34 godine sjećanja i ponosa

Brigade „Sveti Vid“ i „Goranski risovi“ izložbom na Korzu obilježile 34 godine sjećanja i ponosa Rijeka, 21. Listopad 2025.godine https://www.youtube.com/watch?v=1HuQ0ntXIiI&t=27s Povodom obilježavanja 34. obljetnice osnutka 128. brigade HV Sveti Vid Rijeka i 138. brigade HV Goranski risovi na postamentima na Korzu danas je otvorena prigodna zajednička izložba posvećena dvjema brigadama. Otvorenju izložbe prethodila je tiskovna konferencija u Gradskoj vijećnici Grada Rijeke na kojoj su predstavnici Klubova brigada najavili program obilježavanja obljetnice te se ukratko prisjetili na svoje ratne putove. U ime Primorsko-goranske županije događanju su prisustvovali zamjenik župana Toni Štimac i pročelnica UO za poslove Župana i Županijske skupštine Ermina Duraj. ”Zajedno u ratu, zajedno u miru”, slogan je koji ove naše dvije udruge pronose. Na nama je da njihove ratne putove ističemo, jer to nisu samo priče brigada, priče su to svakog branitelja ponaosob koje smo dužni prenositi generacijama koje dolaze. Sjećanje na 41 poginulog pripadnika 128. i 138.brigade HV je nešto što nas trajno obvezuje“, kazao je Štimac, naglasivši kako će Primorsko-goranska županija i Grad Rijeka i u godinama koje slijede nastaviti s očuvanjem vrijednosti Domovinskog rata, pružanjem podrške braniteljskim udrugama te njegovanjem kulture sjećanja na hrvatske branitelje. brigada Hrvatske vojske „Sveti Vid“ osnovana je 22. listopada 1991. godine u Rijeci, a 138. brigada Hrvatske vojske „Goranski risovi“ 28. listopada 1991. godine u Delnicama. „Zajedno smo prošli sva ratišta, zajedno smo i na našim proslavama“, istaknuo je uoči otvorenja zajedničke izložbe o ratnom putu riječke i goranske brigade Walter Cvjetan, predsjednik Udruge ratnih veterana 128. brigade HV „Sveti Vid“.„Hvala vam na hrabrosti, zajedništvu i ustrajnosti onda kada je trebalo braniti domovinu. O Domovinskom ratu važno je govoriti i mladim generacijama, jer na tim vrijednostima gradimo budućnost našeg grada“, istaknula je Jasna Grgurić Malović te najavila potporu Grada Rijeke budućim braniteljskim aktivnostima. Dan 138. brigade HV „Goranski risovi“ bit će svečano obilježen u Delnicama u utorak, 28. listopada, odavanjem počasti na Spomen-obilježju 138. brigade u 17 sati, nakon čega će u Radničkom domu Delnice u 17.30 sati započeti svečani skup. Dva dana ranije, u nedjelju, 26. listopada, bit će služena sveta misa u Delnicama te će se odati počast pripadnicima 138. brigade na mjesnim grobljima diljem Primorsko-goranske županije. U srijedu, 29. listopada, planiran je obilazak ličkog bojišta zajedno s učenicima delničke osnovne i srednje škole, dok će početkom studenoga biti obilježena obljetnica osvajanja vojnih objekata u Delnicama. Kroz 128. brigadu Hrvatske vojske „Sveti Vid“ tijekom Domovinskog rata prošlo je gotovo 9.000 Riječana koji su dali nemjerljiv doprinos obrani i oslobađanju Hrvatske. Poginulo je 25 pripadnika brigade, dok ih je više od stotinu zadobilo trajne posljedice. Brigada „Goranski risovi“, osnovana u Delnicama 28. listopada 1991. godine, okupila je više od 5.000 pripadnika, uglavnom s područja Gorskog kotara, Primorja i otoka Krka. Šesnaest pripadnika izgubilo je život, a više od 200 ih je ranjeno. Izvor: www.pgz.hr

Svečani prijem u PGŽ povodom 34. obljetnice osnutka 128. br HV Sveti Vid i 138. br HV Goranski risovi

S lijeva na desno: Darko Kolenc, brig.gen.Miljenko Balen, Željko Sokol (138. brigada HV Goranski risovi), Walter Cvjetan, brigadir Joko Đipalo ratni zapovjednik 128.br HV Sveti Vid, Herman Sušnik, Branko Novak i Željko Dugić (128.br HV Sveti Vid) Svečani prijem povodom 34. obljetnice osnutka 128. br HV Sveti Vid i 138. br HV Goranski risovi Rijeka, 17.listopad 2025.godine U sjedištu Primorsko-goranske županije održan je svečani prijem povodom 34. obljetnice osnutka 128. brigade HV „Sveti Vid“ i 138. brigade HV „Goranski risovi“. Prijem su zajednički organizirali Primorsko-goranska županija, Grad Rijeka i Grad Delnice, a nazočili su predstavnici lokalne samouprave te ratni zapovjednici brigada i članovi udruga. https://www.youtube.com/watch?v=xYKiLorc9iE Rijeka, 17. listopad 2025. Primorsko-goransku županiju predstavljali su zamjenik župana Toni Štimac, pročelnica Ermina Duraj i savjetnik Zlatko Mihelec, u ime Grada Rijeke prisustvovali su gradonačelnica Iva Rinčić i pročelnica Karla Mušković dok su Grad Delnice predstavljali su gradonačelnik Igor Pleše i zamjenik gradonačelnika Johan Klarić. U ime Udruge ratnih veterana 128. brigade HV „Sveti Vid“prisustvovali su ratni zapovjednik Joko Đipalo, predsjednik Walter Cvjetan te članovi uprave udruge. Klub 138. brigade HV „Goranski risovi “predstavljali su ratni zapovjednik, brigadni general Miljenko Balen, predsjednik Željko Sokol te članovi predsjedništva kluba. Zamjenik župana Primorsko-goranske županije Toni Štimac podsjetio je na 25 poginulih branitelja iz 128. brigade te 15 iz 138. brigade HV-a, istaknuvši kako županija njeguje trajno sjećanje na njih, kao i solidarnost i podršku njihovim obiteljima. Poginuli branitelji i dalje žive u sjećanjima Riječana, istaknula je gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić, podsjećajući kako je Rijeka kroz imenovanje trgova, mostova i ulica u javnom prostoru odala počast braniteljima. Gradonačelnik Delnica Igor Pleše pohvalio je sudjelovanje „Goranskih risova“ u uređenju nedavno otvorene Delničke planinarske obilaznice te najavio preuređenje prostora u prizemlju zgrade delničke gradske uprave u interpretacijski centar Domovinskog rata. „Surađujemo i prijatelji smo od početka Domovinskog rata 1991. godine“, istaknuli su ratni zapovjednici 128. i 138. brigade, Joko Đipalo i Miljenko Balen, koji su govorili o ratnim putovima brigada „Sveti Vid“ i „Goranski risovi“.128. brigadu HV-a su najvećim dijelom činili stanovnici Rijeke i okolice, a kroz brigadu je na ratnom putu, koji je vodio uglavnom preko ličkih ratišta, prošlo više od 7.000 branitelja. U 138. brigadi HV-a služilo je više od 5.500 ljudi, među kojima više od 4.000 Gorana.Predsjednik Udruge ratnih veterana 128. brigade „Sveti Vid“ Walter Cvjetan istaknuo je braniteljsko geslo „Zajedno u ratu, zajedno u miru“. Udruga je osnovana još početkom rata s ciljem pomoći djeci i obiteljima poginulih branitelja, a u mirnodopsko vrijeme zajednici doprinosi brojnim humanitarnim akcijama. Izvor: rijeka.hr, novilist.hr, .

FOTO ALBUM – URV 128.br HV SVETI VID U OBILASKU LIČKE BOJIŠNICE

FOTO ALBUM – URV 128.br HV SVETI VID U OBILASKU LIČKE BOJIŠNICE 20. rujan 2025. Udruga ratnih veterana 128. brigade HV-a „Sveti Vid “Rijeka u suradnji s Udrugom roditelja i udovica iz Domovinskog rata Primorsko-goranske županije tradicionalno svake godine u rujnu, u sklopu obilježavanja dana ustrojavanja te postrojbe, organizira obilazak nekadašnjeg ličkog bojišta, mjesta na kojima je provela najveći dio Domovinskog rata i mjesta stradanja i pogibija njenih pripadnika te odavanje počasti na tim mjestima. Nekadašnju ličku bojišnicu ove je godine obišlo 55 članova obitelji poginulih i bivših pripadnika 128.br – članova Udruge. Obilazak nekadašnje ličke bojišnice naša je časna obaveza i način održavanja sjećanja na naše poginule suborce. Obišli smo: Čanak, Ibrešiće, Perušić, Gospić, Široku Kulu, Ljubovo i Korenicu Fotografije: Stevo Kabić, Siniša Vuković, Tomislav Zeko Čanak Ibrešići Perušić Gospić Široka Kula Ljubovo Korenica

Marin Smolčić u Novom Listu: Pripadnici 128. brigade opet u obilasku nekadašnje ličke bojišnice

Marin Smolčić u Novom Listu: Pripadnici 128. brigade opet u obilasku nekadašnje ličke bojišnice Gospić, 20.rujan 2025. Od kada je 22. listopada 1991. godine od postojećih pridodanih postrojbi TO službeno zaživjela 128. brigada HV Sveti Vid, cijelo vrijeme ratnih djelovanja Riječani su bezbroj puta bili u pogibeljnim situacijama, ali su uvijek ostali ustrajni i nepokolebljivi u činjenici da se Rijeka brani na 46 kilometara dugoj ličkoj bojišnici. Ličani jako dobro znaju kako su im, uz lokalne postrojbe, u najtežim danima Domovinskog rata znatnu pomoć pružile postrojbe s šireg područja Rijeke. Pri tome je poginulo 26 pripadnika, uz gotovo 200 ranjenih, brigada je sudjelovala u svim važnijim borbama i operacijama diljem Hrvatske do konca Domovinskog rata. Dovoljno je spomenuti gubitke i žestoke borbe u selu Čanak, zatim VRO Medački džep, Bljesak i Oluju… Posvuda je 128. brigada neumoljivo jurišala naprijed, oslobađajući privremeno okupirana područja. Njezin doprinos diljem Hrvatske tijekom Domovinskog rata bio je uistinu nemjerljiv i svakako zamjetan. Zato svaki pripadnik ove proslavljene brigade ima razloga za ponos, ali i za sjećanje za suborce i prijatelje koji su poginuli na tom teškom i krvavom putu. Zato su Ratni veterani riječke 128. brigade Sveti Vid opet obišli mjesta nekadašnjeg ličkog bojišta. Udruga ratnih veterana 128. brigade HV-a „Sveti Vid“ Rijeka u suradnji s Udrugom roditelja i udovica iz Domovinskog rata Primorsko-goranske županije tradicionalno svake godine u rujnu, u sklopu obilježavanja dana ustrojavanja te postrojbe, organizira obilazak nekadašnjeg ličkog bojišta, mjesta na kojima je provela najveći dio Domovinskog rata i mjesta stradanja i pogibija njenih pripadnika te odavanje počasti na tim mjestima. Nekadašnju ličku bojišnicu ove je godine obišlo 55 hodočasnika, članova obitelji poginulih i bivših pripadnika. Obraćajući se novinarima predsjednik udruge Walter Cvjetko ustvrdio je kako je obilazak nekadašnje ličke bojišnice njihova časna obaveza i način da se žrtve nikada ne zaborave. omemoracija je u Gospiću najprije obavljena ispred zgrade Županije gdje se tijekom rata nalazio Đački dom u kojemu su poginula četvorica pripadnika 128. brigade. Kod središnjeg spomenika hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama rata hodočasnike je pozdravio zamjenik gradonačelnika grada Gospića Ivica Kovačević i zaželio im dobrodošlicu. Zatim je zajedno s predsjednikom udruge Walterom Cvjetkom položio vijenac, uz riječi molitve o. Marka Maglića. Karavana je potom krenula prema Korenici, uz stajanja u Širokoj Kuli i Ljubovu. U Korenici je također organizirano polaganje vijenaca na spomenik i spomen obilježje 128. br HV Sveti Vid. Izvor: novilist.hr

Iz Novog Lista – Ratni veterani riječke 128. brigade u subotu će opet obići mjesta nekadašnjeg ličkog bojišta

Ratni veterani riječke 128. brigade u subotu će opet obići mjesta nekadašnjeg ličkog bojišta Marin Smolčić, novilist.hr, 14.rujan 2025.godine Udruga ratnih veterana 128. brigade HV-a „Sveti Vid “Rijeka u suradnji s Udrugom roditelja i udovica iz Domovinskog rata Primorsko-goranske županije tradicionalno svake godine u rujnu, u sklopu obilježavanja dana ustrojavanja te postrojbe, organizira obilazak ličkog bojišta, mjesta na kojima je provela najveći dio Domovinskog rata i mjesta stradanja i pogibija njenih pripadnika te odavanje počasti na tim mjestima. Ove godine obilazak Ličkog bojišta organiziran je u subotu, 20. rujna 2025.godine, a iz Primorsko-goranske županije će sudjelovati oko 55 osoba. Uobičajena praksa da općine Plitvička jezera i Perušić te Grad Gospić naizmjenično budu domaćini obilaska, tj. da organiziraju komemoracije, ručak i druženje s predstavnicima općine/grada, udrugama roditelja i udovica Ličko-senjske županije nastavlja se i dalje tako da je ove godine domaćin i organizator susreta Grad Gospić. Plan posjete je slijedeći: 7  sati –  polazak iz Rijeke, s parkirališta Trg bana J. Jelačića 10  sati – dolazak u Čanak, polaganje vijenca na spomenik poginulim braniteljima i pripadnicima HV 11:15  sati  – dolazak u Ibrišiće, polaganje vijenca na spomenik poginulim pripadnicima 128. br HV Sveti Vid 12:15 sati – dolazak u Perušić, polaganje vijenca na centralni spomenik na spomenik braniteljima 13:30  sati –  dolazak u Gospić, polaganje vijenaca na spomen obilježje poginulim pripadnicima 128. br HV Sveti Vid i centralni spomenik braniteljima 14:30 sati  –  Gospić, ručak 17 sati – uz stajanja u Širokoj Kuli i Ljubovu, dolazak u Korenicu, polaganje vijenaca na spomenik i spomen obilježje 128. br HV Sveti Vid 19:30 sati –  povratak u Rijeku Dani ponosa i slave Odmah nakon ustrojavanja 128. brigada Sveti Vid zaposjela je 46 kilometra nemirne ličke bojišnice i uz gubitke 26 pripadnika i gotovo 200 ranjenih, sudjelovala u svim važnijim borbama i operacijama do konca Domovinskog rata. Dovoljno je spomenuti gubitke i žestoke borbe u selu Čanak, Medački džep, Oluju… Posvuda je 128. brigada neumoljivo jurišala naprijed, oslobađajući privremeno okupirane dijelove Like. Njezin doprinos u ovom dijelu Hrvatske tijekom Domovinskog rata bio je nemjerljiv i svakako zamjetan.

Izložba o volonterskim ekološkim akcijama veterana 9. gardijske brigade Vukovi od danas na Korzu

Izložba o volonterskim ekološkim akcijama veterana 9. gardijske brigade Vukovi od danas na Korzu Rijeka, 24.srpanj 2025. Na riječkom Korzu je otvorena izložba fotografija „Zajedno do ljepše i čišće prirode“, koja donosi dojmljive prizore s ekoloških akcija čišćenja prirodnih lokaliteta. Prikazuje angažman volontera – djece, mladih i članova Udruge ratnih veterana 9. gardijske brigade „Vukovi“, kao i prirodne ljepote Primorsko-goranske županije. Na otvorenju je sudjelovao i Marijan Vundać, pročelnik Upravnog odjela za opće poslove Grada Rijeke. Izložba „Zajedno do ljepše i čišće prirode“ postavljena na postamentima rezultat je konkretnih aktivnosti provedenih u sklopu istoimenog projekta usmjerenog na podizanje ekološke svijesti, jačanje volonterstva i promicanje odgovornog odnosa prema okolišu. Na otvorenju su sudjelovali Toni Štimac, zamjenik župana Primorsko-goranske županije, Marijan Vundać, pročelnik Upravnog odjela za opće poslove Grada Rijeke, Miodrag Hećimović, predsjednik Udruge ratnih veterana 9. gardijske brigade „Vukovi“ – PGŽ te predstavnici tvrtke JANAF i Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Na otvorenju izložbe zamjenik župana Toni Štimac zahvalio je veteranima na predanosti te rekao kako će se Primorsko-goranska županija uključiti u novi projekt Vukova, ciklus predavanja o temi “Moj nono i tata u obrani Like” u srednjim školama te u pokroviteljstvo izleta u Liku za najbolji razred. Pročelnik Vundać je rekao kako Grad Rijeka redovito organizira i sudjeluje u nizu ekoloških akcija kako bi se nastavila poticati briga o okolišu u kojem živimo jer ekološke akcije nisu samo fizički rad, već i čin brige i ljubavi prema prirodi i budućnosti. “Priroda primorsko-goranske županije je prekrasna, no ljudi su neodgovorni. Zato ovom izložbom želimo podići ekološku svijest građana”, rekao je Miodrag Hećimović, predsjednik udruge Vukovi. Ove godine su održali tri ekološke akcije, najveća je bila čišćenje podmorja u Omišlju gdje se uključilo 60 volontera, a do kraja godine u planu su još tri eko akcije, rekao je Hećimović. Udruga ratnih veterana 9. gardijske brigade „Vukovi“ – PGŽ aktivno djeluje u području zaštite okoliša i prirode, ali i šire. Pružaju psihološku podršku ranjivim skupinama, organiziraju besplatne sportske aktivnosti i instrukcije za djecu i mlade, provode edukacije i savjetovanja za civilne organizacije te rade na očuvanju i promicanju vrijednosti Domovinskog rata. Projekt se provodi zahvaljujući financijskoj potpori tvrtke JANAF d.d., uz podršku Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva i pod pokroviteljstvom Grada Rijeke Iz Udruge ratnih veterana 128.br HV Sveti Vid Rijeka, postavljanju izložbe su prisustvovali: predsjednik Walter Cvjetan, potpredsjednik Herman Sušnik, tajnik  Branko Novak  i članovi Upravnog odbora Udruge Ante Štulić i Željko Dugić. Izvor: pgs.hr

U Rijeci predstavljen završetak dijela programa “PTSP, branitelji i njihove obitelji”

U Rijeci predstavljen završetak dijela programa “PTSP, branitelji i njihove obitelji” Rijeka, 21.srpanj 2025. U Rijeci je u prostorijama Zajednice udruga Domovinkog rata PGŽ predstavljen završetak dijela programa: “PTSP, branitelji i njihove obitelji”, kojeg vodi Danijela Mihaljević, i sama s teretom strahota rata u kojem je izgubila supruga. Prevladati traume – Željeli smo uključiti ne samo osobe s PTSP-om nego i njihove obitelji jer se na taj način lakše prevladava traume. Prijavilo nam se dvadeset polaznika, a kako nam ističu, jako su zadovoljni ovakvim pristupom. Kod svih su uočeni pozitivni pomaci, no ono što je još uvijek nepromijenjeno, velik je broj osoba s PTSP-om koje žive na samom rubu egzistencije. Prema određenim podacima njih čak 20 su beskućnici ili jako blizu tog poražavajućeg statusa, istaknula je Mihaljević najavivši i nastavak radionica za rujan. Šest radionica pod nazivom “Kako živi moja supruga/suprug i moja obitelj s PTSP-om” su uspješno dakle završene. Na radionicama su sudjelovale obitelji branitelja članovi udruga Zajednice. Stručno vodstvo bilo je pak povjereno iskusnim psihologinjama mag. psych. Ana-Marija Lušičić, i spec. klin. psih. Jasmina Kardoš. Razumijevanje problema – Osim ljudi koji se bore s PTSP-om, u središtu pažnje nam je bila i transgeneracijska trauma, dakle ona koja se osim na suprugu prenosi i na djecu, danas već odrasle ljude. Polaznicima radionica pojašnjavali smo tehnike relaksacije, ali ono što je najvažnije – suočavanje i razumijevanje problema. Silno je važna komunikacija, iskazivanje problema, nikako ne njegovo zatvaranje u sebe što stvara nove traume, pojasnile su Kardoš i Lušičić. Projekt je u cijelosti financiran sredstvima Primorsko-goranske županije, riječ je o 2,5 tisuća eura, a kako je istaknuo Zlatko Mihelec, osoba koja u Županiji brine o braniteljskoj populaciji i razvoju civilnog društva, spremna su i sredstva za njegov nastavak. Kako si pak naglasili čelni ljudi ZUDR PGŽ, predsjednik Marinko Žuža i Klaudio Vukonić radionice su pokazale veliku potrebu za literaturom prilagođenom samim korisnicima na što će se u što skorije vrijeme pokušati utjecati. Konferenciji je u funkciji predstavnice PO Rijeka Ministarstva branitelja prisustvovala i Sanja Jurjako kao i većina čelnika veteranskih udruga koje participiraju u ZUDR PGŽ. Iz Udruge veterana 128.br HV Sveti Vid Rijeka na konferenciji su vili predsjednik Walter Cvjetan i potpredsjednik Herman Sušnik. Izvor: novilist.hr

PRIHVAĆENA INICIJATIVA BRANITELJSKIH UDRUGA DA SE ULICA ILI TRG U JELENJU NAZOVE IMENOM “BRAĆE ŠIMAC”

PRIHVAĆENA INICIJATIVA BRANITELJSKIH UDRUGA DA SE ULICA ILI TRG U OPĆINI JELENJE NAZOVE IMENOM “BRAĆE ŠIMAC” Jelenje, 9.srpanj 2025.godine U Općini Jelenje održan je sastanak predstavnika lokalne samouprave, Primorsko-goranske županije, Ministarstva branitelja te braniteljskih udruga s područja Grobnišćine kojemu je povod bila inicijativa za imenovanjem ulice ili trga imenom „Braća Šimac, Goran i Sergio“, u čast dvojici poginulih hrvatskih dragovoljaca iz Domovinskog rata. Goran Šimac bio je pripadnik 128.br HV Sveti Vid i poginuo je 24.12.1991.godine prilikom topničkog napada na Gospić dok je mlađi brat, Sergio, bio pripadnik Specijalne policije i poginuo je u operaciji Bljesak 3. svibnja 1995.godine. Inicijativu su pokrenuli njihovi suborci i prijatelji, želeći na taj način trajno očuvati uspomenu na njihovu žrtvu. Načelnik Općine Jelenje Robert Marčelja podržao je prijedlog te predložio da se naziv „Ulica braće Šimac “dodijeli ulici u kojoj su Goran i Sergio živjeli. Također je iznio ideju da se županijska cesta Ž5055, koja povezuje Čavle i Jelenje, po završetku njezine rekonstrukcije kroz projekt Aglomeracije, imenuje „Aleja hrvatskih branitelja “. Marčelja je istaknuo kako Općina već ima gotov projekt za izgradnju biciklističke staze i nogostupa uz spomenutu cestu, koji će biti upućen Županijskoj upravi za ceste na razmatranje. Inicijativa je naišla na podršku svih prisutnih, uključujući i pročelnicu Upravnog odjela za poslove Župana i Županijske skupštine Erminu Duraj, koja je naglasila važnost trajnog očuvanja sjećanja na Domovinski rat te nastavka suradnje Županije s braniteljskim udrugama. Sastanku su, uz čelnike Općine i Županije, prisustvovali i predstavnici više braniteljskih udruga, među kojima Perica Prpić (USPDR Ajkule), Denis Čargonja (Udruga hrvatskih dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Grobnišćine), Walter Cvjetan (Udruga 128. brigade HV Sveti Vid) te Svetko Šare (111. brigada HV), zajedno s predstavnicima drugih braniteljskih udruga s područja Primorsko-goranske županije. Izvor: novilist.hr; pgz.hr; torpedo.media

OBILJEŽAVANJE DANA DRŽAVNOSTI U RIJECI I PGŽ

OBILJEŽAVANJE DANA DRŽAVNOSTI U RIJECI I PGŽ Rijeka, 29. svibanj 2025. U povodu Dan državnosti, svečano su položeni vijenci na spomen obilježja. U 8.30 sati u Aleji poginulih branitelja na Centralnom gradskom groblju Drenova, u 8.50 sati na Središnjem križu Centralnog gradskog groblja Drenova i u 9.30 sati na Mostu hrvatskih branitelja Domovinskog rata. Vijence su položili: delegacije Primorsko-goranske županije predvođena zamjenikom župana Vojkom Brautom, Grada Rijeke predvođena gradonačelnikom Markom Filipovićem, te delegacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata (među njima i delegacija Udruge ratnih veterana 128.br HV Sveti Vid Rijeka), javnih službi i drugih institucija. Dan državnosti obilježava se u spomen na konstituiranje prvog, demokratski izabranog, višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. godine. foto galerija

OSNIVANJE KLUBA PRIJATELJA 128.br HV

OSNIVANJE KLUBA PRIJATELJA 128.br HV Rijeka, 20.svibanj 2025. Danas je u prostorijama Udruge ratnih veterana 128,br HV Sveti Vid Rijeka osnovan Klub prijatelja 128.br HV. Osnovni cilj osnivanja Kluba prijatelja je da se u rad Udruge uključe i ostali, posebno mladi, koji su se i do sada uključivali u društveno korisne aktivnosti koje inicira Udruga. Dogovoreno je da članovi Kluba prijatelja nastave i ove godine sa sudjelovanjem u obilasku Ličkog ratišta, mimohoda za Dan pobjede i humanitarnih akcija koje organiziramo. Nakon toga održan je kraći domjenak uz druženje i razgovor o narednim aktivnostima. Prisutni su iskazali spremnost za pomoć jer je upravo humanitarni rad i očuvanje tradicica brigade privukao je pripadnika KNA Armada i druge mlade ljude.

Obilježena 20. obljetnica Zajednice udruga Domovinskog rata PGŽ

Obilježena 20. obljetnica Zajednice udruga Domovinskog rata PGŽ Rijeka, 16.o5.2025. https://www.youtube.com/watch?v=IkVo0DoAJVc Obilježavanje 20. obljetnice Zajednice udruga Domovinskog rata PGŽ održano je dostojanstveno i svečano tijekom 16. Svibnja 2025.godine. Predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata te predstavnici lokalne i regionalne samouprave u jutarnjim satima položili su vijence i zapalili svijeće u Aleji hrvatskih velikana i na Središnjem križu na Gradskom groblju Drenova. Potom su položeni vijenci na Mostu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Prethodni dan delegacija ZUDR PGŽ obišla je grob prvog predsjednika i utemeljitelja ZUDR dr. Zlatka Tomašića te položila vijenac i zapalila svijeću Sveta misa za poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje održana je u Crkvi Majke Božje Trsatske a svečani program i potom zakuska održani su u Auli pape Ivana Pavla II. Nakon pozdravnih riječi predstavnika lokalne i regionalne samouprave, počasna predsjednica ZUDR PGŽ gospođa Irena Kačić, podsjetila je u kratkom osvrtu na osnivanje udruge i njenog prvog predsjednika dr. Zdravka Tomašića gdje je, između ostalog naglasila da se je ZUDR pokazao kao optimalno zajedništvo brojnih veteranskih udruga zahvaljujući čemu se lakše rješavaju problemi članstva. Okupljenima se obratio i Marinko Žuža, aktualni predsjednik ZUDR PGŽ. – Zajedništvo i domoljublje najvažnije su komponente koje su presudile u obrani i oslobađanju domovine, dok je na nama sad zadatak čuvanje sjećanja na sve što smo prošli kao i prenošenje tog bogatstva na one koji dolaze iza za nas, naglasio je Žuža ujedno pozdravivši goste i sve pripadnike veteranskih udruga okupljene u Auli pape Ivana Pavla II na Trsatu gdje je bila smještena svečanost. Okupljene je pozdravio i Zlatko Mihelec, savjetnik za pravne poslove i razvoj civilnog društva PGŽ koji je od samog svog dolaska u Županiju, a bilo je to prije 21 godinu, “časnik za vezu” između te dvije instance. Okupljenima su se obratili i Karla Mušković, pročelnica UO za zdravstvo, socijalnu skrb i unapređenje kvalitete života Grada Rijeke koja je naglasila kako su Domovinski rat i branitelji temelj današnjeg modernog hrvatskog društva, kao i Nikola Vujnović, voditelj MORH-ovog Područnog odjela za poslove obrane Rijeka te Sanja Jurjako iz riječkog Područnog ureda Ministarstva branitelja potom i mons. Sanjin Francetić, dekan Dekanata Riječke Nadbiskupije. U glazbenom dijelu programa nastupile su članice zbora “Zastave” Sušačke gimnazije, dok je program vodio novinar Dražen Zima, svojedobno pripadnik 3. bojne 111. https://www.youtube.com/watch?v=-HboQk-k9zc Gospoođa Irena Kačić, počasna predsjednica ZUDR PGŽ brigadir Marinko Žuža, predsjednik ZUDR PGŽ Zlako Mihelec, savjetnik za pravne poslove i razvoj civilnog društva PGŽ Zbor “ZASTAVE” Izvor: Novi List, FB profili članova Udruge ; Uredio admin

GRADNJA PET NOVIH VETERANSKIH CENTARA U HRVATSKOJ

Više pročitajte na web stranici MINISTARSTVA HRVATSKIH BRANITELJA GRADNJA PET NOVIH VETERANSKIH CENTARA U HRVATSKOJ U Ministarstvu hrvatskih branitelja potpisani su ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava za širenje mreže veteranskih centara, EU projekt za koji se više od polovice sredstava osigurava iz fondova EU, a uz postojeća četiri gradit će se veteranski centri u još pet gradova Nakon uspješno realiziranog EU projekta uspostave veteranskih centara u Republici Hrvatskoj, u sklopu kojega su izgrađena i opremljena četiri veteranska centra, danas su u Ministarstvu hrvatskih branitelja potpisani ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava za širenje mreže veteranskih centara koji će se graditi u još pet gradova diljem Hrvatske. Postojeći centri izgrađeni su u Šibeniku, Petrinji, Sinju i Daruvaru a nove veteranske centre dobit će Biograd na Moru, Krapina, Osijek, Senj i Virovitica, s kojima je Ministarstvo ranije potpisalo sporazume o suradnji.

Armada i HNK Rijeka položili su vijence i zapalili svijeće ispod spomen ploče na stadionu Kantrida u spomen na sve pripadnike Armade poginule u Domovinskom ratu.

Armada i HNK Rijeka položili su vijence i zapalili svijeće ispod spomen ploče na stadionu Kantrida u spomen na sve pripadnike Armade poginule u Domovinskom ratu. Rijeka, 9.svibnja 2025. Armada je danas proslavila 38. rođendan, povodom kojeg su ispred HNK Rijeka vijence položili predsjednik Damir Mišković, legende kluba Srećko Juričić i Danko Matrljan, sportski direktor Darko Raić Sudar i pomoćnik sportskog direktora Antonini Čulin. Vijence je položila i zapalila svijeće skupina članova Udruge ratnih veterana 128.br HV Sveti Vid Rijeka zajedno sa mladim volonterima Udruge.

RIJEKA OBILJEŽILA DAN POBJEDE NAD FAŠIZMOM I DAN EUROPE

RIJEKA OBILJEŽILA DAN POBJEDE NAD FAŠIZMOM I DAN EUROPE Polaganjem vijenaca na Spomeniku oslobođenja na Delti obilježen je Dan pobjede nad fašizmom, koji se ujedno obilježava i kao Dan Europe. Vijence je položila delegacija Grada Rijeke predvođena gradonačelnikom Markom Filipovićem, kao i delegacije Primorsko-goranske županije, Ministarstva unutarnjih poslova, Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke, Saveza antifašističkih boraca i antifašista PGŽ-a, udruga proizašlih iz Domovinskog rata te političkih stranaka zastupljenih u Gradskom vijeću Grada Rijeke i Županijskoj skupštini PGŽ-a. U ime  Udruge ratniih veterana 128.br HV Sveti Vid Rijeka vijenac je položio i zapalio svijeću Walter Cvjetan, predsjednik Udruge. Dan pobjede nad fašizmom obilježava kapitulaciju nacističke Njemačke 1945. godine, a slavi se i kao Dan Europe u spomen na povijesnu deklaraciju Roberta Schumana iz 1950. godine koja se smatra začetkom današnje Europske unije. Izvor: rijeka.hr

PREDSTAVLJANJE KNJIGE “MARINA KRUNA”

PREDSTAVLJANJE KNJIGE “MARINA KRUNA” U prostorima Zajednice udruga Domovinskog rata, u srijedu je predstavljena neobična knjiga autora Mladena Barabe Cvitića. Nazvana “Marina kruna”, kombinacija je to poeme, njenih recenzija te notnih zapisa. U predstavljanju su sudjelovali kritičar i publicist Mladen Urem, profesorica hrvatskog jezika i književnosti Jasmina Manestar, ilustrator i crtač stripova Julije Jelaska te sam autor. Predstavljanje je prigodno otvoreno hrvatskom himnom, jer ipak se radi o knjizi koja objedinjuje hrvatsku bogatu povijest još od kraljevstva. “Ova knjiga sažima više stvari – hrvatska kruna kao simbol državnosti i kult Marije Majke Božje koji je ukorijenjen u svijesti našeg naroda. Iako dugo nismo bili država, u knjizi je sadržana narodna tradicija koju autor formulira u modernu poeziju”, objasnio je Urem. “Čitajući, dobivamo osjećaj koji nas veže za naš stari hrvatski arhetip kojemu su Hrvati pripadali prije 1000 godina, a objelodanjeno na lijep i nenametljiv način”, dodaje. Naslovnica knjige odražava stari hrvatski arhetip – more, žena, kraljica. “Već sama knjiga poziva na čitanje i govori o toj nježnosti i koliko su ti simboli o kojima večeras govorimo jako značajni i koliko čine dio našeg identiteta” objašnjava Urem koji ističe da su se tek prije stotinu godina, na tisućitu obljetnicu Hrvatskog kraljevstva krenule nizati knjige o hrvatskoj povijesti, a ova je knjiga prigodno nastala na njegovu 1100. obljetnicu. Prije nego što je autor Baraba Cvitić predstavio knjigu uz emotivnu recitaciju vlastitih stihova, izjavio je da želi vratiti ponos i dostojanstvo hrvatskog naroda, Pozdravljen je velikim pljeskom, a emotivnoj atmosferi pridonijele su izvedbe pjesama “Mom zavičaju” i “Laku noć, grade” učenika Prve Sušačke gimnazije. Julijo Jelaska je glavni ilustrator knjige čiji se radovi protežu duž cijele poeme. U knjizi je osam ilustracija koje vjerno prate umjetničko djelo, prikazujući Marinu izgubljenu krunu, njezin put u Beč, Peštu, Beograd i bijeli svijet te naposlijetku ponosnu Maru sa svojom krunom. “Dom nije mjesto, to je osjećaj. Upravo ta misao navire iz svakog stiha “Marine krune”. Osjećaj je to silnog domoljublja. Ljubi svoj dom iako skroman, u njemu si i carica i kraljica, svoj među svojima. Povezani smo neraskidivom vezom, ljubavlju prema svojoj domovini. Autor nas je posjetio na njezinu vrijednost, poklonio nam je djelo kojim nas je obvezao da Mariju vjerno čuvamo, da ostane tu gdje pripada. Ona pripada nama, a mi pripadamo njoj”, dodala je Jasmina Manestar. Tekst i fotografije Novi List/ Fotografije Walter Cvjetan/ Uredio admin

Obilježen 3. svibnja Dan oslobođenja Rijeke od fašizma i 80. obljetnica Riječke bitke

Obilježen 3. svibnja Dan oslobođenja Rijeke od fašizma i 80. obljetnica Riječke bitke Rijeka, 3. svibanj 2025.godine U sklopu obilježavanja 3. svibnja Dana oslobođenja Rijeke od fašizma i 80. obljetnice Riječke bitke održano je polaganje vijenaca na Spomeniku oslobođenja na Delti gdje je delegaciju Primorsko-goranske županije predvodio zamjenik župana Petar Mamula, a činili su je pročelnica UO za poslove Župana i Županijske skupštine Ermina Duraj, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ Željko Linščak, ravnatelj Javne ustanove Priroda Marko Modrić i član Uprave Doma zdravlja PGŽ Goran Trbojević. Izaslastvo Grada Rijeke predvodili su gradonačelnik Marko Filipović i predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke Vojko Obersnel. Polaganju vijenaca odazvale su se delegacije Policijske uprave primorsko-goranske, udruga proizašlih iz Domovinskog rata te predstavnici političkih stranaka i dosadašnji članovi Gradskog vijeća Grada Rijeke i Županijske skupštine. Udrugu ratnih veterana 128.br HV Sveti Vid Rijeka predstavljali su dopredsjednik Herman Sušnik i tajnik Branko Novak. Povodom velike 80. obljetnice oslobođenja Rijeke uz spomenik je posađena platana te otkrivena prva informativna ploča u sklopu projekta Riječka bitka. Izvor: pgz.hr

U Kostreni održan tradicionalni Memorijalni šahovski turnir u čast Milanu Balenu

U Kostreni održan tradicionalni Memorijalni šahovski turnir u čast Milanu Balenu Kostrena, 3,svibnja 2025.godine Udruga dragovoljaca i branitelja Republike Hrvatske- ogranak Kostrena organizator je Memorijalnog šahovskog turnira „Milan Balen“ koji je održan u subotu 3. svibnja 2025. godine u Kostreni. Iz Udruge ratnih veterana 128.br HV Sveti Vid Rijeka na memorijalnom šahovskom turniru sudjelovali su Walter Cvjetan, predsjednik Udruge i Mladen Mihovilović.

Na Zametu obilježena 30. obljetnica Bljeska i pogibije Atosa Načinovića

Na Zametu obilježena 30. obljetnica Bljeska i pogibije Atosa Načinovića U organizaciji MO Zamet održan je tradicionalni spomen na Atosa Načinovića. Pripadnika najprije 128. brigade kasnije SJP Ajkula koji je poginuo 3. svibnja 1995. godine na području Okučana kad se uspješno, kao preduvjet Oluje, provela oslobodilačka akcija Bljesak. Spomen na Atosa, koji je svoju mladost i odrastanje proveo u znamenitoj zametskoj ulici Braće Bačić, održan je na Trgu riječkih olimpijaca, ispred spomenika poginulima u Domovinskom ratu s područja MO Zamet. Okupljenima, pripadnicima većine riječkih braniteljskih udruga kao i ljudima koji su u ime HVIDR-e Gorski Kotar stigli iz Sungera obratio se predsjednik MO Zamet Siniša Srdoč, dok je program okupljanja i obilježavanja Bljeska vodio Željko Dugić, član Vijeća MO Zamet. Tekst i fotografije Novi List / uredio admin

Kakvu je ulogu imala 2. bojna, 128.br HV Sveti Vid Rijeka u VRO “Bljesak”

Kakvu je ulogu imama 2. bojna, 128.br HV Sveti Vid Rijeka u VRO “Bljesak” Operacija “Bljesak” – vojno-redarstvena operacija Hrvatske vojske i Specijalne policije RH započela je 1. svibnja 1995. godine u 05,30 sati napadom hrvatskih snaga na južni i središnji dio zapadnoslavonskog okupiranog teritorija iz pravca Novske i Nove Gradiške. Krajnji cilj bio je ulazak u Okučane, središte neprijateljske pobune i terorističkih napada na zapadnoslavonskom području. Na glavnim pravcima napada bile su 81. gardijska bojna, 5. gardijska brigada, te dijelovi 1., 2. i 3. gardijske brigade, a u potpori pričuvne i domobranske postrojbe potpomognute protuoklopno topničko-raketnim postrojbama, Hrvatskim ratnim zrakoplovstvom i postrojbama specijalne policije. Malo je poznato da je u Operaciji “Bljesak”  sudjelovala i 2.b / 128.br HV Sveti Vid pod zapovjedništvom satnika Jadranka Vehara, koja je dobila zadaću da posjedne prostor koji su HV i SJP oslobodile 9.-12. Rujna 1993.godine, u operaciji “Medački Džep”, a koji je odmah poslije oslobađanja morao biti napušten pod pritiskom “međunarodne zajednice”. Više o operaciji “Bljesak” pročitajte ovdje.

SRETAN USKRS – POSJET SOBI BROJ 614

SRETAN USKRS – POSJET SOBI BROJ 614 Kao i svake godine pred blagdane, ekipa iz Udruge ratnih veterana 128.br HV Sveti Vid Rijeka je i ove godine pred Uskrs posjetila je svoje suborce Velimira Filipovića i Rudija Mavrinca u Domu za starije osobe na Kantridi. Postoje neka prijateljstva i neke veze koje su jače od vremena i svih nedaća.

BILI SMO NA OBILJEŽAVANJU 34. GODIŠNJICE OSNIVANJA SJP AJKULA RIJEKA

BILI SMO NA OBILJEŽAVANJU 34. GODIŠNJICE OSNIVANJA SJP AJKULA RIJEKA Rijeka, 8.travnja 2025.godine- Polaganje vijenaca na Mostu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Svečanost obilježavanja 34. godišnjice osnivanja SJP Ajkula Rijeka počela je u jutro na Mostu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata gdje su brojne delegacije – obitelji poginulih branitelja, izaslanstva JSIP Rijeka i USPDR Ajkule, delegacija PU Primorsko-goranske na čelu s načelnikom Harijem Brnadom, delegacija OS RH s izaslanikom ministra hrvatskih branitelja generalom Josipom Lucić, potom gradova Rijeke i Bakra te Primorsko-goranske županije – Markom Filipovićem i Milanom Rončevićem te pročelnica UO za poslove Župana i Županijske skupštine PGŽ Ermine Duraj, te na kraju udruga proizašlih iz Domovinskog rata položili vijence. U ime Udruge ratnih veterana 128.br HV Sveti Vid vijence je položila delegacija u sastavu: Walter Cvjetan, predsjednik, Herman Sušnik, potpredsjednik i Branko Novak, tajnik Udruge. Specijalna jedinica policije Rijeka Ajkula i danas djeluje u sastavu policijske uprave primorsko – goranske kao jedna od elitnih postrojbi hrvatske policije. Program obljetnice nastavio se u Art kinu premijerom dokumentarnih filma o Ajkulama “Kad smo bili dvadesetoga nas”. https://www.youtube.com/watch?v=INAdZf0I1ng Izvor: tekst i fotografije Novi List, Kanal Ri, FB profili /Uredio admin

KRIŽNI PUT ZA OSOBE SA INVALIDITETOM

KRIŽNI PUT ZA OSOBE SA INVALIDITETOM Rijeka, 4.travnja 2025. Odsjek za pastoral osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju Riječke nadbiskupije u organzirao je danas sa početkom u 17,30 sati u katedrali sv. Vida u Rijeci Križni put i misu za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju. Predvoditelj je bio generalni vikar Riječke nadbiskupije, Mario Tomljanović, koji je nakon križnog predstavio i misno slavlje. Tekst i fotografije Ivica Jakšić

NASTAVAK HUMANITARNE AKCIJE UDRUGE RATNIH VETERANA 128.br

NASTAVAK HUMANITARNE AKCIJE UDRUGE RATNIH VETERANA 128.br Rijeka,  26.ožujka 2025.godine Kako je posebno naglašeno na nedavnoj Godišnjoj skupštini Udruge ratnh veterana 128.br HV Sveti Vid Rijeka humanitarni rad je jedan od programskih ciljeva Udruge. Danas je Udruga posjetila Prihvatilište za beskućnike “Ruža Svetog Franje” i voditelju prihvatilišta gospodinu Pjeru Orliću uručila 80 kg hrane (ulja, brašna, pašte, šećera, kave, čokolade, mesnog doručka, ribljih konzervi, gulaša u konzervi, pašteta, riže palente) higijenskih potrepština i raznih djelova odjeće. U akciji su osim članova udruge sudjelovali i naši vrijedni mladi volonteri kojima se još jednom zahvaljujemo.  

VELIKI DOPRINOS MLADIH VOLONTERA NASTAVKU HUMANITARNE AKCIJE UDRUGE 128.br HV SVETi VID-RIJEKA

VELIKI DOPRINOS MLADIH VOLONTERA NASTAVKU HUMANITARNE AKCIJE UDRUGE 128.br HV SVETI VID-RIJEKA Rijeka, 25.veljače 2025. Danas smo imali nastavak humanitarne akcije u kojoj prikupljamo sredstva i hranu za beskućnike i za azil za životinje na Viškovu. Ekipa volontera prikupila je hranu za beskućnike i donijela je u prostorije Udruge (hvala Sandra, Iva, Martina…). Kako se dobar glas daleko čuje dobili smo i nove volonterke: Kristinu, Dunju i Sandru. Hvala i Tin Smojver Filipović koji već duže vrijeme pomaže rad Udruge. Ovo je samo nastavak lijepe suradnje sa mladim volonterkama i volonterima koji su sudjelovali i u akciji prikupljanja sredstava za izgradnju spomen obilježja na Gradskom groblju Drenova koji je otkriven u sklopu obilježavanja Dana 128.br HV Sveti Vid tijekom listopada 2024.godine. Ovo je najljepši način da se kroz doprinos mladih volontera nastavi rad Udruge 128.br HV Sveti Vid, osnovane u svibnju, davne 1992.godine poslije prve ratne zime u kojoj se desila većina tragičnih pogibija pripadnika 128.brigade. Prva namjera osnivača Udruge je bila da pomogne obiteljima poginulih u vrijeme dok mnogo toga vezano za zbrinjavnje obitelji poginulih nije bilo regulirano na razini države zahvaćene sveopćim ratom. Udruga je kroz svoj rad ostvarila mnoge projekte: spomen obilježja na mjestima poginulih, Foto-monografija 128.br HV itd. Ciljevi rada Udruge su danas prilagođeni vremenu u kojem živimo. Pored okupljanja pripadnika brigade i prijatelja Udruge, druženja i očuvanja tradicija brigade te očuvanja sjećanja na poginule I suradnje sa ostalim udrugama proizašlim iz Domovinskog rata jedan od ciljeva je kroz humanitarni rad doprinjeti kvaliteti života u životnoj sredini. Posebno nam je drago što su se u rad Udruge uključili i mladi volonteri od kojih su neki potomci pripadnika 128.br HV iz vremena Domovnskog rata. Još jednom zahvaljujemo mladim volonterkama i volonterima na njohovom doprinosu našoj humanitarnoj akciji. Posebna zahvala Stevi Kabiću koji je inicirao ovu humanitarnu akciju, kao i mnoge do sada. Izvor: fotografije S.Kabić/tekst S.Linić/uredio S.Linić Stevo Kabić

JAVNI POZIV MINISTARSTVA HRVATSKIH BRANITELJA ZA DODJELU NAGRADE ZA KRATKU PRIČU O DOMOVINSKOM RATU

JAVNI POZIV MINISTARSTVA HRVATSKIH BRANITELJA ZA DODJELU NAGRADE ZA KRATKU PRIČU O DOMOVINSKOM RATU Ministarstvo hrvatskih branitelja objavilo je javni poziv za dodjelu nagrade za kratku priču o Domovinskom ratu za učenike srednjih škola u 2025. godini I. Kratka priča o Domovinskom ratu treba biti književno ostvarenje na standardnom hrvatskom jeziku ili narječju s područja Republike Hrvatske, koje tematizira posredni, prepričani doživljaj Domovinskog rata (uz navođenje izvora), događaj stvarne ili fikcijske naravi. Kratka priča može obrađivati samo jedan segment Domovinskog rata, ali i Domovinski rat u cijelosti. Cijeli tekst javnog poziva MHB možete pročitati ako “kliknete” na ikonu iznad

HUMANITARNA AKCIJA Udruge 128.br HV Sveti Vid – Rijeka

HUMANITARNA AKCIJA UDRUGE 128.br HV Sveti Vid – Rijeka Rijeka, siječanj/veljača 2025.godine Viškovo, 13.veljače 2025.godine Danas smo, prema Planu aktivnosti Udruge, obišli azil za napuštene pse “Društvo za zaštitu životinja Rijeka” na Viškovu gdje smo uručili pun kombi deka madraca i jastuka te 40kg hrane. Zahvaljujemo donatorima!

Preventivni sistematski pregledi hrvatskih branitelja u 2025.godini

Preventivni sistematski pregledi hrvatskih branitelja u 2025.godini Cilj je tog programa, koji se provodi od 2016. godine, povećati mogućnost izlječenja hrvatskih branitelja i produljiti kvalitetan život potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved Vlada je na sjednici 16. siječnja usvojila Program preventivnih sistematskih pregleda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata za 2025. godinu i osigurala potrebna financijska sredstva, a u Ministarstvu hrvatskih branitelja danas su uručeni sporazumi ravnateljima zdravstvenih ustanova u kojima se provode pregledi. Sporazum je sklopljen između Ministarstva hrvatskih branitelja, Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te 34 zdravstvene ustanove iz svih županija, a uz ravnatelje događaju su nazočili potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministrica zdravstva Irena Hrstić i ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak. „Najviše hrvatskih branitelja danas se nalazi u rizičnim dobnim skupinama u kojima započinje intenzivniji porast kroničnih bolesti, a na koje se značajno može utjecati preventivnim aktivnostima. Stoga su ovi pregledi usmjeren prevenciji i ranom otkrivanju kardiovaskularnih i drugih kroničnih nezaraznih te onkoloških bolesti – onih od kojih pobolijeva i umire najviše hrvatskih branitelja“, rekao je ministar Medved. Cilj je tog programa, koji se provodi od 2016. godine, povećati mogućnost izlječenja, istaknuo je te dodao da je do danas na pregledu bilo njih 123 tisuće. Podsjetio je kako je riječ o zdravstveno ranjivoj skupini zbog svega proživljenog tijekom Domovinskog rata, a s obzirom na starenje braniteljsko-stradalničke populacije intenzivirane su aktivnosti i programi Ministarstva hrvatskih branitelja usmjereni zaštiti njihova zdravlja poput sistematskih pregleda, bolničke medicinske rehabilitacije, liječenja u barokomori i dugotrajnog liječenja s pojačanom skrbi. „Kada govorimo o programima i projektima usmjerenih osiguranju sveobuhvatne skrbi za braniteljsko-stradalničku populaciju, svakako želim podsjetiti na ulogu Doma hrvatskih veterana u Lipiku i veteranskih centara u Šibeniku, Sinju, Petrinji i Daruvaru“, kazao je Medved te dodao da je u protekle dvije godine usluge veteranskih centara koristilo više od 15 tisuća hrvatskih branitelja. Najavio je širenje mreže veteranskih centara i na drugim područjima kako bi bili što dostupniji, kao i gradnju braniteljskih domova za dugotrajni smještaj onih koji imaju potrebu i za takvim oblikom potpore. Za postizanje značajnijih rezultata, uz kontinuitet u provedbi, u aktivnosti usmjerene promicanju zdravlja izrazito je važno i uključivanje udruga iz Domovinskog rata, s kojima Ministarstvo hrvatskih branitelja ima partnerski odnos i dobru suradnju. Ministarstvo je tijekom provedbe ovog Programa na adrese hrvatskih branitelja uputilo više od 300 tisuća poziva, a redovito podupire i javnozdravstvene kampanje HZJZ-a. Otkriveno više od 59 tisuća bolesti, samo 9% branitelja imalo uredan nalaz Koliko su važni sistematski i ulaganje u prevenciju vidljivo je iz podatka da je tijekom ovih pregleda otkriveno više od 59 tisuća novootkrivenih ili suspektnih bolesti kod hrvatskih branitelja, samo je 9% njih imalo potpuno uredan nalaz, dok su ostali upućeni na daljinu dijagnostičku obradu ili liječenje. Ovi rezultati svakako ukazuju na potrebu daljnjeg provođenja programa usmjerenog prevenciji i ranom otkrivanju bolesti, s kojim se nastavlja i u ovoj godini, a u planu je i širenje dostupnosti pretrage – niskodoznim CT-om, nove usluge koja se od prošle godine provodi u općim bolnicama u Slavonskom Brodu, Dubrovniku i Zadru.Preventivni pregledi se provodi u svim županijama, u suradnji sa svim općim i županijskim bolnicama, kliničkim bolnicama i kliničkim bolničkim centrima, sveukupno 34 zdravstvene ustanove.I ovom prilikom posebno je naglašena potreba informiranja hrvatskih branitelja o važnosti brige za vlastito zdravlje, uz poziv da se odazovu na preventivni sistematski pregled. Izvor: Ministarstvo hrvatskih branitelja/uredio Stanislav Linić

U PRIMORSKO-GORANSKOJ ŽUPANIJI OBILJEŽEN DAN MEĐUNARODNOG PRIZNANJA RH I DAN MIRNE RENTEGRACIJE HRVATSKOG PODUNAVLJA

U PRIMORSKO-GORANSKOJ ŽUPANIJI OBILJEŽEN DAN MEĐUNARODNOG PRIZNANJA RH I DAN MIRNE RENTEGRACIJE HRVATSKOG PODUNAVLJA Rijeka, 15.siječnja 2025. Povodom obilježavanja Dana međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dana mirne reitegracije hrvatskog Podunavlja te Dana Zajednice udruga Domovinskog rata PGŽ delagecije udruga proizišlih iz Domovinskog rata sa delegacijama Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke položile su vijence i zapalile svijeće u aleji hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i Centralnom križu na gradskom groblju Drenova te Mostu hrvatskih branitelja na Delti. https://www.youtube.com/watch?v=_fc0sYp4egM Spomendan Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja dan je kojim se ukazuje na dva važna datuma iz povijesti suvremene hrvatske državnosti. Dan međunarodnog priznanja RH potvrda je državnosti i ostvarivanja pune afirmacije hrvatske države u okviru međunarodne zajednice, a Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja jest spomen na dan kada je završio proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske, čime su stvoreni uvjeti za mirnodopski život, rad i razvoj na području cijele države.  Dana 15. siječnja 1992. godine sve zemlje članice tadašnje Europske zajednice (EZ) priznale su Republiku Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu: Irska, Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španjolska i Ujedinjena Kraljevina. Ovim državama istoga dana istom odlukom pridružile su se Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Poljska i Švicarska.  Prve zemlje koje su od 26. lipnja do 14. prosinca 1991. priznale Republiku Hrvatsku kao samostalnu i suverenu državu bile su zemlje koje i same tada nisu bile međunarodno priznate – Slovenija, Litva, Ukrajina i Letonija.  Prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku bio je Island koji je ovu odluku donio 19. prosinca 1991., kada i Njemačka, ali je odluka Njemačke stupila na snagu 15. siječnja – danom priznanja i ostalih članica EZ-a.  Međunarodno priznanje Hrvatske i prije Europske zajednice objavila je Estonija 31. prosinca 1991., Sveta Stolica 13. siječnja 1992., a San Marino 14. siječnja 1992. Nakon zemalja Europske zajednice priznanje Hrvatske objavile su, među ostalima i sljedeće države: Argentina 16. siječnja, Turska 6. veljače, Ruska Federacija 17. veljače, Iran 15. ožujka, Japan 17. ožujka, SAD 7. travnja, Kina 27. travnja, Indija 11. svibnja, Indonezija 16. svibnja 1992.  Predsjednik Republike Hrvatske 21. svibnja 1992. donio je odluke o osnivanju hrvatskih veleposlanstava u inozemstvu i to u Beču, Bonnu i Rimu. No, i prije međunarodnoga priznanja Hrvatska je i prije donošenja Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti od 25. lipnja 1991. godine počela otvarati svoja predstavništva na temelju odluke predsjednika RH u kojoj je istaknuto da se predstavništva osnivaju „radi promicanja interesa Republike Hrvatske, uspostavljanja i učvršćivanja njezinog državnog suvereniteta i međunarodnog subjektiviteta“ (NN br. 21/1991). Ta su predstavništva osnivana 1991. u Stuttgartu, Münchenu, Bruxellesu, Parizu, Tokiju, Washingtonu, Rimu i Londonu.  Kruna međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske bio je njezin primitak u Ujedinjene narode 22. svibnja 1992.  Međunarodno priznanje Republike Hrvatske uslijedilo je nakon ključnih događaja i odluka: donošenja Ustava Republike Hrvatske 22. prosinca 1990., referendumske odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske od 19. svibnja 1991. koja je u Saboru Republike Hrvatske pretočena u Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske te u Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske od 25. lipnja 1991., Sporazuma saborskih stranaka o Vladi demokratskog jedinstva od 2. kolovoza 1991., Odluke o raskidanju državnopravnih veza Republike Hrvatske sa SFRJ, Zaključaka o agresiji na Republiku Hrvatsku od 8. listopada 1991. te drugih.    Od međunarodnoga priznanja do danas Republika Hrvatska održava diplomatske odnose s većinom međunarodno priznatih zemalja svijeta. Otada je Hrvatska postala aktivnom članicom mnogih europskih i svjetskih tijela, međunarodnih procesa i inicijativa. U članstvo Vijeća Europe primljena je 6. studenoga 1996., članicom NATO saveza postala je 1. travnja 2009., a 28. članicom Europske unije postala je 1. srpnja 2013. godine Danom mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja Hrvatska se prisjeća 15. siječnja 1998. godine kada je dovršen proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Razdoblje mirne reintegracije, za čije je provođenje Vijeće sigurnosti UN-a uspostavilo posebnu Prijelaznu upravu UN-a u istočnoj Slavoniji (UN Transitional Authority in Eastern Slavonia, UNTAES), započelo je 15. siječnja 1996., a završilo 15. siječnja 1998. Tekst sabor-rh.hr, fotografije ZUDR/Uredio Stanislav Linić

33.MEMORIJALNI TURNIR ZVONIMIR ŠKERL

33.MEMORIJALNI TURNIR ZVONIMIR ŠKERL Rijeka, 11. i 12. siječanj 2025.. Memorijalni turnir Zvonimir Škerl, 33. po redu,  održan je tijekom vikenda 11.i 12. siječnja  u organizaciji MRK Kozala, udruge 128.brigade „Sv.Vid“ i Mjesnog odbora Brašćine-Pulac a u čast prerano preminulog kapetana MRK Kozale, Zvonimira Škerla koji je, zajedno sa još trojicom pripadnika 128.br.HV (Nevenko Grbac, Petar Horvat i Samir Terzić) te jednim pripadnikom 118.br (Ivica Kolak), poginuo u neprijateljskom napadu na Ibrešiće (Perušićka kosa) 19.01.1992.godine. Otvorenje turnira bilo je u nedjelju 12.01.2025.godine u 12,00 sati  u dvorani „Dinko Lukarić“ na Kozali. Sudjelovali su igrači do 15.godina, ekipe iz Zagreba, Karlovca, Zadra, Poreča i Rijeke. Ovaj rukometni turnir je na samom početku bio zamišljen kao druženje prijatelja i suigrača Zvonimira Škerla kako bi se održalo sjećanje na sjajnog rukometaša i čovjeka koji je ponosno branio boje svojega kluba, ali i svoje domovine Hrvatske u Domovinskome ratu. Nakon veterana, turnir su preuzeli mlađi rukometaši pred kojima je velika rukometna budućnost pa su tako mnogi današnji reprezentativci Hrvatske svoje rukometno znanje stjecali na ovom turniru. Kroz mnoge godine natjecanja, medalje su odnosili igrači poput Domagoja Duvnjaka, Manuela Štrleka, Luke Šebetića i dr. Poreča i Rijeke. Pripadnici Udruge 128.br HV „Sveti Vid“ Rijeka su potom, zajedno sa udovicom, gospođom Marijom Škerl, predstavnikom Primorsko-goranske županije gospodinom Zlatkom Mihelecom te predstavništvom MRK Kozala, oblišli grob Zvonimira Škerla na groblju Kozala, položili cvijeće i zapalili svijeću te obišli i Spomen-park Zvonimira Škerla u neposrednoj blizini

GODIŠNJA SKUPŠTINA UDVDR-PODRUŽNICA PGŽ

GODIŠNJI SABOR UDVDR Podružnica PGŽ Kraljevica, 28.prosinac 2024. FRANJO BOŽINOVIĆ Predsjednik UDVDR Podružnica PGŽ  Tradicionalni Godišnji sabor UDVDR Podružnica PGŽ održan je 28.prosinca u hotelu Kraljevica u Kraljevici. Na poziv predsjednika podružnice, gospodina Franje Božinovića na godišnjoj skupštini, koja je ujedno bila i predblagdansko okupljanje, bili su prisutni: predsjednik ZUDR PGŽ Marinko Žuža, predstavnici Udruge 111.br HV „Zmajevi“ Vlado Milković i Denis Dekovići, predstavnici Kluba 138.br „Goranski risovi“ predsjednik Željko Sokol, dopredsjednik Darko Kolenc  i Zdenko Holenko te predstavnici  Udruge 128.br HV „Sveti Vid“ predsjednik Walter Cvjetan i Zdravko Nemet. Tom prilikom je Walter Cvjetan uručio Franji Božinoviću donaciju Udruge 128.br, TV prijemnik. Druženje je proteklo u blagdanskom i prijateljskom ozračju, rezimirao se dosadašnji rad i bogata suradnja između udruga i prezentirali su se zadaci planirani za naredni period. fotografije Udruga 128.br HV “Sveti Vid ” Rijeka i Kluv 138.br HV “Goranski risovi”/Uredio Stanislav Linić

Humanost u predblagdansko vrijeme

HUMANOST U PREDBLAGDANSKO VRIJEME Rijeka, 18.prosinca 2024. Sudjelovali smo u humanitarnoj akcijo koju je urganizirala Zajednica udruga Domovinskog rata PGŽ. Na Koblerovom trgu ZUDR u suradnji sa Dječjim vrtićem Viškovo ZUDR PGŽ je postavila Božićni štand na kojem su prodavane rukotvorine izrađene od članica i članova Udruge roditelja poginulih hrvatskih branitelja Domovinskog rata PGŽ i Udruge udovica poginulih hrvatskih branitelja Domovinskog rata PGŽ. Prikupljena novčana sredstva namijenjena su za troje malodobne djece koja su ostala bez majke prije par mjeseci. Danas su pripadnici Udruge 128.br HV „Sveti Vid“ Rijeka Željko Dugić i Ivica Jakšič obišli prijatelje i ratne drugove iz 128.br, Velimira Filipovića i Rudeta Mavrinca u Domu za stare i  nemoćne na Kantridi.

OBILJEŽAVANJE 33. GODIŠNJICE POGIBIJE U ČANKU

OBILJEŽAVANJE 33. GODIŠNJICE POGIBIJE U ČANKU Čanak, 10. prosinac 2024. Svake godine 10.prosinca Udruga 128.br HV „Sveti Vid“ dostojanstveno obilježava pogibiju svojih pripadnika u Čanku. U tom malom, snijegom i ledom okovanom, ličkom selu život je u neprijateljskom napadu izgubilo ukupno 32 branitelja i civila. Neki od njih su zarobljeni i odvedenu u Korenicu zbog razmjene a svi su prethodno bili podvrgnuti nezamislivim mučenjima i torturama od kojih se mnogi do kraja života nisu oporavili. 128.br HV “Sveti Vid” je u ovom napadu izgubila petoricu pripadnika: Franju Matašića, Miljenka Benaša, Zlatka Likera, Ivana Radice i Ivoslava Škarona dok je cijelo medicinsko osoblje zarobljeno i kasnije surovo mučeno, neki su ostali doživotni invalidi. Zapovjednik Franjo Matašić je ranjen i potom prevezen u Korenicu pa u Beograd na VMA odakle je kasnije javljeno da je preminuo.  Ono što je dodatno otežavalo situaciju je i vrijeme-te zime je palo dvadesetak cm snijega a temperatura se je spuštala daleko ispod nule. Program obilježavanja godišnjice pogibija u Čanku oduvijek se odvija u dva dijela: Prvi dio je ujutro u Čanku, gdje se okupe predstavnici lokalne i regionalne samouprave te predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata. Program započinje okupljanjem ispred spomen obilježja, odavanjem počasti poginulima te polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća. Nakon toga se služi Sveta misa za poginule u obližnjoj crkvi Svete Rozalije u Čanku a potom je prigodni domjenak. Pored ostalih u ovom dijelu programa svake godine sudjeluje i skupina pripadnika Udruge 128.br HV “Sveti Vid” Rijeka, bez obzira na vremenske uvjete, a gotovo da i nije bilo godine kada nije bilo snijega. Drugi dio se odvija u Rijeci, u Svetištu Majke Božje Trsatske gdje se u kasnim popodnevnim satima služi misa za poginule pripadnike 128.brigade HV “Sveti Vid” i za sve poginule hrvatske branitelje a potom je okupljanje i skroman domjenak. Osim pripadnika 128.brigade programu prisustvuju i Udruga udovica, Udruga roditelja poginulih u Domovinskom ratu i pripadnici ostalih udruga proizašlih iz Domovinskog rata. Izvor: Tekst SL/Fotografije Tomislav Zeko, Branko Jakšić/ Uredio SL Foto galerija

UZ PROSLAVU 20. OBLJETNICE POSTOJANJA I DJELOVANJA PJEVAČKOG ZBORA “VRELO” IZ FUŽINA

UZ PROSLAVU 20. OBLJETNICE POSTOJANJA I DJELOVANJA PJEVAČKOG ZBORA “VRELO” IZ FUŽINA Fužine, 8.studenog 2024. U nedjelju, 8. prosinca 2024.godine, Pjevački zbor Vrelo iz Fužina je svečanim, jubilarnim, koncertom obilježio 20 godina rada. U Domu kulture u Fužinama svečanost su uveličali: Klapa Eufemija iz Rab, VS Vetta-Istra, Klapa Iskre iz Delnica i KUD Učka iz Matulja. Među brojnim uzvanicima bili su i pripadnici Udruge 128.brigade “Sveti Vid” Rijeka koji su slavljenicama čestitali obljetnicu uz skromne poklone. Bio je to samo jedan mali izraz zahvalnosti za sudjelovanje članica PZ Vrelo na brojnim svečanostima i okupljanjima Udruge. Članice ZP Vrelo su svojim izvedbama hrvatske himne te drugih pjesama uvijek davale ovim događajima poseban, emotivni doživljaj a tako je bilo i 19. Listopada ove godine na otkrivanju spomen obilježja poginulim pripadnicima 128.brigade na Centralnom gradskom groblju Drenova i potom na proslavi obljetnice u Exportdrvu. PZ Vrelo kontinuirano djeluje od 2004.g, i nastavlja dugu tradiciju zborskoga pjevanja koja je kroz povijest zabilježena na području današnje Općine Fužine. Zbor je prvi nastup imao u Liču na danima Sv. Jurja 23.4.2004. g . U periodu 2007.-2010. Zbor je djelovao kao miješani da bi potom, pod dirigentskom palicom Tine Grabar ponovo postao čisto ženski. Od rujna 2022. Godine zbor djeluje pod dirigentskom palicom maestra Marina Tuhtana. Zbor sudjeluje na mnogim lokalnim i županijskim manifestacijama, te je redovni gost Kanta pul Ronjgi, Naš kanat je lip u Poreču, prati brojne ljetne manifestacije, organizira sa gostima nekoliko koncerata i manifestacija, redovno sudjeluje na adventskim događanjima u Fužinama i diljem Gorskoga kotara, sudjeluje na volonterskim i dobrotvornim akcijama, a 2016.g. se okušao i na natjecanju Croatia cantat gdje je osvojio srebrnu nagradu, te 2023.g. u natjecanju tradicionalne zborske glazbe u Zagrebu u lisinskom gdje osvajamo srebrnu nagradu. Kroz rad zbora bilo da se sudjelovalo na jednoj probi ili 20g. predano radilo sudjelovalo je 106 ljudi, odradilo se 1468 proba i 181 nastupa. Kako same članice zbora kažu: “Diskusije, slaganja, neslaganja, nastupi, putovanja, vežbanje, pjevanje, ponavljanje, druženje i sve to skupljeno u 1468 proba i nastupa u kojima smo odradili uvijek vođeni ljubavlju prema muzici, jer mi smo sve ono što je život i dobro i loše i kaplja suza i vreća smijeha i naša svijet koji je puno bolji kada je uljepšan muzikom. Želimo da i dalje tako bude, da za sljedećih 20 g. imamo sve ovo što smo imali dosad i da idemo dalje sada sa nama, a ubuduće sa generacijama koje će doći.” Tekst i fotografije Ana Merle (PZ “Vrelo”)/uredio Stanislav Linić

Restauracija poznatog vozila iz Domovinskog rata

Restauracija poznatog vozila iz Domovinskog rata Albert Brancella, branitelj koji je za vrijeme Domovinskog rata bio pripadnik 128. brigade “Sv. Vid” obnavlja svoj Jeep Kaiser M38A1. Na samom početku Domovinskog rata švicarska je vojska donirala 20 Kaiser Jeepova HV-u, i jedno su vrijeme bili stacionirani u Šapjanama, a onda raspoređeni po gardijskim brigadama i specijalnim postrojbama. Kao zanimljivost navodi se da ga je koristio i Damir Tomljanović Gavran i vozio ga na južnom ratištu. U jednom dokumentarcu pojavljuje se kao prevozno sredstvo Puma a koristio se i na ratištu u Slavoniji. Više pročitajte ovdje

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na Centralnom gradskom groblju Drenova obilježena je 33. obljetnica ustrojavanja 71. bojne Vojne policije.

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na Centralnom gradskom groblju Drenova obilježena je 33. obljetnica ustrojavanja 71. bojne Vojne policije. Rijeka, 17.stidenog 2024. Udruga branitelja veterana vojne policije Domovinskog rata, podružnica Primorsko goranske županije polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na Centralnom gradskom groblju Drenova u Aleji hrvatskih branitelja kod Spomen parka poginulim pripadnicima 71. bojne Vojne policije obilježila je 33. obljetnicu ustrojavanja 71. bojne Vojne policije. U ime Udruge 128.br HV “Sveti Vid” Rijeka vijence su položili i svijeće zapalili predsjednik Udruge Walter Cvjetan  i Stevo Kabić.

UDRUGA 128. br HV „SVETI VID“ RIJEKA U KOLONI SJEĆANJA U VUKOVARU 18.11.2024.

UDRUGA 128BR HV „SVETI VID“ RIJEKA U KOLONI SJEĆANJA U VUKOVARU 18.11.2024. Vukovar, 18.11.2024. Ove godine su pripadnici Udruge 128.br HV “Sveti Vid” Rijeka, koji tradicionalni sudjeluju u koloni sjećanja u Škabrnji, sudjelovali i na komemoraciji žrtvama Vukovara. Središnje obilježavanje 33. obljetnice stradanja Vukovara u Domovinskom ratu počelo je komemorativnim programom „Vukovar – mjesto posebnog domovinskog pijeteta “koji se održao u u dvorištu Nacionalne memorijalne bolnice „dr. Juraj Njavro “u Vukovaru. Nakon toga sudionici su se uputili ulicama u koloni sjećanja do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata na kojem su državna i druga izaslanstva položila vijence i upalila svijeće. Kolonu sjećanja predvodili su hrvatski branitelji Vukovara zajedno s članovima obitelji poginulih, nestalih, ubijenih, nasilno odvedenih i umrlih hrvatskih branitelja Vukovara na čelu s pripadnicima hrvatske policije koji su branili Vukovar.

Pripadnici Udruge 128.br HV “Sveti Vid” Rijeka odali počast žrtvama Škabrnje

Pripadnici Udruge 128.br HV “Sveti Vid” Rijeka odali počast žrtvama Škabrnje Škabrnja,18.studeni 2024. Škabrnja je obilježila 33. godišnjicu stradanja civila i branitelja. U obilježavanju Dana sjećanja, među ostalima, sudjelovali su predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH Zoran Milanović, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković ministri Marija Vučković, Damir Habijan, Ivan Šipić, Šime Erlić i Tonči Glavina. Mimohod “Korak po korak” kretao se od Trga dr. Franje Tuđmana do mjesnog groblja sv. Luke gdje su izaslanstva položila vijence i zapalila svijeće ispred Središnjeg križa kod spomen obilježja. Središnji program obilježavanja 33. obljetnice stradanja Škabrnje počeo je komemorativnim programom, zatim je slijedila Kolona sjećanja – hodnja do Spomen-obilježja masovne grobnice i polaganje vijenaca, potom sveta misa za stradale u Domovinskom ratu, a završio je hodnjom „Korak po korak“ do Spomen-obilježja na mjesnome groblju sv. Luke. Na obilježavanju 33. obljetnice stradanja Škabrnje tradicionalno su sudjelovali i pripadnici Udruge 128.br HV “Sveti Vid” Rijeka. Fotografije: Udruga 128.br HV “Sveti Vid” Rijeka

Rijeka je bila obavijena sjećanjem na grad čija je žrtva odredila povijest Hrvatske

Rijeka je bila obavijena sjećanjem na grad čija je žrtva odredila povijest Hrvatske Rijeka, 15.studeni 2024. Vedro, za razliku od lanjske jake kiše, prohladno vrijeme i jako velik broj, pretežito mladih, okupljenih u dvije kolone sjećanja što su se, kako i tradicija nalaže, spojile ispred Mosta hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Zahvaljujući činjenici da se jedna kolona kretala sve od Trsatskog svetišta, u čijoj je Auli održano posebno scensko događanje posvećeno sjećanju na žrtvu Vukovara, dok je druga kako to oduvijek čini Armada nakon paljenja svijeća ispred Vukovarskog murala u istoimenoj ulici, prošla zapadnim dijelom grada i njegovom najpoznatijom ulicom, Korzom, čitava je Rijeka bila obavijena sjećanjem na grad čija je žrtva odredila povijest Hrvatske. Štoviše, u velikoj je mjeri upravo silna odlučnost vukovarskih branitelja, stiglih sa svih strana Hrvatske, zapravo porazila agresora koji je bio uvjeren kako će “posao s Hrvatskom obaviti” još u rujnu, najkasnije listopadu 1991. godine. Dakako, nakon prelaska Mosta i polaganja vijenaca, nešto iza 19,30 sati Armadina je bakljada osvijetlila taj značajni prostor koji je tako dobio sasvim drugačiju, plamteću sliku. Minuta šutnje i velečasni Sanjin Francetić koji uvijek ima pravu, tako ljudsku misao i u najdelikatnijim situacijama. Ponosan dan Cjelokupno događanje, jako bogato strukturirano, organizirala je Zajednica udruga domovinskog rata PGŽ čiji nam je čelnik Marinko Žuža, vidno zadovoljan, istaknuo. – Bilo je poprilično zahtjevno organizirati jedno tako kompleksno događanje, no na kraju kad se vidi koliko se ljudi uključilo i s kojom su pozornošću svi sadržaji popraćeni, jako sam zadovoljan. Bio je to naprosti jedan jako ponosan dan, sjećanje na veliku ulogu Vukovara, kao i činjenicu da je čitava Hrvatska uvijek s našim dragim Vukovarom. Rijeka s mnoštvom u kolonama, Trsatska kula obavijena velikom hrvatskom zastavom, zaista impresivno, zaključio je Žuža. Uz jutarnje polaganje vijenaca, cvijeća i paljenje svijeća na groblju Trsat, Mostu hrvatskih branitelja te Aleji hrvatskih branitelja na centralnom groblju Drenova kao i njegovom središnjem križu, u dopodnevnim satima je u svečanoj dvorani “Dr. Izidor Kršnjavi” Prve sušačke hrvatske gimnazije prikazan dokumentarni film “Bitka za Vukovar”. Jako je bila zanimljiva i komunikacija učenika sa sudionicima tog teškog i ponosnog doba, Irenom Kačić i Damirom Plavšićem. Popodnevni dio događanja bio je u Pastoralnom centru Aula pape Ivana Pavla II u Svetište Majke Božje Trsatske gdje je glazbeno scenska predstava Bitka za Vukovar kao i blagoslov vukovarskog svjetla koji je vodio fra Krunoslav Kocijan okupila brojne gledatelje, ljude odlučne da se žrtva Vukovara nikad ne prepusti zaboravu. Na samom kraju, s Mosta se zajednički opet krenulo prema Vukovarskom muralu kao bi se upravo tamo položilo vukovarsko svjetlo. Sanjin Francetić, koji je također stalni sudionik obilježavanja Dana sjećanja, održao je prigodnu molitvu. Emil Pernar: Teške, bolne i važne teme U Armadinoj koloni sjećanja bio je dakako i Emil Pernar, vukovarski branitelj i zatočenik srbijanskih koncentracijskih logora u kojima je proveo punih devet mjeseci. – Veseli me što sam ove godine bio gost OŠ Turnić gdje su me pozvali kako bismo zajedno s učenicima prošli kroz ponosno, ali i povijesno gledano jako važno razdoblje. Koliko god da su te teme teške, bolne, koliko god da podsjećaju na prebrojne koji su dali živote za ovu našu slobodu, jako je važno o njima razgovarati. Podsjećati najmlađe na neprijeporne povijesne činjenice, na žrtvu koja je omogućila slobodu. Naravno i na činjenicu da se nikad ne smije dozvoliti ponavljanje takvog zla, poručio je Pernar. Izvor: Tekst Edi Prodan, Novi List/Fotografije:Vedran Karuza (NL), FB profil Irena Kačić, Udruga 128.br /Uredio Stanislav Linić

ZAJEDNICA UDRUGA DOMOVINSKOG RATA PRIMORSKO GORANSKE ŽUPANIJE – OSNOVANO TIJELO ZA PSIHOSOCIJALNE PROGRAME

ZAJEDNICA UDRUGA DOMOVINSKOG RATA PRIMORSKO GORANSKE ŽUPANIJE – OSNOVANO TIJELO ZA PSIHOSOCIJALNE PROGRAME listopad. 2024. U Zajednici udruga Domovinskog rata Primorsko-goranske županije (ZUDR) osnovano je tijelo za psihosocijalne programe (PSP) u kojem aktivno sudjeluju predstavnici članova udruga (zaduženi za PSP programe unutar svojih udruga) kao i članovi predsjedni5tva Zajednice. Prilikom pripreme ovog programa uvidjelo se da članovi udruga imaju poteškoće u razumijevanju i rješavanju svojih prava koja su regulirane raznim zakonima i pravilnicima. Psihosocijalni programi unutar ZUDR provode se s ciljem unapredivanja mreže podrške braniteljima i njihovim obiteljima, kroz integrirano djelovanje sustava (Ministarstvo hrvatskih branitelja, Zavod za soc-skrb, udruge, zdravstveni sustav). Programi su usmjereni na pružanje podrške pojedincima i obiteljima koje se nalaze u Teškim i stresnim životnim situacijama (npr. pojava beskućništva), poteškoće s korištenjem tj. nekorištenjem informatičkih vidova komunikacije za ostvarivanje svojih prava, ali i druženje i razgovor uz određene društvene igre ili radionice. ZUDR će osmišljavati i provoditi psihosocijalne i edukativne programe i projekte temeljene na iskazanim potrebama udruga članica, odnosno njihovih članova. Dio edukativnog programa namjenjen je i suprugama branitelja koje su često neopravdano zanemarene. Zajednica je otvorila svoja vrata svaku srijedu od 18h do 20h. Edukacije, razgovori, razmjena iskustava, te druženja povezat ce članove različitih udruga oko istih ciljeva i rješavanja sličnih problema. Izvor: tekst Danijela Mihaljević, uredio Stanislav Linić

Posjetili smo Počasni zastavni vod UDVDR Ogranak Opatija

Posjetili smo Počasni zastavni vod UDVDR Ogranak Opatija Opatija, 2.studeni 2024.godine Posjetili smo Počasni zastavni vod UDVDR Ogranak Opatija. Predsjednik Udruge 128.br HV „Sveti Vid“ Rijeka, Walter Cvjetan uručio je tom prilikom zapovjedniku Zastavnog voda i predsjedniku opatijskog UDVDR-a Bošku Budaju zahvalnicu za sudjelovanje na obilježavanju 33. godišnjice osnivanja 128.br HV „Sveti Vid“ Rijeka. Zastavni vod okuplja 20-ak zastavnika. Oni nose zastave postrojbi koje su se borile u Domovinskom ratu te su, osim proslava državnih praznika u Opatiji, sudjelovali u mnogim proslavama i u Vukovaru, Osijeku, Okučanima, Karlovcu, Lici, Škabrnji, Nadinu i Dubrovniku. Dogovorena je dalja suradnja.

Blagdan je Svih svetih

Blagdan je Svih svetih Rijeka, 31. listopada 2024 Blagdan je Svih svetih i obišli smo vječna počivališta naših suboraca na grobljima u Rijeci i okolici.

Boćarski turnir u Rijeci povodom 32.godišnjice osnivanja 9.gbr

Boćarski turnir u Rijeci povodom 32.godišnjice osnivanja 9.gbr Rijeka, 26.listopada 2024. U Rijeci je na boćalištu Vežica, 26. Listopada 2024.godine u organizaciji Udruge 9 gbr Vukovi PGŽ , održan Boćarski turnir povodom 32. godišnjice osnutka 9 gbr Vukovi. Sudionici turnira bili su: Udruga Ratnih Veterana 9 Gbr. “Vukovi” Gospić udruga 4.gbr Pauci Split, Udruga 128 br. Sveti Vid Rijeka, Udruga 111 brigada Zmajevi Rijeka, Udruga specijalne policije Ajkula Rijeka 9.gbr Vukovi PGŽ Nazočni gosti na turniru bili su: predsjednik udruge ZUVa Siniša Troja, izaslanik Ministarstva hrvatskih branitelja Darko Logožar i predstavnik županije Zlatko Mihelc. Pobjednik turnira je udruga 9 gbr Vukovi Pgž koja je u zanimljivom finalu pobijedila udrugu 4 gbr Pauci, 3. Mjesto na turniru je osvojila udruga 128 br Sveti Vid Rijeka. Turnir je natjecateljski bio veoma zanimljiv uz druženje pripadnika postrojbi koje su branile neovisnost RH u Domovinskom ratu. Izvor FB profil 9.gbr Vukovi PGŽ/ uredio Stanislav Linić

22. listopad 2024.godine – Dan 128.br HV Sveti Vid Rijeka, polaganje vijenaca i paljenje svijeća na Mostu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata

22. listopad 2024.godine – Dan 128.br HV Sveti Vid Rijeka, polaganje vijenaca i paljenje svijeća na Mostu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Povodom 33. obljetnice osnutka 128. brigade HV „Sveti Vid“ na Mostu hrvatskih branitelja Domovinskog rata na Delti su položeni vijenci i zapaljene svijeće u sjećanje na sve poginule pripadnike 128. brigade. Vijence su položile delegacije Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije te predstavnici Udruge 128. brigade HV Sveti Vid, predstavnici drugih udruga proizašlih iz Domovinskog rata kao i majke i udovice poginulih hrvatskih branitelja. Kako je istaknuo predsjednik Udruge 128. brigade HV-a Walter Cvjeta, ove je godine održano mnoštvo programa povodom obilježavanja obljetnice, a centralno događanje bilo je u Aleji hrvatskih branitelja na Drenovi gdje je otkriveno spomen-obilježje poginulim pripadnicima brigade. „Danas na ovom mjestu, na Delti od kuda smo kretali na bojišta i gdje smo se vraćali, palimo svijeće i prisjećamo se naših suboraca koji se nažalost sa bojišta nisu vratili“, rekao je Cvjetan. Izvor: rijeka.hr, fotografije Tomislav Zeko

U sklopu obilježavanja Dana 128.br HV Sveti Vid Rijeka na Gradskom groblju Drenova otkriven spomenik poginulim pripadnicima 128. brigade

Dan 128.br HV Sveti Vid Rijeka – na Gradskom groblju Drenova otkriven spomenik poginulim pripadnicima 128. brigade Rijeka, 19.listopada 2024. Ovogodišnji program obilježavanja 33. obljetnice osnivanja i ustrojavanja 128.br HV Sveti Vid Rijeka veoma je obiman i sadrži: sastanak sa obiteljima poginulih pripadnika 128.br, 12.rujna obilazak Ličkog bojišta, 21.rujna izložba plakata na Korzu, 16.-24.listopada tradicionalni prijem u Primorsko-goranskoj županiji za predstavnike Udruge 128.br HV (zajednički prijem PGŽ i Grada Rijeke), 18.listopada u 12,00 sati centralna proslava-otkrivanje spomen obilježja u Aleji branitelja, na Gadskom groblju Drenova, 19.listopada Polaganje vijenaca i paljenje svijeća na Mostu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, na sam Dan 128.br, 22.listopada Svečano obilježavanje 33.obljetnice počelo je, kao i svake godine, sa Svetom misom u katedrali sv. Vida u Rijeci a zatim se nastavilo otkrivanjem spomen obilježja svim pripadnicima 128.br HV „Sveti Vid” Rijeka u Aleji branitelja na Centralnom groblju Drenova, št je bio i centralni događaj ovogodišnjeg obilježavanja Dana 128. brigade. Svečanost se zatim nastavila u prostorima Exportdrva gdje su svim zaslužnima podjeljene zahvalnice za doprinos i potporu rada Udruge 128.br HV Sveti Vid Rijeka. Svečanost na Drenovi uveličali su Ženski zbor „Vrelo“ Fužine, koji je otpjevao državnu himnu i prigodnu pjesmu na kraju svečanosti te Počasni zastavni vod Opatija koji je sudjelovao u protokolu. Poseban momenat cijele svečanosti bio je kada su Matija i Luka Liker, sinovi poginulog Zlatka, skinuli su hrvatsku zastavu sa spomen-obilježja izgrađenog za 25 poginulih pripadnika 128. brigade Hrvatske vojske “Sveti Vid” i predali je predsjedniku Udruge !28. brigade Walteru Cvetanu kako bi u Aleji hrvatskih branitelja na Drenovi ostalo mjesto koje će biti mjesto okupljanja i sjećanja na ljude koji su položili svoje živote na oltar domovine. Ovo mjesto će nas podsjećati na ljude koji su s Delte 1991. godine krenuli u hladu ličku zimu 1991. /1992. godine kako bi obranili hrvatsku slobodu i neovisnost. Njih 25 dalo je najviše što se može dati – živote. Počast poginulim pripadnicima 128. brigade Hrvatske vojske, njihovim obiteljima i suborcima iskazali su izaslanik predsjednika Republike Hrvatske, general Ivica Kranjčević, izaslnik Vlade, umirovljeni general Dragutin Repinac, izaslanik Hrvatskog sabora Josip Ostrogović, gradonačelnik Rijeke Marko Filipović, zamjenica primorsko-goranskog župana Marina Medarić, i brojni predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata. Svečanost su svojom nazočnošću uveličali i: brigadni general Miljenko Balen , ratni zapovjednik 138.brigade HV „Goranski risovi“ brigadir Marinko Žuža, predsjednik Zajednice udruga iz Domovinskog rata PGŽ Pater Dominik policijski kapelan iz Pu PGŽ i imam Dženan Čaušević iz Islamske zajednice Rijeka Walter Cvjetan, predsjednik Udruge 128.br HV Sveti Vid Rijeka Walter Cvjetan, predsjednik Udruge 128.br HV Sveti Vid Rijeka je u svom govoru istaknuov: brigada je u prvim poratnim godinama na dostojan način obilježila mjesta pogibije svojih pripadnika na Ličkom bojištu: Čanak, Ibrešići, Đački dom, Ljubovo (za poginule u VRO „Oluja”). Ova mjesta se redovito obilaze, jednom godišnje-u vrijeme obilježavanja obljetnice ustrojavanja brigade. Podizanjem ovog spomen obilježja stvoreno je centralno mjesto gdje ćemo se pokloniti žrtvi naših suboraca prilikom državnih i vjerskih blagdana ili obljetnica iz Domovinskog rata. Ovo mjesto nam je potrebno da se u te dane prisjetimo naših suboraca koji su položili život na oltar Domovine ali i da se prisjetimo i nas u tim vremenima, kada smo, kao i svi oni, bili puni entuzijazma, vjere u pobjedu i spremni na svaku žrtvu. Vremena u kojima su se izmjenjivali normalni i obični dani, dani tragedija i pogibija i veličanstveni trenuci pobjede i koja su na nama i našim bližnjima ostavila neizbrisiv trag. Sjećanje na naše poginule suborce čini nas ponosnim na to zajednički provedeno vrijeme, ponosnim da smo, zajedno sa njima, bili aktivni sudionici stvaranja suvremene povijesti naše Domovine. Inicijativu za izgradnju spomenika pokrenulo je vodstvo Udruge, izradio ga je KD Kozala a zahvaljujemo svima koji su svojim prilozima omogućili njegovu izgradnju. Prva zima 91./92. godine bila je posebno teška. Počele su stizati vijesti o pogibiji naših suboraca i te tužne vijesti stizale su sve do vojno-redarstvene akcije Oluja. Za dio postrojbe neizvjesnost je trajala sve do Erdutskog sporazuma jer su naši borci morali biti spremni i za oslobođenje Slavonije. Osnovali smo udrugu s osnovnim ciljem pomaganja obiteljima poginulih pripadnika naše brigade. Državne institucije su činile svoje, ali i mi u suradnji s lokalnom i regionalnom samoupravom željeli smo dati doprinos kako bi, koliko možemo, iskazali poštovanje našim palim prijateljima i suborcima. Sada imamo mjesto u Aleji hrvatskih branitelja na kojemu im se možemo pokloniti, njima i njihovoj najvećoj žrtvi. Zahvaljujem svima koji su doprinijeli izgradnji ovoga spomen-obilježja koje će zauvijek spajati njih i nas. Čim se spomene neko ime koje je uklesano u spomen-ploču, vrate nam se slike i sjećanja na naše prijatelje. Bili su to obični i jednostavni dečki koji su s Delte otišli u hladnu zimu braniti domovinu. Na ovom mjestu sjećat ćemo se njih, sjećat ćemo se kako smo stvarali i branili domovinu. Kako smo u toj borbi ispunili najčasniju dužnost, kazao je Cvjetan. Marko Filipović, gradonačelnik Rijeke Riječki gradonačelnik Marko Filipović izrazio je zadovoljstvo otkrivanjem spomen-obilježja na 33. obljetnicu osnivanja 128. brigade Hrvatske vojske “Sveti Vid”. – Brigada je osnovana 22. listopada 1991. godine u Lovorki Kukanić, a njezin ratni put svjedoči da su pripadnici brigade branili Hrvatsku na ličkom ratištu i diljem domovine. S dužnim pijetetom pred spomen-obilježjem zauvijek ćemo se sjećati 25 pripadnika 128. brigade koji su položili svoje živote u obrani Hrvatske. Trajni je to spomen na one koji su dali život za našu slobodu. Naš je zadatak i u suradnji s Udrugom 128. brigade “Sveti Vid” za povijest očuvati sjećanje na njih i prenijeti ga na nove generacije, naglasio je Filipović. Zamjenica primorsko-goranskog župana Marina Medarić zahvalila se na inicijativi koja je rezultirala postavljanjem spomen-obilježja u Aleji hrvatskih branitelja. – Sada imamo mjesto na kojemu se možemo pokloniti imenima koja su uklesana u spomenik, mjesto na kojemu se možemo pokloniti pred njihovom žrtvom i zahvaliti im. Zahvaljujući njihovoj žrtvi živimo u slobodnoj i neovisnoj Hrvatskoj. Postavljen je mali znak pažnje za njih, njihove obitelji i sve hrvatske branitelje, poručila je Medarić. Marina Medarić, zamjenica primorsko-goranskog župana General Dragutin, izaslanik Vlade RH General Dragutin Repinac izražio

KONFERENCIJA ZA MEDIJE UDRUGE “128.br HV Sveti Vid Rijeka”

KONFERENCIJA ZA MEDIJE UDRUGE “128.br HV Sveti Vid Rijeka” Rijeka, 16.listopada 2024. U srijedu, 16. listopada 2024. godine, u 10.00 sati, u Gradskoj vijećnici Grada Rijeke, Korzo 16, održana je konferencija za medije na kojoj je najavljen program obilježavanja 33. godišnjice osnutka 128. brigade HV Sveti Vid. Na konferenciji su sudjelovali predsjednik Udruge 128. brigade HV Walter Cvjetan, dopredsjednik Udruge Herman Sušnik, tajnik Udruge Branko Novak, članovi Upravnog odbora Stevo Kabić i Željko Duić te pročelnica UO za poslove Župana i Županijske skupštine Ermina Duraj i Jasna Grgurić Malović, pomoćnica pročelnice UO za zdravstvo, socijalnu zaštitu i unapređenje kvalitete života Grada Rijeke. U sklopu obilježavanja 33. godišnjice 128. brigade, uoči konferencije za novinare, u izlozima zgrade Grada Rijeke na Korzu bit postavljen je izložbeni postav 128.br.HV „Sv. Vid”. U svom obraćanju predstavnicima tiska Walter Cvjetan, predsjednik Udruge, je ukratko izložio što je do sada učinjeno od planiranog: sastanak sa porodicama poginulih pripadnika brigade i tradicionalni cjelodnevni obilazak ličkog bojišta. Kroz pet plakata u izlozima zgrade Grada Rijeke prikazan je nastanak i djelovanje 128.brigade: smotriranje brigade TO Rijeka, nastanak 128.br, odlazak na Ličko bojište, boravak na Ličkom bojištu u periodu 1991.-1995., sudjelovanje u Oluji, poginuli pripadnici 128.br HV i rad Udruge. U slijedećem periodu predstoji: Tradicionalni prijem u PGŽ gdje sudjeluje i Grad Rijeka Centralna proslava sa otkrivanjem zajedničkog spomenika svim poginulima u Aleji hrvatskih branitelja na Gradskom groblju Drenova i Polaganje vijenaca i paljenje svijeća na Mostu hrvatskih branitelja na Dan brigade 22.10. 2023.godine. https://www.youtube.com/watch?v=XN3-or1wO8Y Tekst i fotografije Linić. S.

Obnovljen mural posvećen riječkoj legendi Branimiru Žunjiću – Žuni

Obnovljen mural posvećen riječkoj legendi Branimiru Žunjiću – Žuni Rijeka, 04.listopada 2024. Na Škurinjama je otkriven obnovljeni mural posvećen škurinjskoj i riječkoj legendi Branimiru Žunjiću – Žuni. Škurinjci predvođeni Daliborom Horvatom pokrenuli su u rujnu akciju za obnovu murala njihova suborca i prijatelja Branimira Žunjića, pripadnika 9. gardijske brigade HV-a. Branimir Žunjić – Žuna rođen je 1973. godine a poginuo je u Oluji 4. 08. 1995. na ličkom ratištu. Branimir je bio veliki prijatelj, školski kolega i suborac brojnih Škurinjaca te strastveni navijač Rijeke i član Armade, rekao je Dalibor Horvat, inicijator akcije. Autor Murala je Eduardo Filipovic SEC. U ime Udruge 128.br HV Sveti Vid Rijeka svijeću je zapalio Siniša Vuković. Izvor: kanl-ri.hr, Siniša Vuković, Walter Cvjetan; Uredio S

RUKA, PAPIR, OBLIK – Otvorena izložba Emila Mandarića u Kloviću

RUKA, PAPIR, OBLIK – Otvorena izložba Emila Mandarića u Kloviću Rijeka, 1.listopada 2024. “Hvala svima na podršci koju ste mi pružali i dali mi snagu da idem naprijed – da se razvijam kao osoba, ali i kao umjetnik. Mojih 10 godina rada je tu. Bit će još izložbi, a ako ne budu bolje, vjerujte da neće biti ni lošije kvalitete.” Uz ove je riječi otvorena prva samostalna riječka izložba Emila Mandarića, umjetnika koji je na ovaj način obilježio i proslavio 10 godina umjetničkog rada. Pod imenom “Ruka, papir, oblik – od igre do izložbe”, predstavljeni radovi zaokupili su pažnju velikog broja posjetitelja i prijatelja u Galeriji Juraj Klović. Izloženi radovi izrađeni su od kaširanog papira, koji je Mandarićevo glavno izražajno sredstvo. Kako je umjetnik za života postao slijep, njegovi radovi puni su simbolike, ali i izravnih prikaza života slijepih osoba. Naprimjer, jedna od skulptura prikazuje čovjeka sa psom vodičem, neke nose naočale, a najveću pažnju vuče skulptura čovjeka u stvarnoj veličini koji u ruci drži minijaturu – “Veliki i mali”. “Sljepoća je u moj život unijela velike promjene i trebalo je naći neki novi smisao života. Ja sam ga našao među članovima udruge. Zahvalan sam svima koji su se našli na mom životnom putu i pomogli mi da savladam mnoge stvari. Sam čovjek može puno napraviti, ali puno više uz podršku – institucija, udruga, ljudi, građana, od vozača autobusa do ljudi na Korzu – svatko je doprinio da moj život bude kvalitetan”, rekao je Mandarić. Sonja Šišić je u ime Primorsko-goranske županije čestitala umjetniku na izložbi i službeno je otvorila. “Gospodin Mandarić je zahvalio svima, ali ja moram zahvaliti njemu jer je nama kao Odjelu za kulturu, sport i tehničku kulturu zaista pomogao da svoje aktivnosti usmjerimo na način da i slabovidne osobe mogu u njima uživati. Primjerice, u našim interpretacijskim centrima, u čitavom nizu aktivnosti koje organiziramo, a među njima su i predstave za slijepe i slabovidne. To se sve dogodilo zato što nam je gospodin Mandarić ukazao na potrebu, a mi smo svesrdno prihvatili”, rekla je Šišić. Izložba je otvorena do 15. listopada. Izvor: Novi List / tekst Valentina Botica / fotografije Sergej Drechsler i Stevo Kabić / Uredio Stanislav Linić Sonja Šišić i članovi Udruge 128.br HV “Sveti Vid” Rijeka: Atenio Causini, Emil Mandarić, Stevo Kabić i Walter Cvjetan, predsjednik na otvaranju izložbe Emil Mandarić rođen je 1965.godine u Slavonskom Brodu. Oženjen je i otac dviju kćeri. Od 1970.godine živi u Rijeci, gdj je 26 godina radio u Ini kao industrijski tehnolog. Slijepom osobom proglašen je 2004.godine i tada postaje član Udruge slijepih PGŽ. Nakon gubitka vida prolazi period žalovanja ali i prilagodbe novoj situaciji. Pomoć i podršku pronašao je u obitelji i u Udruzi slijepih Primorsko goranske županije, dijeleći iskustva s ljudima koji su uspješno savladali izazove života bez vida. Malo pomalo postao je iznova samostalan te po svemu i ravnopravan član zajednice. Godine 2011. počinje se aviti kiparstvom izrađujući skulpture u tehnici kaširanog papira, a godine 2019. primljen je u Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Rijeka. Početkom rata Mandarić postaje pripadnikom 128.br HV „Sveti Vid” Rijeka. Sudionik je operacije „OLUJA 1995.” kao pripadnik bitnice 120 mm „Kebri”. https://www.youtube.com/watch?v=Am5TWrgOMeY

Udruga 128.br HV „Sveti Vid” na obilježavanju Dana MO Brajda-Dolac

Udruga 128.br HV „Sveti Vid” na obilježavanju Dana MO Brajda-Dolac Rijeka, 28.rujna 2024. Mjesnom odboru Brajda-Dolac je obilježavanje svog dana tradicija tijekom godine provode niz aktivnosti a na sam Dan MO oživjeli su cijelu gradsku četvrt. Na obilježavanju Dana MO Brajda-Dolac, 28.rujna 2024.godine, sudjelovali su i Udruge 128.br HV „Sveti Vid” čije je sjedište u prostorijama MO Brajda-Dolac. Tekst i fotografije artkvart.hr

Udruga „ 128.br HV Sveti Vid Rijeka” na tradicionalnom obilasku Ličke bojišnice

Udruga „ 128.br HV Sveti Vid Rijeka” na tradicionalnom obilasku Ličke bojišnice 21.rujan 2024.godine Članovi Udruge „128.br HV Sveti Vid” Rijeka tradicionalno sveka godine u rujnu, uoči obilježavanja obljetnice ustrojavanja 128.br HV, obilaze Ličku bojišnicu. Obilaze se mjesta i položaji na kojima je brigada provela najveći dio Domovinskog rata kao i mjesta stradanja i pogibija njenih pripadnika. I ovog puta su nam se pridružile Udruga udovica poginulih branitelja i pripadnici KNA Armada Rijeka. Tijekom Domovinskog rata brigada je izgubila 25 svojih pripadnika, većinu na samom početku rata, tijekom zime 1991./92. Tako smo i ovaj puta obišli Čanak, Ibrešiće, Perušić, Gospić, Široku Kulu, Ljubovo i Korenicu. Također je tradicija da se svake godine kao domaćin pripadnicima Udruge izmjenjuju Perušić, Gospić i Korenica. Ove godine domaćin je bila Općina Perušić na području koje su tijekom Domovinskog rata bile raspoređene 1. i 2. bojna 128.br HV „Sveti Vid” Rijeka. Zahvaljujemo na toplom dočeku. Autori fotografija su pripadnici Udruge 128.br HV “Sveti Vid” Rijeka, Izvor FB stranica Udruge. Priredio SL

NATJEČAJ ZAKLADE HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVA NJIHOVIH OBITELJI

NATJEČAJ ZAKLADE HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVA NJIHOVIH OBITELJI Za odlazak na web stranicu sa natječajem kliknite na sliku iznad Zaklada hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji na svojoj web stranici objavila je: Natječaj za dodjelu potpora za obrazovanje tijekom srednjoškolskog obrazovanja tijekom šk. god. 2024./2025. Natječaj je otvoren do 07.10.2024. godine.  Natječaj se odnosi na dodjelu potpore za obrazovanje tijekom redovitoga srednjoškolskog obrazovanja za djecu smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, djecu nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, hrvatske ratne vojne invalide iz Domovinskog rata, dragovoljce iz Domovinskog rata, hrvatske branitelje iz Domovinskog rata, djecu hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, djecu dragovoljca iz Domovinskog rata i djecu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata koji su u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sudjelovali najmanje 100 dana u borbenom sektoru. Tekst natječaja sa popisom potrebnih uvjeta i dokumentacijom koju treba priložiti nalazi se na web stranici. Prijave se šalju putem pošte na adresu: Zaklada hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji,  Park Stara Trešnjevka 4, 10 000 Zagreb (s naznakom – Natječaj za potporu za obrazovanje).

Nigdje se Dan domovinske zahvalnosti ne obilježava kao u Rijeci. To graniči s čudom

Nigdje se Dan domovinske zahvalnosti ne obilježava kao u Rijeci. To graniči s čudom Edi Prodan u Novom Listu od 11.kolovoza 2024. Edi Prodan Zbog čega je tome u Rijeci tako? E, da bi se došlo do odgovora, trebamo se najprije vratiti u ne tako daleku prošlost Obilježavanje 29. obljetnice VRO-a Oluja, kao i neke prijašnje takve godišnjice, istaknuli su Rijeku kao grad koji je taj blagdan obilježio na najzanimljiviji i najdostojanstveniji način. Ono što dodatno ističe Rijeku kao grad posebne, drugačije domovinske energije je činjenica da je gro sredstava za bogate sadržaje koji su ispunili dva olujna dana naznačila »privatna sfera«, odnosno kako se to popularno kaže »sponzori«. Važno je, ako ne i presudno, istaknuti činjenicu da ničeg ne bi bilo bez stotina i stotina sati rada volontera. U silno bezvoljnoj Hrvatskoj – da se ne zavaravamo, u globalu jednaka je takva i Rijeka koja u negativizmu u hrvatskim okvirima još i prednjači – sve to što se u Rijeci dogodilo 4. i 5. kolovoza – graniči s čudom. Bez umjetne pompe, bez »važnih ljudi« koji u odijelima u kninski zvizdan sjede na terenu nogometnog igrališta, ali s mnogo glazbe i zanosa, s punim Gatom Karoline Riječke i s impresivnim bakljadama. Sve to dakako ima svoju cijenu, ali novac da bi se platilo obilježavanje najvažnijeg domovinskog praznika sudionici riječkih događanja izvlačili su iz vlastitih džepova. Zbog čega je tome u Rijeci tako? E, da bi se došlo do odgovora, kao što bi to uvjetovao i Broj 1 iz TNT grupe, trebamo se najprije vratiti u ne tako daleku prošlost. Walter Cvjetan Neumitna prolaznost – Nismo ni rezignirani, ni razočarani. Samo smo realni i racionalni. Organizirano, priča se svela na jako mali broj ljudi koji su spremni, onako kako smo to činili desetljećima, sjesti u autobuse i na dan 128. brigade, 22. listopada, obići mjesta pogibije svojih suboraca. Supruga, prijatelja, rodbine sve je manje. Djeca su na svojim životnim putima, protok vremena neumitno čini svoje. Nekad nas je u Liku o toj obljetnici putovalo po tri autobusa, danas nas nema ni za jedan. Kažem, vrijeme čini svoje, a i preiskusni smo da bismo bili nešto posebno povrijeđeni. Nedavni razgovor s Walterom Cvjetanom, predsjednikom Udruge 128. brigade Sv. Vid Rijeka, a riječ je o iznimno staloženoj i vrlo organiziranoj osobi, na tako je jednostavan način sublimirao trenutno stanje s veteranskom populacijom na području Rijeke i okolice. Iako o tome nismo direktno razgovarali, izvirio je iz svega i odnos institucionalne Rijeke s populacijom branitelja iz Domovinskog rata. Formalno-pravno za njih je učinjeno »sve«. Da bi se s druge strane, na jednoj emocionalnoj ravni, ustrajnim i vrlo suptilnim marginaliziranjem, dakako uz suradnju neumitne prolaznosti svega što u biološkom smislu postoji, došlo do željenog cilja. Braniteljska populacija od prije 33 godine je silno atrofirala, ostarjela do te mjere da joj je, dakako na simboličkoj ravni, najlakše stići do – groblja. – Premišljali smo se neko vrijeme, a onda smo odlučili da je najbolje kamenoklesarima naručiti dvije velike ploče s imenima poginulih pripadnika 128. brigade te ih postaviti u Aleju branitelja na groblju Drenova. Do tog mjesta mogu stići svi koji to žele, koji imaju potrebu staviti cvijet ili zapaliti svijeću, nakloniti se kad osjete potrebu, mnogi svakako i kad žele iskazati zahvalnost. Dakako da ćemo uvijek dok nas bude živih posjećivati i mjesta pogibije naših prijatelja u Lici, ali to više neće biti ni dva ni tri autobusa. Jer, budimo realni, nema nas ni za jedan, zaključio je Cvjetan naš razgovor s informacijom da će spomen-ploče na Drenovi biti gotove do dana brigade, dakle do 22. listopada, na 33. godišnjicu osnutka. Zbog čega je tome tako, ima li tradicionalna riječka marginalizacija branitelja uporište u ičem realnom, izmjerljivom, u riječima ili dijelima? Primorsko-goranska i Istarska županija se s pravom ponose da su imale jedan od najboljih odaziva na mobilizaciju ne samo u Hrvatskoj nego i u povijesti takvog modela organizacije obrane na mnogo širem području. Brojke se vrte između 90 i 95 posto, što je skoro pa nestvarno dobro. Jednako tako, upravo je ljudima s navedenih područja, koja nisu bila direktno zahvaćena ratom, pripala jedna od najtežih zadaća – čuvali su i branili, obranili i na kraju oslobodili jedno od najtežih ratišta u Hrvatskoj. Više od stotinu kilometara teškog, brdskog i šumovitog područja gdje i ljeti i zimi vladaju ekstremne temperature. Područja u čijim su rovovima redoviti stanari od proljeća do jeseni bili i poskoci. Mjesta gdje se nerijetko obolijevalo od mišje groznice, kraja koji je čitavog rata bio u latentnoj ratnoj opasnosti. Iako bi svaki ratni zapovjednik sve dao da mu u rubrici poginuli ne bude baš nitko, Primorsko-goranska županija je u ratu dala 222 žrtve. One su dobile na jedan modernistički način adekvatno spomen-obilježje, no kako se to ponekad događa s artizmom, zna se zaboraviti na funkcionalnost. Kako se spomenik nalazi na parkiralištu Delta te je s mostom preko Mrtvog kanala povezan s Fiumarom i riječkom pješačkom zonom, često se koristi i kao mjesto za predah. Što i nije loše jer bio bi to jedan od znakova povezanosti grada i njegovih gostiju sa spomenikom i njegovim značajem. Da, kad se ne bi promatralo jednu »sitnicu«: da bi se putnik namjernik odmorio, on mora sjesti na – ploču s imenom nekog od poginulih. A kada sjedne gazda, učinit će to i kućni ljubimac, pa vrećice s place… A ispod ime i prezime, rijeka ljudi kojih nema. Ideološki okvir Koliko je sustavan bio proces marginalizacije govori nam još niz činjenica. Znate li da grad Rijeka ima nazivlje za 835 ulica, puteva, cesta, parkova – svega onog čemu se u jednoj urbanoj cjelini i pripadajućim suburbijama daje nazivlje. Znate li koliko ih je povezano s Domovinskim ratom? Udio je 0,0046 posto! Ukupno ih je četiri, dva su naziva skupna – trgovi 111. i 128. brigade. Pojedinačno, ulica što povezuje Zamet i Marčeljevu Dragu dobila je naziv po poginulom zapovjedniku Specijalne jedinice policije Ajkula Marinu Jakominiću, dok je pripadnik 128. brigade Zvonimir Škerl dobio na Kozali svoj park. I nitko više. Od pogibije Jakominića do imenovanja

Čestitka ministra Medveda povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 29. obljetnice VRO Oluja

Čestitka ministra Medveda povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 29. obljetnice VRO Oluja Poštovani hrvatski branitelji, drage obitelji naših poginulih, nestalih i umrlih branitelja, svi građani naše domovine, drage Hrvatice i Hrvati,čestitam vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 29. obljetnicu vojno-redarstvene operacije Oluja!Na ovaj dan s ponosom se prisjećamo svih vojno-redarstvenih akcija i operacija koje su dovele do konačne pobjede u Domovinskom ratu, zahvalni svima koji su hrabro stali u obranu domovine, a posebno onima koji su položili svoje živote za našu slobodu i neovisnost.Oluja je bila presudna u okončanju Domovinskog rata, u kojoj su hrvatski branitelji predvođeni prvim hrvatskim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom oslobodili većinu okupiranog teritorija i omogućili ponovnu uspostavu teritorijalnog integriteta Hrvatske.Oluja nije bila samo vojna pobjeda, već i trijumf volje, domoljublja i nepokolebljive odlučnosti da se izbori sloboda. U Oluji smo pokazali svu snagu i zajedništvo Hrvatske vojske i policije, hrvatskoga naroda u domovini i iseljeništva. Ujedinjeni i odlučni, pobijedili smo velikosrpskog agresora i položili temelje za miran i prosperitetan razvoj naše domovine.Neka nas i ova obljetnica podsjeti na snagu našeg zajedništva i hrabrost koju smo pokazali u najtežim trenucima. Slavimo našu pobjedu ponosni na našu prošlost i usmjereni na budućnost, zahvalni svim hrvatskim braniteljima i u spomen na sve koji su žrtvovali svoje živote za hrvatsku slobodu i neovisnost. Tomo Medvedpotpredsjednik Vlade iministar hrvatskih branitelja Slavimo našu pobjedu ponosni na našu prošlost i usmjereni na budućnost, zahvalni svim hrvatskim braniteljima i u spomen na sve koji su žrtvovali svoje živote za hrvatsku slobodu i neovisnost

Valamar i Udruga veterana 128. brigade darivali televizore

Valamar i Udruga veterana 128. brigade darivali televizore Walter Cvjetan, predsjednik Udruge veterana 128.br HV ” Sveti Vid” Rijeka U prostorijama MO Zamet upriličena je humanitarna donacija televizora koje je darivao Valamar, jedna od najmoćnijih hrvatskih hotelskih kompanija. Oni su naime odučili podijeliti desetak televizora većih formata udrugama civilnog društva. Koordinator akcije za područje Rijeke je Udruga veterana 128 brigade sv. Vid Rijeka koja je nakon analize potreba odlučila da se televizori daruju riječkim organizacijama – Društvu tjelesnih invalida, Udruzi osoba s cerebralnom paralizom te Svjetioniku, udruzi koja skrbi o djeci s poteškoćama u razvoju kao i osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima. Darovane televizore su u ime svojih udruga, na čemu su se i zahvalili, preuzeli Marijana Kraljić, Miljenko Mišljenović i Branka Stjepanović. Stevo Kabić, organizator humanitarne akcije i jedan od najaktivnijih članova Udruge https://www.youtube.com/watch?v=r54A9ZJyX4M&t=123s – Udruga veterana 128 brigade osnovana je još sredinom 1992. godine kao prva takvog karaktera u Hrvatskoj. Morali smo brzo djelovati jer na samom početku rata imali smo mnogo poginulih tako da je trebalo hitno osmisliti udrugu koja će stipendiranjem pomoći školovanju njihove djece. Kasnije, nakon rata, odlučili smo humanitarno djelovati i u koordinaciji s civilnim udrugama, a jedna od takvih akcija je i ova zbog koje smo se okupili u MO Zamet, poručio je predsjednik udruge Walter Cvjetan s kojim je bio i tajnik Branko Horvat. Akciju uručenja organizirali su Željko Dugić i Srđan Srdoč, član i predsjednik MO Zamet koji su tom prigodom zahvalili i Stevi Kabiću koji je, uz Valamar, bio inicijatorom cjelokupne akcije darivanja televizora. Izvor: Novi List

Predstavljena web stranica KLUBA 138.br HV „GORANSKI RISOVI“

Predstavljena web stranica KLUBA 138.br HV „GORANSKI RISOVI“ Delnice, 04.07.2024.godine U Delnicama je, u Gradskoj vijećnici, predstavljena web stranica Kluba 138.brigade „Goranski risovi”. Promociji web stranice bili su prisutni gradonačelnica Delnica gospođa Katarina Mihelčić, Franjo Božinović predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata PGŽ, Marinko Žuža predsjednik Zajednice udruga Domovinskog rata PGŽ te pedesetak pripadnika Kluba 138.brigade na čelu sa ratnim zapovjednikom 138.brigade HV „Goranski risovi”, brigadnim generalom Miljenkom Balenom. Posebni gosti bili su predstavnici Udruge ratnih veterana 128.br HV „Sveti Vid” kojima je uručen i poklon Kluba 138.br kao znak zahvalnosti za izuzetno dobru suradnju. Druženje je kasnije nastavljeno u prostorijama Kluba 138.br.

SVEČANO OBILJEŽENA 33.OBLJETNICA 111.BR HV „ZMAJEVI“ RIJEKA

SVEČANO OBILJEŽENA 33.OBLJETNICA 111.br HV „ZMAJEVI“ RIJEKA Delegacije Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke, Klub Zapovjedništva 111. brigade ZNG-a, Udruga 111. brigade „Zmajevi“ te brojne udruge proizašle iz Domovinskog rata, odali su počast žrtvama polaganjem vijenaca na spomen-obilježja na gradskom groblju Drenova i u Rijeci. U katedrali sv. Vida održana je misa za poginule branitelje. Potom je uslijedio prijem na kojem su Župan Zlatko Komadina i gradonačelnik Rijeke Marko Filipović sa suradnicima primili su predstavnike 111. brigade “Zmajevi“ u povodu obilježavanja 33. obljetnice njihova osnutka. Bogati program obilježavanja nastavlja se sutra otvorenjem izložbe “33. godine Zmajeva” na riječkom Korzu te polaganjem vijenaca kod spomen-obilježja u Omišlju. Najprije naziva 111.brigada Zbora narodne garde, a potom 111.br HV, Rijeka, utemeljena je 2. srpnja 1991. godine. U sastavu 111. brigade borilo se devet tisuća bojovnika. U bojnim djelovanjima smrtno su stradala pedeset i tri pripadnika, a ranjena su 282. Brigada je za iskazano junaštvo njezinih pripadnika u Domovinskom ratu odlikovana Redom Nikole Šubića Zrinskog. Izvor: rijeka.hr, i FB profil Irena Kačić

DONACIJA TELEVIZORA KLUBU 138.BR HV „GORANSKI RISOVI“

DONACIJA TELEVIZORA KLUBU 138.BR HV „GORANSKI RISOVI“ Hoteli Valamar su Udruzi ratnih veterana 128.br HV „Sveti Vid“ Rijeka donirali određeni broj TV aparata koje su riječani dalje raspodjelili: JVP Sušak, Armada Grobnih, Udruga branitelja HŽ, UHBDR Grobnik i UHBDR Kastav te između ostalih i Klubu 138.br HV „Goranski risovi“. Osim donacije na kojoj je Klub 138.brigade veoma zahvalan prijateljima iz Udruge 128.br, bila je to prilika da se generacija koja se zna sa početka devedesetih godina prošlog stoljeća podsjeti na dane provedene na ličkom ratištu.U delegaciji Udruge ratnih veterana 128.br HV “Sveti Vid” Rijeka bili su Ivica Jakšić, Stevo Kabić i Zdravko Nemet a donaciju su, u ime Kluba 138.br, primili Željko Sokol predsjednik Kluba 138.br “Goranski risovi” i Zdenko Holenko.

OBILJEŽAVANJE DANA ANTIFAŠISTIČKE BORBE U RIJECI I PGŽ

OBILJEŽAVANJE DANA ANTIFAŠISTIČKE BORBE U RIJECI I PGŽ SVEČANA AKADEMIJA UOČI DANA ANTIFAŠISTIČKE BORBE: RIJEKA JE UVIJEK STAJALA NA PRAVOJ STRANI U povodu Dana antifašističke borbe u Guvernerovoj palači održana je svečana akademija čiji su sudionici podsjetili na vrijednosti antifašizma i obljetnicu koja podsjeća na formiranje prvog partizanskog odreda u okolici Siska koje je prethodilo formiranju istovjetnih odreda širom tadašnje Jugoslavije, ali i Primorja i Gorskog kotara. Na svečanoj akademiji govornici su bili: Zlatko Komadina, župan PGŽ Marko Filipović, gradonečelnik Rijeke Dinko Tamarut, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Vojko Obersnel, predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista, U ime Udruge ratnih veterana 128.br HV „Sveti Vid“ Rijeka svečanoj akademiji prisustvovao je predsjednik Udruge Walter Cvjetan. Polaganja vijenaca na spomenik osloboditeljima Rijeke, 22.lipnja 2024.g Vijence su položili delegacija Grada Rijeke predvođena gradonačelnikom Markom Filipovićem i predsjednicom Gradskog vijeća Anom Trošelj, delegacija Primorsko-goranske županije, Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke, Savez antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije, predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata te predstavnici političkih stranaka koje djeluju u Rijeci. Iz Udruge ratnih veterana 128.br HV „Sveti Vid“ Rijeka na obižlježavanju su sudjelovali predsjednik Udruge Walter Cvjetan i tajnik Branko Novak.

Ratni veterani 128.br HV “Sveti Vid” Rijeka na Danima Svetog Vida

Ratni veterani 128.br HV “Sveti Vid” Rijeka na Danima Svetog Vida Dani Svetog Vida u Rijeci Počeli su Dani sv. Vida ili Dani grada Rijeke kada Riječani brojnim vjerskim, kulturni, zabavnim i sportskim događajima, obilježavaju blagdan zaštitnika grada. Crkvene manifestacije tih dana kulminiraju velikom procesijom na sam blagdan sv. Vida, 15. lipnja. Uz vjerske događaje, bogat program svake godine uključuje i svečanu akademiju na kojoj se dodjeljuju javna priznanja Grada Rijeke, kao i prijem za svu djecu koja nose inačicu imena Vid. Manifestaciju organiziraju Grad Rijeka i Riječka nadbiskupija u suradnji s brojnim partnerima. Pripadnici Udruge ratnih veterana 128.br HV “Sveti Vid” Rijeka tradicionalno sudjeluju na Danima Sv. Vida.

15.OBLJETNICA POČASNOG ZASTAVNOG VODA UDVDR PGŽ – OGRANAK OPATIJA

15.OBLJETNICA POČASNOG ZASTAVNOG VODA UDVDR PGŽ – OGRANAK OPATIJA Opatija, 1.lipnja 2024. Opatija – Počasni Zastavni vod opatijskog ogranka UDVDR-a PGŽ proslavio je 15 godina postojanja svečanim mimohodom od Sportske dvorane „Marino Cvetković“ do spomenika poginulim hrvatskim braniteljima kod Ville Antonio. Zastavni vod okuplja 20-ak zastavnika koji nose zastave postrojbi koje su se borile u Domovinskom ratu te su, osim proslava državnih praznika u Opatiji, sudjelovali na brojnim proslavama u Vukovaru, Osijeku, Okučanima, Karlovcu, Lici, Škabrnji, Nadinu i Dubrovniku. Zapovjednik Zastavnog voda i predsjednik opatijskog UDVDR-a Boško Budaj je zahvalio lokalnim samoupravama Liburnije na podršci u svim aktivnostima. Svečanosti je nazočio i izaslanik ministra branitelja Marko Ratković te predsjednik UDVDR-a PGŽ Franjo Božinović. Program je pred velikim brojem uzvanika s područja cijele Liburnije i PGŽ vodila Zvijezdana Klobučar Filčić, prigodne stihove je pročitala opatijska pjesnikinja Marina Česen, a na “prvih 15 godina PZV-a” uz kratak povijesni presjek podsjetio njegov zapovjednik Božidar Boško Budaj – Bolero. Gradonačelnik Kirigin je naglasio da će Grad uvijek izlaziti u susret potrebama branitelja, istaknuo je zahvalnost žrtvi hrvatskih branitelja u stvaranju domovine te kazao kako je u Opatiji suradnja među UABA-om i braniteljskim udrugama izvanredna, na čemu je zahvalan. Izvor:Torpedo.media

Program Hrvatske vojske povodom Dana državnosti

Program Hrvatske vojske povodom Dana državnosti Povodom obilježavanja Dana državnosti u četvrtak 30. svibnja 2024. u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Puli bit će izloženo naoružanje, borbena i neborbena tehnika i oprema Hrvatske vojske, a u Zagrebu će se održati i pokazne vježbe i letački program. Zagreb, SRC Jarun U Zagrebu na SRC Jarun,  je od 8:30 do 18:00 sati, izloženo naoružanje, borbena i neborbena tehnika i oprema Hrvatske vojske a održane su i pokazne vježbe Hrvatske vojske i letački program Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Split, Gat svetog Nikole U Splitu je na Gatu svetog Nikole, od 8:30 do 18:00 sati, izloženo naoružanje, borbena i neborbena tehnika i oprema Hrvatske vojske. Osijek, lijeva strana Drave, Krunska utvrda i Katakombe U Osijeku je na lijevoj strani Drave, Krunskoj utvrdi i Katakombama, od 8:30 do 18:00 sati, izloženo naoružanje, borbena i neborbena tehnika i oprema Hrvatske vojske. Pula, Riječki gat U Puli na Riječkom gatu, od 8:30 do 18:00 sati, izloženo je naoružanje, borbena i neborbena tehnika. Izlobžu je obišao i član Udruge 128.brigade HV “Sveti Vid” IVICA JAKŠIĆ sa pripadnicima HRM i članovima braniteljskih udruga sa područja Pule. IZVOR: MORH

SVEČANO OBILJEŽAVANJE DANA HRVATSKE VOJSKE I DANA HRVATSKE KOPNENE VOJSKE

SVEČANO OBILJEŽAVANJE DANA HRVATSKE VOJSKE I DANA HRVATSKE KOPNENE VOJSKE 28. svibnja 2024. godine Svečana akademija u prigodi obilježavanja Dana Hrvatske vojske, Dana Hrvatske kopnene vojske i 33. obljetnice ustrojavanja Hrvatske vojske održana je u utorak 28. svibnja 2024. godine u Domu Hrvatske vojske “Zvonimir” u Ministarstvu obrane. Svečanosti su, uz pripadnike Hrvatske vojske nazočili predsjednik RH i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH Zoran Milanović, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade i ministra obrane Ivana Anušića i načelnik Glavnog stožera OS RH general-pukovnik Tihomir Kundid, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Željko Reiner, saborski zastupnici i drugi predstavnici Hrvatskog sabora, ministri u Vladi RH te drugi visoki vojni i civilni, bivši i sadašnji dužnosnici i uzvanici, vrhunski sportaši – ugovorni pričuvnici i drugi. U svečanom ozračju 33. rođendana Hrvatske vojske tijekom svečanosti okupljeni uzvanici prisjetili su se vremena stvaranja Oružanih snaga RH koje je započelo postrojavanjem Zbora narodne garde na stadionu u Kranjčevićevoj 1991. godine, a koje je označilo početak izgradnje profesionalne, snažne i moderne Hrvatske vojske, rođene iz pobjeda u Domovinskom ratu, danas ravnopravne članice NATO-a i pouzdanog partnera svjetskim vojnim silama. Hrvatski vojnik je danas sinonim za sigurnost i simbol je hrabrosti, poštenja, profesionalizma i zajedništva te predstavlja čuvara hrvatskog suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti i sigurnosti svakog hrvatskog čovjeka. Izvor: predsjednik.hr, morh.hr

Branko Novak, tajnik Udruge veterana 128.br HV „Sveti Vid“ Rijeka među dobrovoljnim darivateljima krvi odlikovanim od strane predsjednika Milanovića

Branko Novak, tajnik Udruge ratnih veterana 128.br HV „Sveti Vid“ Rijeka među dobrovoljnim darivateljima krvi odlikovanim od strane predsjednika Milanovića Zagreb, 9.svbnja 2024. Predsjednik Republike Zoran Milanović i i Branko Novak, tajnik Udruge ratnih veterana 128.br HV „Sveti Vid“ Rijeka Predsjednik Republike Zoran Milanović uručio je danas odlikovanja Red Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske za plemenitu i humanitarnu aktivnost darivanja krvi više od sto puta za muškarce, odnosno sedamdeset pet puta za žene dobrovoljnim darivateljima krvi u 2022. godini. U prigodnom obraćanju predsjednik Milanović izrazio je zahvalnost dobrovoljnim darivateljima krvi te istaknuo da je odlikovanje koje im dodjeljuje samo simbolika za ono što nesebično daju bez ikakve protunaknade, kao ljudi ljudima. „Tu smo prošli jedan test kao društvo. To je test života u kojem se hrvatski ljudi već generacijama odazivaju na poziv savjesti i čovjekoljublja da daju svoju krv“, poručio je predsjednik Milanović. Rekao je da smo po darivanju krvi drugačiji od drugih država jer se „ljudi više daju”.  “To je jedno od onih slatkih utočišta našeg društva i naše kulture. Imamo borbenost – katkad i malodušje, ali ono kod vas nije prisutno –  prevladava čovjekoljublje i ljudska toplina i zato vam na tome hvala. Ponosan sam na vas i sa zadovoljstvom čekam da svakome od vas stisnem desnicu“, poručio je hrvatski Predsjednik odlikovanim dobrovoljnim darivateljima krvi. Na svečanosti u Uredu predsjednika odlikovanja Red Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske primilo je 136 dobrovoljnih darivatelja krvi, među njima i Branko Novak, tajnik Udruge ratnih veterana 128.br HV „Sveti Vid“ Rijeka. Izvor: predsjednik.hr

BILI SMO GOSTI NA BAKLJADI U POVODU 37. ROĐENDANA ARMADE

BILI SMO GOSTI NA BAKLJADI I POLAGANJU VIJENACA NA SPOMENIK POGINULIM PRIPADNICIMA ARMADE U POVODU 37. ROĐENDANA ARMADE Grad Grobnik, 8.05. i stadion Kantrida 9. 05. 2024.godine U Gradu Grobnik, u okružju jednog od najznačajnijih kaštela cjelokupnog kvarnerskog područja organizirano je obilježevanje 37.rođendana Armade. U Gradu Grobnik, u okružju jednog od najznačajnijih kaštela cjelokupnog kvarnerskog područja organizirali su bakljadu što je obasjala i velik dio Županije. Spektakularna bakljada, najveća ikad organizirana na Gromišćini, na jedan se simbolični način nastavlja i na tisućljetnu povijest tog lokaliteta, oduvijek čuvara slobode i tradicije čitavog područja od Rijeke, preko Kirije sve do Novog Vinodolskog. Zahvaljujemo Armadi što nas je pozvala na ovo veličanstveno slavlje. Izvor: Novi List Na polaganju vijenaca poginulim pripadnicima KN ARMADA 09.05.2024.godine na stadionu Kantrida bili su pored članova Armade i pripadnici Udruge ratnih veterana 128.br HV „Sveti Vid“ Rijeka te predsjednik HNK Rijeka Mišković sa trenerom rijeke Željkom Sopićem, kapetanom Nedjeljkom Labrovićem i igračima Smolčićem i Zlomislićem. Tu su bili i mladi volonteri Udruge 128.br  Nina i Tin. Trener Sopić je na poklon dobio dres sa grbom 128.br HV i potpisima članova Udruge

Obilježena 33. obljetnica specijalne jedinice policije Rijeka – Ajkula

Obilježena 33. obljetnica specijalne jedinice policije Rijeka – Ajkula Rijeka, 8.travnja 2024. godine „Vi ste uzor našim mladima i pokazatelj da se za Hrvatsku vrijedi boriti, u njoj vrijedi ostati i živjeti. Primorsko-goranski kraj dao je toliko hrabrih junaka. Hrvatska vam to nikada neće zaboraviti!“ rekaoje potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved Na današnji dan prije 33 godine prvi put je postrojena Specijalna jedinica policije Rijeka – Ajkula, a prigodnim programom obilježena je i 20. godišnjica osnutka Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata koja okuplja pripadnike Ajkula. Na obilježavanju obljetnica s Ajkulama je bio potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, koji je na riječkom korzu otvorio izložbu fotografija pod nazivom “Ajkule s vama”. Riječ je o fotografijama koje svjedoče o ratnom putu hrabrih pripadnika te elitne postrojbe hrvatske policije, koji su prošli mnoga bojišta tijekom Domovinskog rata i dali veliki doprinos u vojno-redarstvenim akcijama i operacijama. Tim povodom na više lokacija u Rijeci položeni su vijenci i zapaljene svijeće u spomen na poginule pripadnike Ajkula, u svetištu Majke Božje na Trsatu služena je misa zadušnica za sve poginule hrvatske branitelje, a održana je i svečana akademija u Auli Ivana Pavla II. na Trsatu. Pored potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda prigodnim govorima na svečanoj akademiji obratili su se i izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra unutarnjih poslova, načelnik PU primorsko-goranske Hari Brnad, župan PGŽ-a Zlatko Komadina, gradonačelnici Rijeke i Bakra Marko Filipović i Tomislav Klarić, predsjednik USPDR Ajkula Perica Prpić i zapovjednik JSIP Rijeka Nenad Krasny, a održana je i videoprezentacija ratnog puta i djelovanja Ajkula. Izvor: Edi Prodan, 15. siječanj 2024. novilist.hr

IZVJEŠTAJNA SKUPŠTINA ZUDR PGŽ

IZVJEŠTAJNA SKUPŠTINA ZUDR PGŽ Početkom travnja 2024.godine održana je Izještajna skupština Zajednice udruga iz Domovinskog rata Primorsko goranske županije (ZUDR PGŽ). Nakon izvješća o radu i izvješća Nadzornog odbora te prezentiranja plana rada za 2024.godinu izabran je novi likvidator (Robert Barešić) i izglasan je prijedlog za proširenje stručnih poslova u Zajednici (administrator za opće poslove-Klaudio Vuković i admin. za socijalnu – Danijela Mihaljević).Također, usvojen je prijedlog za formiranje novih tijela Zajednice do slijedeće skupštine- formirano je Etičko povjerenstvo i Časni sud Zajednice. U drugom dijelu programa dodjeljene su zahvalnice i priznanja donatorima i održano je druženje uz prigodni domjenak i glazbeni nastup Vladimira Miklera. Od 16,30h u prostoriji je bila pripremljena humanitarno-prodajna izložba sa eksponatima ručne izrade na temu Uskrsa od Udruge roditelja poginulih branitelja iz Domovinskog rata.

POZIV NA IZBORNU SKUPŠTINU

Pozivamo sve članove Udruge na Izbornu skupštinu koja će se održati 22. ožujka 2024.godine u 18,00 sati u Stranačkom domu, Ciottina 19 Rijeka.

IVAN LERGA, ratni zapovjednik 2.bojne 128.br HV “Sveti Vid” i predsjednik Udruge ratnih veterana 128.brigade

IN MEMORIAM Ivan Lergaratni zapovjednik 2.bojne 128.br HV “Sveti Vid” i predsjednik Udruge ratnih veterana 128.br HV Rano ujutro, 21.veljače 2024.godine iznenada nas je napustio Ivan Lerga, profesor u mirovini, pričuvni bojnik HV i ratni zapovjednik 2.bojne 128.brigade te aktualni predsjednik Udruge 128.brigade HV. Poznati riječki novinar Edi Prodan koji je i sam aktivno pratio Domovinski rat od samog početka, ovako je opisao Ivana Lergu: Jesam, zadovoljan sam današnjim okupljanjem, zadovoljan sam i dobivanjem prostora za ZUDR PGŽ. Ali… referiram se na obećanja koja smo dobili od čelnih ljudi Grada Rijeke kako ću prije nego odem s ovog svijeta doživjeti i otvaranje Doma hrvatskih branitelja Rijeka. Uistinu mislim da nije primjereno da takve objekte posjeduju i mnogo manje sredine, ne i Rijeka, treći po veličini grad u Hrvatskoj. Istaknuo je to Ivana Lerge, predsjednika Udruge 128 brigade Sveti Vid 15. siječnja ove godine. Na veliku žalost ne samo braniteljske populacije nego i svih ljudi koju su ga poznavali bio je to njegovo zadnje obraćanje javnosti. Pričuvni bojnik, ali i jedan od istinskih pionira informatizacije riječkog prostora, kao profesor informatike bio je jedan od ključnih ljudi osnutka i razvoja ERC-a Riječke banke, Ivan Lerga preminuo je, iznenada, 21. veljače 2024. godine. Bio je veteranski aktivan doslovno sve do zadnjeg dana života, večer prije odlaska s ovozemaljskih prostora bio je na dogovorima u Zajednici udruga Domovinskog rata PGŽ, kojoj se, u cilju jačanja veteranskih udruga i lakšeg ostvarivanja braniteljskih prava, priključila i udruga 128 brigade koju je on godinama vodio. Profesora Lergu, jer od izgleda preko profinjenih manira, načitanosti, spremnosti na razumijevanje svih ljudi pa i onih s kojima nije dijelio mišljenja, i istinski visoke razine tolerancije bio je Lerga baš pravi profesor, poznavali smo se, kako nam se činilo za nedavnih susreta, oduvijek. Nije bilo baš oduvijek, ali jeste od 1991. godine kad se nesebično stavio na raspolaganje kako bi se ustrojila 128. brigada, baš kao što je od prvih dana bio s njom na ličkom ratištu. Štoviše bio je zapovjednik 2. bojne što je bila iznimno odgovorna funkcija. Tim više jer 128 brigada je na potezu dugom 50 kilometra što je zatvarao prostor od Ramljana pa sve do okupiranog medačkog prostora morala sačuvati slobodu tog dijela Like. Područje ekstremno teško za čuvanje, no časnički sustav čiji je jako važni dio bio i Lerga itekako je znao ne samo kako postaviti obranu, nego i kako psihološki i motivacijski djelovati na ljude. Kroz 128. brigadu prošlo ih je desetak tisuća, a iako je većina od njih je časno i spremo odgovorila na mobilizacijski poziv, ni o ratu ni o ratovanju baš ništa više od toga nije znala. Ali znao je profesor Lerga, jako je dobro znao kao stvoriti povjerenje i smionost, kako od “običnih ljudi” stvoriti itekako spremne i motivirane branitelje, na kraju i osloboditelje, pobjednike Domovinskog rata. Profesor Lerga je ispred i iznad svega stavljao brigu o ljudima. S obzirom na tragična stradanja pripadnika 128. brigade, silno je vodio brigu o njihovim obiteljima, o djeci koja su ostala bez očeva, često i na egzistencijalnom minimumu. Upravo stoga, koliko god bilo neobično, već je sredinom 1992. inicirao osnivanje Udruge branitelja 128 brigade. Stvorio je veteransku udrugu, a da sama brigada nije proslavila ni prvi rođendan. Zbog čega? Inteligentni i pavdoljubivi profesor želio je pomoći u školovanju djece poginulih branitelja, a jedina zakonska mogućnost bila je financiranje putem navedene udruge. Za Ivana Lergu nije bilo nepremostivih prepreka, uostalom pokazao je to i kao časnik tijekom Domovinskog rata kojeg je, koliko god turobno sve zajedno djelovalo tog surovog i tužnog ličkog prosinca 1991., kao i prvih mjeseci 1992. godine, pobjednički okončao. I je, baš kao i na ovogodišnjoj svečanosti povodom dana priznanja Republike Hrvatske, ujedno i dana ZUDR PGŽ, znao je iskazivati gorčinu ne statusom nego odnosom prema banitelja koje su formirale neke od političkih skupina i medija. Nije nikako mogao shvatiti, kao izraziti intelektualac, domoljub, kao odgovorna i nadasve tolerantna osoba, zbog čega dio javnosti branitelje definira na jedan potpuno neciviizirani način. Jer on je u ratu, kao čelnik veteranske udruge i u miru, na silno teško i krajnje negostoljubivo ratište poveo ljude, različitih profesija, vjera i nacija, koji su svima, pa tako i onima koji stvaraju odium prema braniteljima, osigurali slobodu, mir, prosperitet na kraju i pripadnost željenim europskim asocijacijama najviših demokratskih standarda. Na žalost, otišao je Ivan Lerga. Otišao je profesor Lerga, otišao je hrabri ratnik i istinski časni časnik. Otišao je, a Dom hrvatskih branitelja Rijeka se nije otvorio. Bojimo se, jer branitelja Lerginih ljudskih kvaliteta i ustrajnosti sve je manje, kako ga dočekati nitko i neće. Na žalost, društvo smo nihilizma, društvo smo koje ne cijeni one koji su 1991. godine bili spremni založiti svoj život za našu slobodu. Za naša demokratska prava, kao i slobodu biti onakvima kakvim uistinu želimo biti. Lerga je volio i pokušao razumjeti sve ljude. Pa i one koji su o njemu i braniteljima imali krajnje uvredljive stavove. Hvala na svemu, na zalaganju za slobodu uvijek i u svakom smislu. Obitelji istinskog gospodina, profesora Lerge, svim suborcima i svim ljudima koji su ga cijenili iskrena sućut. Izvor: tekst Edi Prodan, fotografija arhiv 128.br HV Sahrana pok.Ivana Lerge  u ponedjeljak 26.02.2024. u Aleji hrvatskih branitelja, na Gradskom groblju Drenova .

SJEĆANJE NA POGINULE NA PERUŠIĆKOJ KOSI U VELJAČI 1992.GODINE

SJEĆANJE NA POGINULE NA PERUŠIĆKOJ KOSI U VELJAČI 1992.GODINE Napad na Ibrešiće (Alivojvodiće) desio se u nedjelju, 19.siječnja 1992.godine oko podna. Hrvatski vojnici su, bez obzira na dobro organiziranu obranu, bili potpuno iznenađeni i pretrpjeli velike gubitke. Poginuli su 4 pripadnika bojne: Nevenko Grbac, Petar Horvat, Zvonimir Škerl i Samir Terzić, kao i pripadnik 118. brigade Gospić Ivica Kolak iz skupnine koja im je pritekla u pomoć. Dvojica su teško ranjena i više je lakše ozlijeđenih. Očito je bilo da je napad pomno pripreman-kratko je trajao i bio je žestok a prema načinu na koji je izveden za pretpostaviti je da ga je izvela postrojba koja je dovedena sa strane, dobro uvježbana i namjenjena za ovakva djelovanja. Tijekom 19.siječnja skupina pripadnika Udruge 128.br HV “Sveti Vid” Rijeka, na čelu sa predsjednikom Udruge Ivanom Lergom, obišla je grobove poginulih pripadnika brigade, pomolila se i zapalila svijeće.

Obilježeni 32. Dan međunarodnog priznanja RH i 1. Dan ZUDR-PGŽ-a

U Rijeci svečano obilježen Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske Rijeka, 15.siječnja 2024. godine S obzirom na to da je današnji spomendan ujedno i Dan ZUDR-PGŽ-a, sa zadovoljstvom ističem kako naš projekt okrupnjavanja i funkcionalnijeg ustrojstva zajednice odlično napreduje, te da nam se danas pridružuju Udruga 128. brigade Sveti Vid i Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata – Bakar RIJEKA – Kako se ne bih sjećala tog dana. Iako su prošle velike 32 godine, tada, 15. siječnja 1992. godine, kad je Hrvatska međunarodno priznata, bila sam učenica drugog razreda Prve sušačke hrvatske gimnazije, dok je tata kao branitelj bio u Lici. Silno sam ponosna na to vrijeme, na ulogu mog oca u Domovinskom ratu, na sve vas branitelje, ali sjećam se i s kolikim smo strahom doživljavali zvonjavu telefona: jako smo se bojali da nam s druge strane ne stiže loša vijest. Danas, zahvaljujući svima vama, živimo u slobodnoj i nezavisnoj zemlji, živimo sretnim životom i na tome vam od srca zahvaljujem. Iznimno emotivno i s velikim odobravanjem prepune dvorane Zajednice udruga Domovinskog rata Primorsko-goranske županije koja se odnedavno nalazi u riječkoj Cottinoj ulici prisutnima se obratila Ermina Duraj, nova pročelnica UO-a za poslove župana i Županijske skupštine. Razlog okupljanja koji je točno u podne započeo polaganjem vijenaca na Mostu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata bilo je središnje županijsko okupljanje u povodu obilježavanja 32. Dana međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, ali i prvog Dana Zajednice udruga Domovinskog rata PGŽ-a. Dan velikog priznanja – Da dan naše udruge bude upravo Dan priznanja, odlučili smo se iz nekoliko razloga. Prvi je onaj da nam je taj dan, svima nama koji smo se tada nalazili u jako teškoj situaciji obrane domovine, bio razlog za veliko veselje, potvrda da ono što činimo prepoznaje i čitav svijet. Drugi je razlog taj da je 1998. godine na taj dan došlo i do konačnog teritorijalnog zaokruženja Hrvatske, da je tog dana došlo do mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, da je Hrvatska šest godina nakon što je priznata postala i u cijelosti slobodna, naglasio je na svečanosti Marinko Žuža, predsjednik ZUDR-PGŽ-a. Obljetnici Međunarodnog priznanja Hrvatske, te prvi put obilježavanju Dana ZUDR-PGŽ-a u novom sjedištu u Ciottinoj prisustvovali su izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Ante Zelić iz Ministarstva hrvatskih branitelja, voditeljica područne jedinica Rijeka Ministarstva hrvatskih branitelja Sanda Ivanković, predstavnik Ministarstva obrane iz područnog odjela za poslove obrane Rijeka Darko Bijelić, već istaknuta izaslanica župana PGŽ-a Ermina Duraj sa suradnicima, izaslanica gradonačelnika Rijeke Karla Mušković, načelnik PU primorsko-goranske Hari Brnad, dekan Prvostolnog dekanata katoličke crkve vlč. Sanjin Francetić, kao i ravnatelj Lučke uprave Denis Vukorepa, predstavnici Državne intervencijske postrojbe civilne zaštite, riječkog gospodarstva, Prve sušačke hrvatske gimnazije i KN-a Armada Rijeka. Zahvalnice i priznanja – S obzirom da je današnji spomendan ujedno i Dan ZUDR-PGŽ-a, sa zadovoljstvom ističem kako naš projekt okrupnjavanja i funkcionalnijeg ustrojstva zajednice odlično napreduje te kako nam se upravo danas pridružuju Udruga 128. brigade Sveti Vid i Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata – Bakar tako da sad imamo 900 članova, dodao je Žuža. Na svečanosti su dodijeljene i brojne zahvalnice te priznanja. Dopredsjednik ZUDR-PGŽ-a Željko Petrcol uručio je priznanja Anti Zeliću, Darku Bijeliću, Martini Koturić, Karli Mušković, Hariju Brnadu te Siniši Badovincu. Marija Kovač je pak uručila prigodne darove donatorima – Zvonimiru Matiću, predstavniku Jadrolinije, Ranku Dujmoviću, predsjedniku Uprave Dezinsekcije, Josipu Ostrogoviću, članu Uprave ACI-ja, Denisu Vukorepi, ravnatelju Lučke uprave Rijeka, Mili Periću iz AK Rijeka, dok je Robert Barešić, tajnik ZUDR-PGŽ-a predao zahvalnice neposrednim sudionicima u organizaciji važnih obljetnica iz Domovinskog rata u gradu Rijeci – profesoru povijesti Jakši Mlačiću iz Prve sušačke hrvatske gimnazije te Leu Dervišiju, predsjedniku KN-a Armada. Na kraju, kao najsvečaniji dio okupljanja podijeljene su godišnje nagrade sposobnim i vrijednim članovima koji su zaslužili pohvale za svoje znanje, volju, uloženi trud i vrijeme. To su Udruga Vrijedne majčine ruke URPBDR-PGŽ-a, Kuglačka ženska ekipa Prijateljstvo UUHBDR-PGŽ-a, Ivica Kardum te Alen Pleša iz USPDR-a Ajkula, Nikica Maravić iz UHBDDR-PGŽ-a, kao i Robert Baffio – UHDDR Grobnišćine te Željko Belavić – UHBDR Kastav kojima je pohvale uručila Irena Kačić, predsjednica Udovica hrvatskih branitelja Domovinskog rata PGŽ-a. Povjesnicu u povodu Dana priznanja pročitala je Marija Kovač, predsjednica URPBDR-PGŽ-a, dok je niz prigodnih glazbenih brojeva izveo Vladimir Mikler. Irena Kačić, Igor Kardum i Marinko Žuža Ivica i Igor Kardum Prigodom dodjele godišnjih nagrada, dogodila se i zanimljiva poveznica. Nagrađeni Ivica Kardum, pripadnik USPDR-a Ajkula koji je kao član te postrojbe Domovinski rat proveo na najtežim ratištima i u svim oslobodilačkim akcijama od prve do zadnje sekunde, nije mogao doći na svečanost jer se nalazi na rehabilitacijskom oporavku u Veteranskom centru Petrinja. Priznanje je primio njegov sin Igor koji je pak svega nekoliko sati nakon razornog potresa u Petrinji, kao član Armade, došao u pomoć stradalnicima toga kraja te na glinskom području odradio najteže poslove prve sanacije i spašavanja ljudi i imovine. Očigledno, karakter nesebičnog davanja za dobrobit zajednice je kod porodice Kardum dio – genetskog nasljeđa, kao i kulture odgoja i odrastanja. Ivan Lerga, predsjednik Udruge 128 brigade Sveti Vid Dom hrvatskih branitelja Rijeka Jedno od najzanimljivijih obraćanja skupu u Ciottinoj bilo je i ono Ivana Lerge, predsjednika Udruge 128 brigade Sveti Vid. – Jesam, zadovoljan sam današnjim okupljanjem, zadovoljan sam i dobivanjem prostora za ZUDR. Ali… Referiram se na obećanja koja smo dobili od gradonačelnika Rijeke Marka Filipovića, kako ću prije nego odem s ovog svijeta doživjeti i otvaranje Doma hrvatskih branitelja Rijeka. Uistinu mislim da nije primjereno da takve objekte posjeduju i mnogo manje sredine, ali ne i Rijeka, treći po veličini grad u Hrvatskoj, naglasio je Lerga, za što je dobio dugotrajni pljesak okupljenih. U pravu je i samo zbog činjenice da je Rijeka jedan od najvećih hrvatskih gradova i sredina koja je dala jednu od najvećih braniteljskih populacija u državi. Kako je istaknuo i Žuža, ZUDR će uskoro prijeći broj od tisuću članova čije su potrebe za organiziranjem i brojnim aktivnostima daleko veće od »kvadrata« koji su im danas namijenjeni. Izvor: Edi Prodan, 15. siječanj 2024. novilist.hr

15. siječnja – Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja

15. siječnja – Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja Spomendan Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja dan je kojim se ukazuje na dva važna datuma iz povijesti suvremene hrvatske državnosti. Dan međunarodnog priznanja RH potvrda je državnosti i ostvarivanja pune afirmacije hrvatske države u okviru međunarodne zajednice, a Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja jest spomen na dan kada je završio proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske, čime su stvoreni uvjeti za mirnodopski život, rad i razvoj na području cijele države.  Dana 15. siječnja 1992. godine sve zemlje članice tadašnje Europske zajednice (EZ) priznale su Republiku Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu: Irska, Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španjolska i Ujedinjena Kraljevina. Ovim državama istoga dana istom odlukom pridružile su se Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Poljska i Švicarska.  Prve zemlje koje su od 26. lipnja do 14. prosinca 1991. priznale Republiku Hrvatsku kao samostalnu i suverenu državu bile su zemlje koje i same tada nisu bile međunarodno priznate – Slovenija, Litva, Ukrajina i Letonija.  Prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku bio je Island koji je ovu odluku donio 19. prosinca 1991., kada i Njemačka, ali je odluka Njemačke stupila na snagu 15. siječnja – danom priznanja i ostalih članica EZ-a.  Međunarodno priznanje Hrvatske i prije Europske zajednice objavila je Estonija 31. prosinca 1991., Sveta Stolica 13. siječnja 1992., a San Marino 14. siječnja 1992. Nakon zemalja Europske zajednice priznanje Hrvatske objavile su, među ostalima i sljedeće države: Argentina 16. siječnja, Turska 6. veljače, Ruska Federacija 17. veljače, Iran 15. ožujka, Japan 17. ožujka, SAD 7. travnja, Kina 27. travnja, Indija 11. svibnja, Indonezija 16. svibnja 1992.  Predsjednik Republike Hrvatske 21. svibnja 1992. donio je odluke o osnivanju hrvatskih veleposlanstava u inozemstvu i to u Beču, Bonnu i Rimu. No, i prije međunarodnoga priznanja Hrvatska je i prije donošenja Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti od 25. lipnja 1991. godine počela otvarati svoja predstavništva na temelju odluke predsjednika RH u kojoj je istaknuto da se predstavništva osnivaju „radi promicanja interesa Republike Hrvatske, uspostavljanja i učvršćivanja njezinog državnog suvereniteta i međunarodnog subjektiviteta“ (NN br. 21/1991). Ta su predstavništva osnivana 1991. u Stuttgartu, Münchenu, Bruxellesu, Parizu, Tokiju, Washingtonu, Rimu i Londonu.  Kruna međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske bio je njezin primitak u Ujedinjene narode 22. svibnja 1992.  Međunarodno priznanje Republike Hrvatske uslijedilo je nakon ključnih događaja i odluka: donošenja Ustava Republike Hrvatske 22. prosinca 1990., referendumske odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske od 19. svibnja 1991. koja je u Saboru Republike Hrvatske pretočena u Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske te u Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske od 25. lipnja 1991., Sporazuma saborskih stranaka o Vladi demokratskog jedinstva od 2. kolovoza 1991., Odluke o raskidanju državnopravnih veza Republike Hrvatske sa SFRJ, Zaključaka o agresiji na Republiku Hrvatsku od 8. listopada 1991. te drugih.    Od međunarodnoga priznanja do danas Republika Hrvatska održava diplomatske odnose s većinom međunarodno priznatih zemalja svijeta. Otada je Hrvatska postala aktivnom članicom mnogih europskih i svjetskih tijela, međunarodnih procesa i inicijativa. U članstvo Vijeća Europe primljena je 6. studenoga 1996., članicom NATO saveza postala je 1. travnja 2009., a 28. članicom Europske unije postala je 1. srpnja 2013. godine Danom mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja Hrvatska se prisjeća 15. siječnja 1998. godine kada je dovršen proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Razdoblje mirne reintegracije, za čije je provođenje Vijeće sigurnosti UN-a uspostavilo posebnu Prijelaznu upravu UN-a u istočnoj Slavoniji (UN Transitional Authority in Eastern Slavonia, UNTAES), započelo je 15. siječnja 1996., a završilo 15. siječnja 1998. Izvor: sabor.hr

32.MEMORIJALNI TURNIR ZVONIMR ŠKERL

32.RUKOMETNI MEMORIJAL ZVONIMIR ŠKERL 32.Memorijalni turnir Zvonimir Škerl održan je tijekom vikenda 13.i 14. siječnja  u organizaciji MRK Kozala, udruge 128.brigade Sv.Vid i Mjesnog odbora Brašćine-Pulac a u čast prerano preminulog kapetana MRK Kozale, Zvonimira Škerla zajedno sa još trojicom pripadnika 128.br.HV (Nevenko Grbac, Petar Horvat i Samir Terzić) te jednim pripadnikom 118.br (Ivica Kolak) poginuo u neprijateljskom napadu na Ibrešiće (Perušićka kosa) 19.01.1992.godine. Otvorenje turnira bilo je u nedjelju 14.01.2024.godine u 12,00 sati  u dvorani „Dinko Lukarić“ na Kozali. Neposredno prije otvorenja predstavnici organizatora /MRK KOZALA, MO BRAŠĆINE PULAC I UDRUGE VETERANA 128.br HV “Sveti Vid” Rijeka zapalili su svijeće i položili vijence u Parku Zvonimira Škerla na Kozali i na Mjesnom groblju Kozala, na grobu Zvonimira Škerla. Svake godine Memorijalnom turniru su nazočni udovica i sin Zvonimira Škerla koji tradicionalno otvara turnir. Ovaj rukometni turnir je na samom početku bio zamišljen kao druženje prijatelja i suigrača Zvonimira Škerla kako bi se održalo sjećanje na sjajnog rukometaša i čovjeka koji je ponosno branio boje svojega kluba, ali i svoje domovine Hrvatske u Domovinskome ratu. Nakon veterana, turnir su preuzeli mlađi rukometaši pred kojima je velika rukometna budućnost pa su tako mnogi današnji reprezentativci Hrvatske svoje rukometno znanje stjecali na ovom turniru.

IN MEMORIAM IVAN MRAKOVČIĆ

IN MEMORIAM Prof.dr.sci IVAN MRAKOVČIĆ pričuvni satnik HV Napustio nas je IVAN MRAKOVČIĆ, pričuvni satnik HV i pripadnik zapovjedništva 3.pješačke bojne 128.brigade HV u Gospiću, teške 1991./1992.godine. IVAN MRAKOVČIĆ rođen je1943. godine, diplomirao je 1969. na Visokoj industrijsko-pedagoškoj školi, na Odsjeku tehnologije i organizacije rada; stekao je zvanje profesora. Magistrirao je 1981. na Sveučilištu u Zagrebu (Centar za studij bibliotekarstva, dokumentacijskih i informacijskih znanosti) . Od 1970. radi u Riječkoj banci na poslovima EOP-a. U međuvremenu je postavljen za glavnoga programera, gdje mu je jedan od osnovnih poslova obuka programera. Dopunski se školuje u Sloveniji (Radovljica, Bled, Kranj, Ljubljana) te u Beču, Frankfurtu, Milanu, Zürichu, Kobenhavenu. Od 1996. radi kao predavač informatičkih kolegija na Sveučilištu u Rijeci, na Pedagoškom fakultetu (Odsjek za politehniku). U siječnju 1998. izabran je u zvanje predavača, a u rujnu 2005. u zvanje višeg predavača. Bio je istaknuti aktivist u streljačkom sportu: Prvi susret sa streljaštvom bio je u srednjoj Brodograđevno-industrijskoj školi kada postaje član SK Borac. Po završetku srednje škole zapošljava se u „Torpedu“ i uključuje se u rad tamošnje streljačke družine. Prilikom upisa na Visoku industrijsko-pedagošku školu osniva Streljačko društvo „Student“ čiji je voditelj i strijelac. Osnivač je Streljačkog klub Rijeka koji okuplja strijelce iz klubova koji su se gasili nestankom firmi. Osvajač je brojnih medalja, pojedinačni prvak Hrvatske u malokalibarskoj puški i drugi u Kupu bivše države. Tome se mogu pridodati i nekoliko medalja s ekipnog prvenstva Hrvatske. Završio je izvanredni studij Visoke škole za fizičku kulturu u Zagrebu – smjer streljaštvo. Studij streljaštva pomogao mu je u podizanju rezultata i prijenosu stručnog rada u Rijeci te unapređenju odnosa sa Streljačkim savezom Hrvatske gdje je radio kao član stručnih komisija. Tada je započeo rad s mladima, postao je trener reprezentacije Hrvatske na pripremama prije velikih natjecanja. Kao vanjski suradnik Fakulteta za fizičku kulturu držao je seminare za streljačke instruktore i trenere. Osim natjecateljskog i trenerska angažmana postao je i međunarodni sudac B kategorije. Za djelovanje u sportu dobitnik je Srebrne plakete prigodom proslave 60 godine streljaštva u Primorsko-goranskoj županiji i Nagrade za životno djelo Zajednice sportova PGŽ-a 2011. godine. Iz Novog Lista povodom izlaska Fotomonografije 128.br HV. Ivan Mrakovčić prvi s desna.

OBAVIJEST ZA HRVATSKE RATNE VOJNE INVALIDE I CIVILNE INVALIDE IZ DOMOVINSKOG RATA

OBAVIJEST ZA HRVATSKE RATNE VOJNE INVALIDE I CIVILNE INVALIDE IZ DOMOVINSKOG RATA – IZDAVANJE NACIONALNIH ISKAZNICA ZA OSOBE S INVALIDITETOM I EUROPSKE PARKIRALIŠNE KARTE ZA OSOBE S INVALIDITETOM U sklopu EU projekta MOSI – Unaprjeđenje sustava korištenja prava osoba s invaliditetom u području mobilnosti čiji je korisnik Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, temeljem novog Zakona o povlasticama u prometu, Agencija za komercijalnu djelatnost (AKD) kreće u obradu podataka po službenoj dužnosti za izdavanje Europske i Nacionalne iskaznice te Europske parkirališne karte za osobe s invaliditetom. Prvo izdavanje novih isprava odvija se bez podnošenja zahtjeva od strane korisnika, na temelju podataka o invalidnosti/invaliditetu iz Registra osoba s invaliditetom pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo te podataka iz drugih registara unutar javne uprave koji su potrebni za dodjelu prava i izdavanje isprava. Korištenjem Nacionalne iskaznice za osobe s invaliditetom brzo i jednostavno se dokazuje pravo na određene povlastice, a sama dodjela prava na povlastice na području mobilnosti odvija se u potpunosti digitalnim putem, bez potrebe obilaženja šaltera i institucija. Pravo na izdavanje isprava ostvaruju osobe s invaliditetom prema kriterijima iz Zakona, a nove isprave će im biti poslane na adresu prebivališta u Republici Hrvatskoj. Nacionalnom iskaznicom za osobe s invaliditetom mogu se ostvariti povlastice u četiri područja (na iskaznici će biti označeno koja se povlastica može koristiti sukladno kriterijima iz Zakona o povlasticama u prometu) – željezničkom i pomorskom putničkom prijevozu, pri korištenju autocesta i uporabi javnih cesta. Svi koji ostvaruju prava na Nacionalnu iskaznicu dobivaju i Europsku, kojom se, sukladno prijedlogu nove Direktive EU, omogućava ravnopravan pristup pogodnostima u svim državama članicama koje su ponajprije usmjerene na područje turizma, kulture (muzeji, kazališta, koncerti) i sporta. Korisnici se pozivaju da odmah provjere i upišu sve svoje podatke (ukupno tjelesno oštećenje, tjelesno oštećenje koje se odnosi na oštećenje donjih ekstremiteta, stupanj funkcionalnog oštećenja…) u Registar osoba s invaliditetom, kontaktom na e-adresu invaliditet@hzjz.hr. Preduvjet za izdavanje isprava je i prebivalište u Republici Hrvatskoj. Pozivamo sve hrvatske ratne vojne invalide i civilne invalide iz Domovinskog rata da i nakon dobivanja novih iskaznica provjere svoj status i pripadajuća prava na iskaznicama te eventualne nepravilnosti prijave na e-adresu invaliditet@hzjz.hr ili na broj 08000-440 ili Ministarstvu hrvatskih branitelja na brojeve 01/2308-521 ili 01/2308-817.  Sve detaljne informacije o novim iskaznicama su dostupne na mrežnim stranicama projekta MOSI – Unaprjeđenje sustava korištenja prava osoba s invaliditetom u području mobilnosti. Izvor: https://branitelji.gov.hr/

SJEĆANJE NA POGINULE U GOSPIĆU I PERUŠIĆU 1991.GODINE

SJEĆANJA NA POGIBIJE PRIPADNIKA 128.br HV “Sveti Vid” na gospićkom bojištu u prosincu 1991.godine 4.bojna 128.brigade stiže na ličko ratište 20. prosinca 1991.godine. Odmah po dolasku je smještena u Đački dom u samom središtu Gospića gdje boravi do 24.12. kada stiže zapovijed za polazak i posjedanje položaja. Dok se čeka transport na položaje, oko 18,15 granata pogađa prozor jedne sobe na Đačkom domu. Ginu četiri pripadnika brigade: Bruno Colnar, Stjepan Klić, Pavo Putrić i Goran Šimac, 27  ih biva ranjeno od čega 17 teško – veliki dio je ostao trajno invalidan. ĐAČKI DOM, GOSPIĆ 24.12.1991.

Hrvatski sabor izglasao Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji

Hrvatski sabor izglasao Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji Izmjene i dopune Zakona Ministarstvo je iniciralo prateći promjene u populaciji s ciljem poboljšanja materijalnih i radnih prava te poboljšanja skrbi za hrvatske branitelje starije dobi Hrvatski sabor je 15.prosinca 2023.godine, s 94 glasa „za“, izglasao Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji koji stupa na snagu 1. siječnja 2024. godine. Ustanove za trajni smještaj Izmjenama zakona predviđa se osnivanje posebne ustanove za hrvatske branitelje kojima je potrebna institucionalna pomoć u obliku smještaja trajnije naravi, bilo zbog socioekonomskog stanja ili potrebe pomoći oko obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Među najvećim izazovima s kojima se susreće Ministarstvo je starenje braniteljske populacije, porast njihovih zdravstvenih problema te samačka domaćinstva u kojima se nema tko brinuti o hrvatskim braniteljima. Stoga će se s ciljem pomoći hrvatskim braniteljima koji nemaju osiguran smještaj ili se zbog svog zdravstvenog ili materijalnog stanja ne mogu sami brinuti o sebi, niti imaju članove obitelji koji im mogu pomoći u tome, osnovati ustanove koje će pružati usluge dugotrajnijeg smještaja. Veće invalidnine za HRVI nakon više od 20 godina i povećanje naknade za nezaposlene U okviru materijalnih prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji uvodi se novi model usklađivanja naknada koje primaju korisnici. Iznos osobne invalidnine, posebnog doplatka, doplatka za njegu i pomoć druge osobe, ortopedskog doplatka, obiteljske invalidnine, povećane i uvećane obiteljske invalidnine, novčane naknade u iznosu obiteljske invalidnine, novčane naknade u iznosu povećane i uvećane obiteljske invalidnine,naknade za njegovatelja i naknade za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata svake godine će se određivati prema osnovici koju odredi Vlada odlukom. Mirovinska prava i veće mogućnosti rada uz zadržavanje mirovine Što se tiče mogućnosti rada umirovljenih hrvatskih branitelja, u zakon su ugrađena nova prava usklađena s općim propisom o mirovinskom osiguranju. Radi se o usklađivanju kojim se omogućuje da hrvatski branitelji mogu primati puni iznos najniže mirovine određene Zakonom o hrvatskim braniteljima, ako im je on povoljniji od njihove starosne mirovine, i biti zaposleni do polovice radnog vremena. Također, ovim Zakonom omogućuje se primateljima obiteljske mirovine rad do polovice radnog vremena uz primanje punog iznosa mirovine. I korisnici invalidske mirovine, kojima je utvrđen djelomičan gubitak radne sposobnosti prouzročen sudjelovanjem u ratu, imat će pravo na mirovinu za vrijeme zaposlenja do pola radnog vremena. Izmjenama zakoa, udovice umrlih hrvatskih branitelja mogu ostvariti obiteljsku mirovinu kad napune 50 godina bez obzira koliko godina su imale u trenutku smrti hrvatskog branitelja. Proširenja prava za HVO invalidske mirovine Izmjenama i dopunama Zakona daje se mogućnost ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu za sve HVO RVI po osnovi bolesti i ozljede kojima se u postupku vještačenja u RH utvrdi gubitak radne sposobnosti. Vraćanje ranije oduzetog postotka mirovine od Nove godine Osim unaprjeđenja prava i dodatne skrbi za hrvatske branitelje od 1. siječnja 2024. koje proizlaze iz ovoga Zakona, podsjećamo da će se Nove godine u potpunosti ukinuti sva smanjenja mirovina od 10% koja su ranije Vlade nametnule hrvatskim braniteljima, u skladu s inicijativom Ministarstva hrvatskih branitelja o prestankom važenja Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju. Izvor: Ministarstvo hrvatskih branitelja

GENERAL JOSIP LUCIĆ – PREDAVANJE „USPOSTAVA VETERANSKIH CENTARA U RH“

GENERAL JOSIP LUCIĆ „USPOSTAVA VETERANSKIH CENTARA U RH“ u organizaciji ZUDR – PGŽ dana 13. prosinca 2023. u Gradskoj vijećnici Rijeka održano je predavanje na temu “Uspostava veteranskih centara u RH”. Predavanje je održao ravnatelj Javne ustanove Veteranski centar Josip Lucić, general zbora u mirovini, bivši načelnik GS OS RH.  Kao što je poznato, u veteranskom centru se na jednom mjestu osigurava provedba programa koji obuhvaćaju rehabilitacijske, sportske i rekreacijske, kulturne i društvene aktivnosti na kojima će gostovati predavači iz različitih područja i umjetniici, duhovnu obnovu – duhovno zdravlje, suradnju s udrugama na pružanju izvaninstitucionalnih usluga, očuvanje i promicanje zdravog načina života, programe psihološkog osnaživanja i psihološke intervencije, kao i program čuvanja i promicanja vrijednosti Domovinskog rata. U sklopu svakog veteranskog centra postojat će spomen-soba poginulim hrvatskim braniteljima i memorabilija iz Domovinskog rata te će se u centrima na poseban i dostojanstven način obilježavati sve važne obljetnice i datumi iz Domovinskog rata. Veteranski centri su istovremeno i centri razvoja u kojima se pruža savjetodavna pomoć, edukacije kroz različite radionice, seminare, treninge, osnaživanje potencijala korisnika za zapošljavanje i poduzetništvo te uključivanje u rad zadruga hrvatskih branitelja kao dio radne terapije.

RATNA KALVARIJA LIČKOG SELA ČANAK NERASKIDIVO VEZANA UZ RIJEČKE BRANITELJE: JAČI I OD ZIME I OD AGRESORA

RATNA KALVARIJA LIČKOG SELA ČANAK NERASKIDIVO VEZANA UZ RIJEČKE BRANITELJE: JAČI I OD ZIME I OD AGRESORA ČANAK, 10.12.2023. Neveliko ličko selo doživjelo je  tijekom prosinca 1991. godine svoje najtužnije dane. Nakon gotovo tromjesečne opsade četnika i tzv. JNA, kao i povremenih napada, opkoljeni branitelji iz riječke 128. brigade  „Sveti Vid“ ostali su bez streljiva u snijegom i ledom zavijanom selu i bili su lak plijen neprijatelju. Ulaskom u selo  neprijatelj je odmah ubio sedmero civila starije životne dobi, nekima se niti nakon 32 godine ne zna za sudbinu i zadnje počivalište. U borbama za Čanak poginulo je ukupno 32 branitelja i civila. Preživjeli vojnici i civili bili su uhićeni i odvedeni u Korenicu zbog razmjene, ali su svi prethodno prošli torture, ponižavanja i uvrede. PRIPADNICI 2.BOJNE 128.br HV “Svetu Vid” Rijeka, poginuli u Čanku 10.12.1991.godine Snijeg, hladnoća i nadmoćniji neprijatelj Riječka 128. brigada „Sveti Vid“ je 10. prosinca 1991. godine, na dan upada četničkih hordi u Čanak, izgubila petoricu suboraca: Franju Matašića, Miljenka Benaša, Zlatka Likera, Ivana Radicu i Ivoslava Škarona. Pripadnici 128. brigade ne zaboravljaju svoje poginule prijatelje i suborce. Na mjestu stare škole gdje je bila ratna baza  njihove postrojbe podignuto je spomen obilježje s uklesanim imena žrtava. Branitelja i civila jer su oni u vrijeme najtežih borbi bili jedno, slušali danonoćne detonacije topničkih postrojbi, brujanje tenkova i neprestanu pucnjavu iz pješačkog naoružanja. Predsjednik Udruge 128. brigade „Sveti Vid“ bojnik Ivan Lerga (79) prepričao nam je surovu pripovijest Čanka od 10. prosinca 1991. -Zapovjednik bojne bio je Franjo Matašić koji je toga jutra bio ranjen. Potom je prevezen u Korenicu i u Beograd na VMA odakle je javljeno da je preminuo. Tada nam je zarobljeno kompletno medicinsko osoblje. Svi su bili surovo mučeni, a neki se ostali doživotni invalidi. Te zime je palo oko 20 centimetara snijega i bilo je jako hladno, do -27 stupnjeva C. U Čanak je uoči napada stigla naša 1. satnija. Jedan vod bio je smješten u Dumanu, drugi u staroj školi, dok je treći zauzeo položaje nadomak Čanka. Ukupno je bilo oko 90 ljudi iz 128. brigade. Naša satnija je u Čanak stigla 9. listopada poslijepodne, već se hvatao  mrak. Nije bilo nikakvih obavještajnih podataka o neprijatelju i situaciji na bojišnici. Onda je u samo svitanje započela žestoka paljba iz neprijateljskih minobacača i topova. Imali smo nešto naoružanja, ali samo automatske  puške, poneka PAP-ovka ili čak „tandžare“ koje nisu mogle braniti Čanak. Taj napad su četnici zapravo poduzeli onako „usput“ jer im krajnji cilj bio zauzeti obližnje Ramljane i tamošnje zalihe goriva JNA. Tako je cijela bojna neprijatelja napala na nepunu satniju 128. brigade, ističe bojnik Lerga i naglašava zadovoljstvo kada je 128.  brigada u operaciji „Oluja“ krenula na neprijatelja upravo iz smjera Čanka. Tada su Riječani bili nezaustavljivi. Tuga za igubljenim životima civila i branitelja Kod spomen-obilježja vijence su uz počasni stroj Hrvatske vojske najprije položili članovi obitelji poginulih civila. Uslijedio je izaslanik predsjednika Zorana Milanovića brigadir Damir Bobić. Marko Ratković se poginulima naklonio u ime Vlade RH i Ministarstva branitelja. Uslijedila su izaslanstva Ličko-senjske žzpanije, Općine Plitvička Jezera, NP Plitvička jezera, Udruge specijalne policije „Tigar“, 133. brigade Otočac, HVIDR-e. Riječi molitve predvodio je vlč. Ante Luketić koji je potom predvodio Svetu misu u obližnjoj crkvi. Za vrijeme današnje komemoracije dim se vidio iz svih desetak kuća sela u kojemu danas žive  mahom stariji ljudi, sela bez djece. Misa zadušnica za stradale u Čanku održana je, po tradiciji, u Svetištu Majke Božje Trsatske 10.12. u 18,30.sati. ČANAK DRUŽENJE POSLIJE MISE NA TRSATU Izvor:Marin Smolčić/NL od 10.12.2023. FOTO: NL i TZM(128.br)

32 BAKLJE NA MOSTU HRVATSKIH BRANITELJA U POČAST ŽRTVI VUKOVARA I ŠKABRNJE

32 BAKLJE NA MOSTU HRVATSKIH BRANITELJA U POČAST ŽRTVI VUKOVARA I ŠKABRNJE Rijeka, 16.11.2023.godie Plamen 32 baklje koje su držali članovi KN Armada u večernjim satima obasjao je Most hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata čime je na najljepši način osvjetljeno sjećanje na jednaki toliki broj godina koliko je prošlo od iznimne žrtve koju je Vukovar podnio za slobodu Hrvatske. Zahvaljujući Zajednici udruga Domovinskog rata Primorsko-goranske županije, Prvoj hrvatskoj sušačkoj gimnaziji i KN Armada Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje u Rijeci je obilježen na jedini mogući način kako se takvom danu i mora pristupiti – potpunim zajedništvom i sadržajnim programom. Povorke su krenule će iz Vukovarske ulice i iz Prve hrvatske sušačke gimnazije te su se spojile na Mostu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata gdje smo iskazali pijetet prema smrtno stradalim hrvatskim braniteljima. U Prvoj hrvatskoj sušačkoj gimnaziji održana je Svečana akademija liji je središnji dio bio sat povijesti naziva “Obrana Vukovara i Škabrnje i njihovo značenje u kontekstu Domovinskog rata“. Velika dvorana naziva „Dr. Izidor Kršnjavi“ bila je prepuna, a uz glazbene točke koje je izveo pjevački zbor PHSG, operna pjevačica Ivanica Vunić te klaviristica prof. Ivana Vrban, sat povijesti održali su brigadir Sandi Knežević i pukovnik Ivica Barač koji rade u Hrvatskom vojnom učilištu “Dr. Franjo Tuđman“. S druge strane, ispred murala posvećenog Vukovaru u istoimenoj ulici okupio se veliki broj ljudi, posebno mladih koji unatoč protoku vremena ne zaboravljaju značaj Vukovara za slobodu Hrvatske kao i za sva njezina kasnije postignuća. Iako, dakako s razlogom, ima i mnogo kritika na današnju Hrvatsku, posebno po pitanju visine plaća i mirovina kao i općeg standarda, odnosno razarajuće, silno raširene korupcije, to nikako nije krivnja branitelja Vukovara i Škabrnje, još manje njihove žrtve za sve nas. Upaljene su brojne svijeće, a onda se, kako to riječka tradicija poznaje, velika kolona ponosno, unatoč silnoj kiši, kretala središtem grada, ulicom Fiorela la Guardie, Korzom pa sve do Mosta branitelja. Uz prigodno polaganje vijenaca i paljenje svijeća, molitvu za sve stradalnike održao vlč. Sanjin Francetić. Ispred spomenika na Mostu branitelja vijence su položili Udruga roditelja i udovica poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, ZUDR PGŽ, Ministarstva branitelja, Primorsko-goranske županije, Grada Rijeke i Armade. Izvor: novilist.hr /foto: NL i Ivica Jakšić Predsjednik ZUDR PGŽ Marinko Žuža, umirovljeni brigadir HV: „Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, obilježen je u četvrtak 16. studenog, jer sutra je dan kad veliki broj ljudi iz našeg kraja putuje u Vukovar. Kako se to činilo i nekih prijašnjih godina organizirali smo se u dvije simbolične povorke sjećanja, ali ne na način da se dijelimo, nego da obuhvatimo većinu segmenta koje sjećanje na jedna tako značajna događaj mora obuhvatiti.“

BOĆARSKI TURNIR U RIJECI U POVODU 31.OBLJETNICE 9.gbr

BOĆARSKI TURNIR U RIJECI U POVODU OBILJEŽAVANJA 31.OBLJETNICE 9.gbr U sklopu obilježavanja 31. obljetnice 9.gbr „Vukovi” na Viškovu je ovog vikenda održan boćarski turnir na kojem je sudjelovalo ekipa: 128.br HV, 9.gbr-Rijeka, 9.gbr-Gospić, 111.br HV, JSP Ajkupe, UDVDR PGŽ. Na kraju turnira ukupni poredak je bio slijedeći: 1.mjesto 128.br 2.mjesto 9.gbr-Rijeka 3.mjesto 9.gbr-Gospić

128.brigada HV „Sveti Vid” Rijeka 22.10.1991.-22.10.2023.

128.brigada HV „Sveti Vid” Rijeka 22.10.1991.-22.10.2023. Obilježavanje 32.obljetnice ustrojavanja brigade Ovogodišnje obilježavanje 32. obletnice ustrojavanja 128.br.HV „Sveti Vid” Rijeka počelo je 18.listopada postavljanjem 4 plakata u izlog zgrade Gradskog poglavarstva na riječkom Korzu. Na plakatima je ukratko prikazano: kratka povijest 128.brigada u VRO OLUJA poginuli pripadnici 128.br rad Udruge ratnih veterana 128.br. U petak, 20. listopada pročelnik UO za poslove Župana i Županijske skupštine Goran Petrc i pročelnica gradskog UO za zdravstvo, socijalnu zaštitu i unaprjeđenje kvalitete života Karla Mušković primili su predstavnike Udruge 128. brigade HV „Sveti Vid”. Bila je to prilika za prisjećanje na njihov ratni put i djelovanje kao i zahvalu za sudjelovanje u obrani domovine. Pročelnica Mušković istaknula je kako je Grad Rijeka do sada, a tako će nastaviti i u budućnosti podupirao aktivnosti i projekte Udruge. „Obilježavanje ove godinešnjice prilika je da se svake godine prisjetimo vašeg ratnog puta, ali i svih onih koji su bili dio vas, ali nažalost, danas više nisu s nama“, istaknula je Mušković. Primanju su prisustvovali i Zlatko Mihelec ispred Primorsko-goranske županije te u ime Udruge 128. brigade predsjednik Udruge Ivan Lerga, prvi zapovjednik Joko Đipalo, Miodrag Hećimović, ratni zapovjednik, Ivan Štrković, načelnik stožera, Ivan Lerga, predsjednik Udruge, Herman Sušnik, zamjenik predsjednika Udruge, Walter Cvjetan, član uprave Udruge, Branko Novak, tajnik Udruge. U subotu je svečano obilježen Dan 128.brigade HV: Na Mostu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata položeni su vijenci i upaljene svijeće za poginule članove. Događaju su prisustvovali i predstavnici Grada Rijeke i Primorsko – goranske županije te članovi udruga proisteklih iz Domovinskog rata i članovi KN ARMADA iz Rijeke . Misa zadušnica održana je tradicionalno u riječkoj katedrali Svetog Vida, a nakon toga je u prostoru Zajednice Talijana u Palazzo Modello u Rijeci upriličena svečanost povodom obljetnice a potom i druženje pripadnika brigade i gostiju. KRATKA POVIJEST 128.br HV 128. brigada nastala je na temeljima već oformljene brigade TO Rijeka i to već u rujnu 1991.godine. Početkom srpnja 1991. godine velikosrpska agresija na Republiku Hrvatsku dobija sve više na zamahu: otvoreni oružani napad na istočnu Slavoniju, otvara se ratište na Banovini, minobacačkim projektilima su zasuti Otočac i Gospić čime se otvara još jedno, ličko krizno žarište… Na širem području Rijeke u tijeku je samoorganiziranje dragovoljaca i odlazak, pojedinačno ili u skupinama, na ratišta u RH (Specijalna jedinice MUP ”Ajkule”, HOS, 111.br HV). U kolovozu se formira „A” bojna 111.brigade a u Rijeku stiže prvih 1000 prognanika iz okupiranih i ugroženih područja. Hrvatska Vlada proglašava djelomičnu mobilizaciju u kriznim područjima. U Rijeci se tijekom kolovoza formira zapovjedništvo brigade TO Rijeka a početkom rujna vrši se smotriranje cjelokupne brigade u tadašnjem Omladinskom naselju „Lovorka Kukanić”. Početkom listopada 1991.godine mobilizira se 3.pb brigade TO Rijeka i upućuje na Platak sa zadaćom obučavanja i pripreme za predstojeća djelovanja te spremnosti za sudjelovanje, zajedno sa ostalim snagama u sprečavanju spajanja garnizona JNA iz Klane, Delnica i Rijeke. Obuka je trajala 10 dana a za 3. bojnom slijede 1., 2. i 4. bojna sa istovjetnim zadaćama. U rujnu 1991.godine Ministarstvo obrane RH donosi odluku o ustrojavanju Glavnog Stožera OS i Operativnih zona Osijek, Bjelovar, Zagreb, Karlovac, Rijeka i Split. Dotadašnji Krizni štabovi ispunili su svoju zadaću, izgubili pravo zapovijedanja te postali stožeri civilne vlasti sa zadaćom provedbe najširih obrambenih priprema. U sklopu tih odluka donesena je 22.10.1991.godine i odluka da se brigada TO Rijeka preimenuje u 128.brigadu ZNG te se taj datum obilježava kao Dan 128.br HV „Sveti Vid” Rijeka. Tijekom listopada i studenog brigada nastavlja sa obučavanjem i borbenim aktivnostima: sudjelovanje u blokadi vojarni na Trsatu i u Dragi te osiguranje mirnog napuštanja Rijeke od strane 13.Korpusa JNA. Istovremeno brigada se tijekom listopada i studenog po bojnama razmješta u šire područje grada Gospića i Perušića gdje učvršćuje crtu obrane. Tijekom borbenih djelovanja 1991/1992.g. 128.br ZNG-e ima 19 poginulih pripadnika na prvoj crti bojišnice. Unatoć gubicima 128. br ZNG-e svoje zadaće cjelosti ispunjava, te na crti bojišnice dočekuje međunarodno priznanje RH. Dana 17.srpnja 128.br.HV se izvlači u Rijeku, demobilizira i, sukladno zapovjedima GS OSRH I OZ Rijeka, prelazi u pričuvu.U periodu 1993.-1995. 128.br HV- Sv.Vid izvršava zadaće u organizaciji obrane istočno od Gospića uglavnom po dijelovima (bojnama). Tijekom operacije „Bljesak-95” 128.br HV-Sv.Vid nalazi se na bojišnici istočno od grada Gospića gdje dobije zadaću da sa ojačanom 2. bojnom posjedne područje oslobođeno u operaciji „Medački Džep-93”, koje je HV bila prisiljena napustiti pod pritiskom međunarodne zajednice. Ubrzo potom slijedi demobilizacija 2.pb.Početkom srpnja 1995.g. kompletna brigada (bez demobilizirane 2.bojne) posjeda crtu bojišnice Stipanov grič – Perušić gdje se vrši završna obuka za napadna djelovanja i preciziraju zadaće po postrojbama. Ponovnom mobilizacijom 2. bojne, 02. 08. 1995.g. postaje jasno da akcija konačnog oslobađanja okupiranih teritorija RH nije više pitanje dana nego sata. 128.br u VRO „OLUJA” U Vojno-redarstvenoj operaciji „Oluja” 128.br HV „Sveti Vid” – Rijeka dobiva zadaću za napad na smjeru s. Ramljani-s.Trnavac-s.Homoljac-s.Vrelo-grad Korenica. Napadna djelovanja počinju u zoru 4.kolovoza 1995.godine u 05,00 sati. Sveopćem pješačkom napadu prethodi snažna topnička priprema. Do ranih popodnevnih sati oslobođena su sva sela na smjeru djelovanja a grad Korenica oslobođen je 6.kolovoza 1995.godine i odmah potom su se je na zgradi pošte zavijorile zastave Republike Hrvatske i 128.br.HV “Sveti Vid”-Rijeka – uspostavljeno zapovjedno mjesto brigade. Postrojba se prikuplja i pregrupirava za dalje djelovanje a istovremeno se demobilizira 2.bojna. U slijedećim danima snage 3.bojne izbijaju preko Plješevice na rijeku Unu i, napokon, na granici Republike Hrvatske formiraju crtu obrane. Sukladno zapovijedi ZP Gospić, dio zapovjedništva brigade i ojačana 1.pješačka bojna vrše hodnju smjerom Korenica-Bruvno-D.Lapac-Srb-Lička Kaldrma-Drvar i raspoređuje se na crti bojišnice u predjelu naselja Oštrelj ispred Bosanskog Petrovca. Po završetku VRO „Oluja” 3. bojna se vraća u Rijeku a Borbena skupina 128. br (ojačana 1.bojna) priprema se na Krivom Putu, iznad Senja za eventualno vojno oslobađanje istočne Slavonije. Ovaj dio brigade vratio se svojim domovima tek nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma, sredinom prosinca 1995.godine. Odlukom Predsjednika Republike Hrvatske i Vrhovnog Zapovjednika OS RH, 128.brigada Hrvatske vojske „R” odlikovana je Ordenom Nikole Šubića Zrinjskog. Udruga 128.br HV „Sveti Vid” Rijeka Udruga 128.br HV „Sveti Vid” – Rijeka osnovana je 13.svibnja 1992.godine. Nakon

Udruga 128.br HV „Sveti Vid”- Rijeka na 31. hodočašću Hrvatske vojske i policije u Mariji Bistrici

Udruga 128.br HV „Sveti Vid”- Rijeka na 31. hodočašću Hrvatske vojske i policije u Mariji Bistrici Članovi Udruge 128.br HV “Sveti Vid”- Rijeka na 31.hodočašću u M.Bistrici: Branimir Kolačević, Branko Ivanšić, Ivica Jakšić i Mario Martinčić U nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici u nedjelju, 1. listopada 2023. održano je 31. hodočašće Hrvatske vojske, policije i hrvatskih branitelja. Uz pripadnike Hrvatske vojske i policije, na hodočašću je u izravnoj organizaciji Ministarstva hrvatskih branitelja sudjelovalo oko 1.100 hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji iz svih županija i Grada Zagreba, za koje je Ministarstvo organiziralo autobusni prijevoz iz županijskih središta. Na hodočašću je sudlelovala i mala skupina pripadnika Udruge 128.br HV „Sveti Vid”-Rijeka: Ivica Jakšić, Marino Martinčić, Branimir Kolačević i Branko Ivanšić.

Svečano obilježena 32. obljetnica Bitke za Vukovar i 204. vukovarske brigade

SVEČANO OBILJEŽENA 32.OBLJETNICA BITKE ZA VUKOVAR Bitka za Vukovar iznjedrila je mnoge heroje kojima danas iskazujemo zahvalu i odajemo zasluženo priznanje, ali podnijeli smo i goleme žrtve kojima odajemo dužnu počast. I zato je važno da je obilježavamo u čast pobjedničkom, ponosnom i neslomljivom duhu hrvatskih branitelja Ministar obrane Mario Banožić, uz izaslanika predsjednika Vlade, potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tomu Medveda, sudionike obrane Grada Vukovara, obitelji poginulih nestalih i umrlih vukovarskih branitelja i hrvatske branitelje, nazočio je u subotu 16. rujna 2023. godine u Vukovaru na svečanom obilježavanju 32. obljetnice Bitke za Vukovar i osnivanju 204. vukovarske brigade. U čast 32. obljetnice Bitke za Vukovar i 204. vukovarske brigade, pripadnici Hrvatske vojske sudjelovali su u cjelodnevnom prigodnom programu: budnici ulicama Grada Vukovara i mimohodu ratnih zastava, podizanju zastave Republike Hrvatske na vukovarskom Vodotornju, taktičko-tehničkom zboru naoružanja, borbene i neborbene tehnike i opreme postrojbi OSRH, kao i prikazu sposobnosti Zapovjedništva specijalnih snaga. Također, pripadnici Hrvatskog ratnog zrakoplovstva odali su počast poginulim vukovarskim braniteljima preletom aviona MiG-21 i preletom aviona PC-9M. Na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata u Vukovaru predstavnici obitelji poginulih, nestalih i stradalih branitelja Domovinskog rata, izaslanstva Vlade RH, Hrvatskog sabora, Ureda predsjednika RH, Vukovarsko-srijemske županije, Grada Vukovara i ostalih gradova položili su vijence i upalili svijeće. U ovoj prigodi ministar obrane Mario Banožić rekao je da nas ova obljetnica treba podsjetiti na hrvatske branitelje koji su prije 32 godine sudjelovali u Bitci za Vukovar i koji imaju neopisivu ulogu u hrvatskoj povijesti, stvaranju hrvatske države, ali i u kasnijem razdoblju, što nas obvezuje na zajednički rad s ciljem što boljeg razvoja Republike Hrvatske. “Ova obljetnica ujedno je i podsjetnik za mlađe generacije na koji način se stvarala hrvatska država i Hrvatska vojska”, poručio je ministar izrazivši zadovoljstvo povratkom Inženjerijske bojne u vojarnu “204. brigade Hrvatske vojske”. Ministar je najavio nova ulaganja u Hrvatsku vojsku, u vojni poligon “Trešnja” u Vukovaru, koji je prije nekoliko tjedana proglašen perspektivnom imovinom za Ministarstvo obrane i Hrvatsku vojsku, a na kojemu će se Hrvatska vojska dalje razvijati i obavljati svoje zadaće. Prisjećajući se Bitke za Vukovar, ministar Banožić još je jednom istaknuo hrabrost hrvatskih branitelja u obrani Vukovara koja, kako je rekao, treba biti misao vodilja svim vojnikinjama i vojnicima u Inženjerijskoj bojni u Vukovaru. Na kraju, ministar je podsjetio na trajnu obavezu razvijanja i modernizacije Hrvatske vojske, koju možemo zahvaliti vrijednim iskustvima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata koji su nesebično stali u obranu Vukovara, beskompromisno se zalagali za daljnji razvoj i napredak naše Domovine, unatoč tome što je neprijatelj bio brojniji, snažniji i tehnički opremljeniji. Izaslanik predsjednika Vlade, ujedno i potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved zahvalio je vukovarskim braniteljima na primjeru kako se brani i žrtvuje za Domovinu te istaknuo kako se istina o obrani i stvaranju hrvatske države nikada ne smije zaboraviti. “Današnji dan pokazuje hrvatsko zajedništvo i odlučnost hrvatskog naroda da pobijedi. Bitka za Vukovar iznjedrila je brojne heroje kojima danas iskazujemo zahvalu i odajemo im priznanje”, poručuje Medved. Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i zastupnik u Hrvatskom saboru Nikola Mažar je kazao kako je ponos, čast i privilegija obilježavati s hrvatskim braniteljima Bitku za Vukovar i ustrojavanje 204. vukovarske brigade: “Nije se tada branio samo Vukovar, nego cijela Hrvatska. Vukovar je slobodan grad i ulaganja Vlade RH dio je bitke za sadašnji Vukovar i njegovu budućnost”. Izaslanik predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika i zamjenik načelnika Glavnog stožera OSRH general-pukovnik Siniša Jurković je zahvalivši se hrvatskim braniteljima na svemu što su učinili da bismo imali slobodnu i modernu državu, u svom obraćanju istaknuo: “Bitka za Vukovar priča je o legendarnoj 204. vukovarskoj brigadi koja je zajedno s drugim braniteljima i policajcima izborila našu slobodu. Bol Vukovara bol je hrvatskog naroda koja i danas opominje i svjedoči”. Zapovjednik obrane Vukovara i ratni zapovjednik 204. vukovarske brigade, Branko Borković – Mladi Jastreb istaknuo je kako i ovogodišnja obljetnica dostojanstveno priča o Bitki za Vukovar i 204. Vukovarskoj brigadi. “Možemo kao narod biti ponosni na postignuća jer smo se sami izborili za svoju samostalnost i suverenost u svijetu”, poručio je. Grad Vukovar ima posebno važnu ulogu u hrvatskoj povijesti i uspostavi samostalne, neovisne i demokratske države. Bitka za Vukovar bila je i ostala sinonim za obranu Vukovara u Domovinskom ratu, ali i cijele Hrvatske te njezine teritorijalne i državne opstojnosti i cjelovitosti. Obljetnica Bitke za Vukovar obilježava se treću subotu u rujnu jer su treću subotu u rujnu 1991. vođene najžešće borbe u Vukovaru. Bitka za Vukovar, u kojoj je sudjelovalo oko 1800 branitelja, započela je 25. kolovoza, a završila 18. studenoga 1991. godine. Izvor: Tekst i fotografije MORH i MHB

LIKA 2023 – Obilazak ličke bojišnice

LIKA 2023 – Obilazak ličke bojišnice Udruga 128.brigade „Sveti Vid”- Rijeka tradicionalno svake godine u rujnu, a pred obilježavanje obljetnice ustrojavanja brigade, organizira obilazak ličke bojišnice – mjesta i položaje na ličkom bojištu koje je 128.brigada branila tijekom Domovinskog rata 1991.-1995. godine kao i mjesta pogibija i stradanja njenih pripadnika. Tako je bilo i u subotu, 16. rujna 2023.godine. Uobičajeno je prvi na redu Čanak gdje je 10.12.1991. godine poginulo 5 a zarobljeno i u srpske logore odvedeno 6 pripadnika saniteta 2.bojne, zatim Ibrešići gdje je 19. siječnja 1992. godine poginulo 4 pripadnika brigade. Obilazak se potom nastavlja prema Perušiću u čijem su širem području dugo vremena tijekom 1991.-1992. godine položaje držale 1.i 2. bojna 128.brigade. Potom se obilazi Đački dom u Gospiću gdje su na Badnjak 1991.godine poginula 4 pripadnika brigade. Na samome kraju u Korenicu koju je 128.brigada oslobodila tijekom operacije „Oluja” 1995.godine. Osloboditeljima u čast jedna ulica u Korenici sa ponosom nosi ime 128.brigade HV „Sveti Vid” Rijeka. Po povratku u Rijeku u kasnim popodnevnim sastima obišlo se i spomenik hvatskim vojnicima na Ljubovu, poginulim u operaciji „Oluja”. Na svim mjestima gdje je po završetku Domovinskog rata Udruga 128.brigade organizirala je uz pomoć donatora izgradila spomenike (Čanak i Ibrešići) te postavila spomen ploče (Gospić-Đački dom, zgrada HP u Korenici) zapaljene su svijeće i položeni vijenci. I ovoga puta su se pripadnicima Udruge 128.brigade priključile i Udruga roditelja poginulih hrvatskih branitelja PGŽ, Udruga obitelji poginulih hrvatskih branitelja i pripadnici KNA „Armada” Rijeka. Zahvaljujemo PG županiji i Gradu Rijeci te domaćinima: Gradu Gospiću, Općini Perušić i Općini Plitvička jezera bez čije potpore ovu aktivnost ne bi bilo moguće provesti.

U Gospiću svečano obilježena 30. obljetnica VRO Medački džep

U Gospiću svečano obilježena 30.obljetnica VRO MEDAČKI DŽEP Nakon Maslenice i Peruče 1993. godine provedena je još jedna napadna operacija hrvatskih snaga. Na Ličkom bojištu u operaciji Medački džep (Džep-93) neprijatelj je poražen i odbačen dalje od Gospića te su ojačani položaji na Velebitu. Oslobođena područja Hrvatska je vojska ubrzo napustila i prepustila nadzoru snaga Ujedinjenih naroda da bi ih 128.br HV ponovno posjela u operaciji »Bljesak«, 1.svibnja 1995.godine. U subotu 9. rujna 2023. godine u Gospiću je svečano obilježna 30. obljetnice vojno-redarstvene operacije Medački džep. U sklopu svečanosti položeni su vijenci u vojarni “9. gardijske brigade Vukovi”, kod spomen-obilježja Velebitskim junacima u Rizvanuši te kod spomenika poginulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu. Misno slavlje za poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje služeno je u katedrali Navještenja Blažene Djevice Marije u Gospiću. U svečanom programu sudjelovala je i akrobatska grupa HRZ-a “Krila Oluje”, a padobranski skok izveo je pripadnik Zapovjedništva specijalnih snaga. Također, izložen je i taktičko-tehnički zbor naoružanja i opreme Hrvatske vojske. Uz brojne okupljene hrvatske branitelje te sudionike VRO Medački džep, svečanoj obljetnici u Gospiću nazočili su predstavnici Ureda Predsjednika RH, Hrvatskog sabora, Oružanih snaga Republike Hrvatske i drugi. Podsjetimo, operacija Medački džep naziv je napadne operacije koju su izvele hrvatske vojno-redarstvene snage na Ličkom bojištu u razdoblju od 9. do 11. rujna 1993. protiv paravojnih postrojbi Republike Srpske Krajine. Kodno ime operacije bilo je “Džep 93”. U samo nekoliko sati, 9. rujna 1993. Hrvatske snage oslobodile su oko 225 kvadratnih kilometara okupiranog hrvatskog teritorija, prostor tzv. Medačkog džepa – tri sela Počitelj, Čitluk i Divoselo, odakle je srpsko topništvo razaralo Gospić. Neprijatelj je poražen i odbačen dalje od Gospića te su ojačani položaji na Velebitu. Uspješno izvedenom operacijom, otklonjen je dio topničke ugroze grada Gospića, skraćena je crta bojišnice i dobivena bitka za Velebit te trajno onemogućena težnja agresora da izbijanjem na Jadransku obalu razdvoji Hrvatsku na dva dijela. Izvor MORH

AKRO GRUPA “KRILA OLUJE” PRELETOM U FORMACIJI PROSLAVILA 18. ROĐENDAN

AKRO GRUPA “KRILA OLUJE” PRELETOM U FORMACIJI PROSLAVILA 18. ROĐENDAN Akrobatska grupa “KRILA OLUJE” je svoj18. rođendan obilježila prigodnim preletom iznad Zadra, Šibenika, Primoštena, Rogoznice, Splita, Vodica, Biograda, Zadra, Lošinja, Pule, Labina, Opatije, Rijeke, Malinske, Krka, Raba, Novalje, Paga i Vira

DRESOVI ZA MALONOGOMETNU EKIPU VATROGASACA “SV RIJEKA”

DRESOVI ZA MALONOGOMETNU EKIPU VATROGASACA “SV RIJEKA” Udruga 128.br HV “Sveti Vid” Rijeka i HNK Rijeka pokrenuli su inicijativu da se nabave dresovi za SV RIJEKA, malonogometnu ekipu JVP Rijeka koja nastupa na malonogometnim turnirima vatrogasnih ekipa u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji i Italiji.

BAKLJADE NA KRČKOM MOSTU I MOLO LONGU U ČAST 222 POGINULA BRANITELJA IZ PRIMORSKO GORANSKE ŽUPANIJE

BAKLJADE NA KRČKOM MOSTU I MOLO LONGU U ČAST 222 POGINULA BRANITELJA IZ PRIMORSKO GORANSKE ŽUPANIJE Tradicilnalno sa 222 baklje u 21.00 sati u na Krčkom mostu petak (unatoč nevremenu koje je zahvatilo naš kraj) i u subotu na Molo longu obilježeno je sjećanje na sve poginle iz PGŽ u Domovinskom ratu. Bakljadu organizira KNA ARMADA RIJEKA u suradnji sa udrugama proisteklim iz Domovinskog rata. Krčki most u petak, 4.kolovoza 2023. Molo longo u subotu, 5.kolovoza 2023.

OBILJEŽAVANJE 28. OBLJETNICE VRO “OLUJA” U PRIMORSKO-GORANSKOJ ŽUPANIJI

Obilježavanje 28.obljetnice VRO “OLUJA” u Primorsko-goranskoj županiji U bakarskom kaštelu otvorena izložba „Oluja ’95“ Bakar, 04. Kolovoz 2023.godine–U bakarskom kaštelu je, povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja, otvorena izložba „Oluja 95“ čiju stručnu koncepciju potpisuje Bakranin s opatijskom adresom, Damir Batistić. Izložba će biti otvorena svaki dan od 18:00 sati do 21:00 sat do nedjelje, 6. kolovoza.Okupljeni su čuli vrlo emotivno obraćanje gradonačelnika Grada Bakra Klarića, kao i svjedočanstvo iz prve ruke generala Primorca. -Država koju danas imamo i žrtva koju su mnogi podnijeli, potiče nas da budemo bolji ljudi i damo od sebe najbolje što znamo i možemo, istaknula je Dunja Vladislović, predsjednica Sklada. To je i moto Ženskog zbora Sklad, koji je ovoj proslavi dao dodir umjetničkog izvodeći neke od najljepših zborskih minijatura hrvatskih skladatelja baziranih na tradiciji naših krajeva. Na izložbi su svojim fotografijama, eksponatima i umjetničkim radovima sudjelovali Hrvatski časnički zbor Liburnije, Damir Batistić, nadnarednik Čestmir Komarek, satnik Neven Materljan, Sandy Uran i Ivan Reljac. Proslavu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja u bakarskome kaštelu organizirala je Kulturno umjetnička udruga Sklad Bakar, u suradnji sa Hrvatskim časničkim zborom Liburnije i Hrvatskim društvom kolekcionara militarije, uz potporu Turističke zajednice Grada Bakra i Grada Bakra. Izvor: podučkun.net Mimohod u Opatiji: Braniteljske udruge s područja Liburnije obilježile državni praznik OPATIJA, 5. Kolovoz 2023.- U povodu proslave 28. obljetnice Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te operacije Oluja u Opatiji je održan svečani mimohod od hotela Ambasador do Slatine.Vjetar je odgodio najavljenu kišu i omogućio povorku koja je dugogodišnja tradicija, a sudionici dolaze, osim iz Opatije, i s područja cijele Liburnije i okolice. Mimohod je predvodio Počasni zastavni vod, uveličale su ga Mažoretkinje Opatijske rivijere te Puhački orkestar Lovran koji je na nekoliko punktova uz prometnicu održao i kraće koncerte na zadovoljstvo turista i svih koji su svečanost »pospremili« u svoje mobitele i fotoaparate.Centralna svečanost u nazočnosti predstavnika udruga branitelja, vatrogasaca i policije, te mnogih drugih koji su došli odati počast palima ili nestalima u Domovinskom ratu, održana je u parku kod fontane na Slatini gdje je praznik svima čestitao opatijski gradonačelnik Fernando Kirigin, prigodne stihove pročitala pjesnikinja Marina Česen, a riječima molitve se obratio pater Ivan Vinkov. Izvor: Novi List Defile na Rivi: Branitelji s Cresa i Lošinja djelovali na svim bojištima MALI LOŠINJ, 5.kolovoza 2023.godine – Skupina od pedesetak branitelja i ponešto drugih građana prodefilirala je u subotu Rivom lošinjskih kapetana do Trga Republike Hrvatske, u povodu godišnjice akcije Oluja, odnosno Dana pobjede i domovinske zahvalnosti. Iako najavljen, zbog obaveza članova na radnim mjestima i kiše koja je padala do doslovce nekoliko minuta uoči mimohoda, nije došao Puhački orkestar “Josip Kašman”, a po dolasku na glavni gradski trg, branitelje je dočekao i postrojio njihov ratni zapovjednik, bojnik Milan Topić. Nakon pozdravnih riječi gradonačelnice Ane Kučić, Topić je govorio o tijeku akcije Oluja, a opširnije o formiranju i ratnom putu 60. samostalnog bataljuna ZNG Cres-Lošinj u ljeto 1991. godine, kasnije transformiranog u Mješoviti odred mornaričke pješadije Cres-Lošinj. Istaknuto je ovom prilikom da je s područja Lošinja i Cresa u obrani Hrvatske sudjelovalo 1.190 branitelja, na svim bojištima, bilo je i ljudskih žrtava, a bataljun je dobitnik visokih državnih odlikovanja za svoje ratno djelovanje. Sjećanje na senjske vitezove. Povodom obljetnice Oluje organizirano druženje branitelja MALI LOŠINJ, 5.kolovoza 2023.godine – Skupina od pedesetak branitelja i ponešto drugih građana prodefilirala je u subotu Rivom lošinjskih kapetana do Trga Republike Hrvatske, u povodu godišnjice akcije Oluja, odnosno Dana pobjede i domovinske zahvalnosti. Iako najavljen, zbog obaveza članova na radnim mjestima i kiše koja je padala do doslovce nekoliko minuta uoči mimohoda, nije došao Puhački orkestar “Josip Kašman”, a po dolasku na glavni gradski trg, branitelje je dočekao i postrojio njihov ratni zapovjednik, bojnik Milan Topić. Nakon pozdravnih riječi gradonačelnice Ane Kučić, Topić je govorio o tijeku akcije Oluja, a opširnije o formiranju i ratnom putu 60. samostalnog bataljuna ZNG Cres-Lošinj u ljeto 1991. godine, kasnije transformiranog u Mješoviti odred mornaričke pješadije Cres-Lošinj. Istaknuto je ovom prilikom da je s područja Lošinja i Cresa u obrani Hrvatske sudjelovalo 1.190 branitelja, na svim bojištima, bilo je i ljudskih žrtava, a bataljun je dobitnik visokih državnih odlikovanja za svoje ratno djelovanje. Svečani mimohod Cresana u počast braniteljima CRES, 5. kolovoz 2023. Svečanim mimohodom od samostana sv. Frane do gradskog groblja i polaganjem vijenca članovi Udruge branitelja Domovinskog rata grada Cresa i predstavnici Grada predvođeni gradonačelnikom Marinom Gregorovićem obilježili su Dan pobjede i odali počast svim poginulim braniteljima. Kratku molitvu predvodio je fra Matej Milić, a okupljenima se prigodno obratio gradonačelnik Gregorović. U župnoj crkvi svete Marije Velike potom je slavljena sveta misa kojoj su prisustvovali predstavnici udruge branitelja i gradskih vlasti, a predvodio ju je pavlin o. Natanael Krajinović uz još desetak svećenika, službom ili porijeklom vezanih uz otok Cres. Izvor: Novi List

SJEĆANJE NA DANE PONOSA I SLAVE

SJEĆANJE NA DANE PONOSA I SLAVE Rijeka, 4.kolovoz 2023.godine. U okviru obimnog programa proslave i obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja te 28. obljetnice VRO OLUJA u Rijeci je održan mimohod “POBJEDNIK“na kojem su sudjelovali svi branitelji, pripadnici svih riječkih postrojbi HV I SP da nas podsjete na dane ponosa i slave. Mimohod je počeo na Trgu 128.br HV-Korzo- Ul. Dr.Ante Sarčevića-Jelačićev trg-Delta (Most hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata). Proslava je završila tradicionalnim bakljadama na Molo Longu i Krčkom mostu gdje je sa 222 baklje simbolično odana počast braniteljima iz PGŽ poginulim u Domovinskom ratu.

POZIV NA MIMOHOD “POBJEDNIKA”

Poziv svim pripadnicima 128.br HV “Sveti Vid” Rijeka i svim braniteljima RH: PRIKLJUČITE NAM SE 04.08.2023. GODINE U ŠTO VEĆEM BROJU

SA POSTAVLJANJEM DRŽAVNE ZASTAVE NA TRSATSKU GRADINU OBILJEŽEN POČETAK PROSLAVE 28. OBLJETNICE VRO “OLUJA”

SA POSTAVLJANJEM DRŽAVNE ZASTAVE NA TRSATSKU GRADINU OBILJEŽEN POČETAK PROSLAVE 28. OBLJETNICE VRO “OLUJA” U sklopu proslave 28. obljetnice VRO “OLUJA” pripadnici DIP CZ PGŽ i ove godine su postavili Državnu zastavu Republike Hrvatske na drevnu Trsatsku gradinu. Bitno je napomenuti da je veliki dio pripadnika i pripadnica DIP CZ PGŽ, na čelu sa zapovjednikom Sinišom Badovincem, aktivno sudjelovao u Domovinskom ratu i da su mnogi pričuvni časnici/ce i dočasnici/ce HV. Nositelj proslave obljetnice VRO Oluja je Zajednica udruga Domovinskog rata PGŽ koja je okupila sve udruge iz Domoviskog rata kroz Organizacijski odbor proslave i isplanirala vrlo opsežan program proslave. PROGRAM PROSLAVE 29.07.  subota  od 08:00 do 11:00 sati Postavljanje hrvatske zastave (25 m2) na kulu Trsatske Gradine 01.08. utorak Izloţbeni postav VRO „Oluja“ u izlogu gradske vijećnice Grada Rijeke. 03.08.četvrtak u 21:00 sat Uplovljavanje i privezivanje ophodnog broda HRM „03 Cavtat“ 04. 08. petak 08:30 sati Polaganje vijenaca i paljenje svijeća na groblju Trsat 09:00 sati Polaganje vijenaca i paljenje svijeća u Aleji poginulih branitelja Domovinskog rata na Centralnom gradskom groblju Drenova (Kalabota Dean, Baretić Avelino, Dado Kusturin i Zdenko Badurina) 09:20 sati Polaganje vijenaca i paljenje svijeća kod Središnjeg kriţa na Centralnom gradskom groblju Drenova (Kalabota Dean, Baretić Avelino, Dado Kusturin i Zdenko Badurina) 08:30 – 09:30 sati Prijem gostiju kod Exportdrva (Grobnička riva) i odlazak na Trg 128. brigade HV. 09:00 – 10:00 sati Priprema i postrojavanje mimohoda „Pobjednik“ na trgu 128. brigade HV (voda) 10:00 sati Početak svečanog mimohoda „Pobjednik“ sa Trga 128. brigade HV preko Korza ka Mostu hrvatskih branitelja . 10:30 -10:45 sati Dolazak i raspored pripadnika mimohoda „Pobjednik“ oko spomenika i na Mostu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata (voda za piće) 10:45-10:50 sati Obraćanje moderatora (Draţen Zima) Himna Republike Hrvatske (Trsatska limena glazba) Najava moderatora Minuta šutnje za sve poginule i nestale hrvatske branitelje u Domovinskom ratu 10:50 -11:30 sati Najava i čitanje – moderator Odavanje počasti na memorijalnom obiljeţju poginulim hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata uz mirozov (trubač iz MORH-a) –    Udruge roditelja, udovica i Hvidra (vijenac i svijeće), –   Izaslanik MHB (vijenac i svijeća), –    Izaslanik MORH (vijenac i svijeća), –    Izaslanik MUP RH (vijenac i svijeća), –   Predstavnici HRM –    Izaslanik PGŢ (vijenac i svijeća), –    Izaslanik Grada Rijeke (vijenac i svijeća) Uz mirozov (drugi trubač) –    ZUDR – PGŢ (vijenac i svijeća), –    Predstavnici 111., 128., 138. i 203. brigade (svijeće), –    Predstavnici SJP „Ajkula“, 9. gbr.,HGZ i 71. bVP (svijeće), –    Predstavnici 8 dp, 155., 305., 9. POTRD i 12. TRD (svijeće), –    Povjesne postrojbe –    Padobranci Krila Kvarnera (svijeće). –    Političke stranke (svijeće) 11:00 sati Prelet zrakoplova Krila Kvarnera Iskakanje tri padobranca na Deltu kod spomen obilježja 11:30 sati Najava i čitanje povjesnice (moderator Draţen Zima) 11:35 sati Najava moderator Čitanje imena poginulih hrvatskih branitelja u VRO „Oluja“ Čitanje imena poginulih hrvatskih branitelja nakon VRO „Oluja“ (Ksenija Vukelić Babić) Postavljanje cvjetova na spomen obiljeţje za poginule hrvatske branitelje (Danijela Mihaljević i Jovanka Kusturin) 11:40 sati Najava moderatora Glazbeni nastup posp. Nenada Bacha – Can we go higher (Moţemo li ići više) 11:45 – 11:55 sati Kratki pozdravni govori gostiju (moderator) –    Izaslanik MHB –     Izaslanik MORH-a –     Izaslanik MUP-a –    Izaslanik PGŢ –    Izaslanik Grada Rijeke 11:55 sati Najava moderatora Blagoslov poginulih hrvatskih branitelja – Fra Sanjin Francetić 12:00 – 12:10 sati Najava moderatora Zajedničko fotografiranje gostiju, sudionika i organizatora na Mostu hrvatskih branitelja uz davanje intervjua javnim medijima Odlazak svih sudionika središnje proslave u prostor Exportdrva Koračnica (Trsatska limena glazba) 12:10 sati Prigodni program i domjenak za goste, sudionike i organizatore mimohoda „Pobjednik“ u prostoru Exportdrva (Grobnička riva) 12:15 sati Početak domjenka uz Blagoslov hrane i pića – Fra Sanjin Francetić Zabavni program (Vladimir Mikler „Lotus“) 13:00 sati Dodjela zahvalnica i prigodnih poklona (najava Ksenija Vukelić Babić, priprema Robert Barešić, uručuje Valter Štefan) 13:15 – 14:30 sati Nastavak zabavnog programa (Vladimir Mikler „Lotus“) 14:30 sati Završetak dnevnog programa obiljeţavanja proslave VRO „Oluja“ Rijeka 2023 16:00 – 20:00 sati Ophodni brod HRM-a otvoren za javnost u riječkoj luci na gatu Karoline riječke 19:00 sati Sveta misa za Domovinu u Crkvi Uznesenja Blaţene Djevice Marije – Kosi toranj Fra Sanjin Francetić 20:00 – 20:15 sati Podizanje velike hrvatske zastave (15m ) na Kosi toranj (Primorski Hrvat) Himna (izvoĎač gosp. Davor Lešić) Velika hrvatska zastava sa crveno bijelim poljima (20 pripadnika udruge Kastav) Glazbena točka „Boţe čuvaj Hrvatsku“ (izvoĎač gosp. Davor Lešić) 21:45 sati Osvjetljenje lučkih dizalica na lukobranu u bojama zastave RH 22:00 – 22:05 sati Završetak večernjeg programa vatrometom na Molo Longu u čast 28. obljetnice VRO „Oluja“ Rijeka 2023. 05.08. 09:00 – 12:00 sati Obilazak ophodnog broda HRM ako ostane na vezu ili odlazak na zadaću 09:00 – 10:30 sati Sveta misa i polaganje vijenaca i paljenje svijeća na spomen obiljeţju Ljubovo kod Gospića – predsjednik ZUDR-PGZ

4. MEMORIJALNI TURNIR MIFTAREVIĆ-PRPIĆ

4. MEMORIJALNI TURNIR MIFTAREVIĆ-PRPIĆ Kastav – Memorijalni turnir hrvatskih branitelja Grada Kastva Miftarević-Prpić održan je u subotu, 1. srpnja u Kastvu. Turnir se se tradicionalno održava u spomen na poginule kastavske branitelje, Brunu Prpića i Emila Miftarevića. Nakon odavanja počasti poginulim hrvatskim braniteljima Emilu Miftareviću i Brunu Prpiću na njihovim posljednjim počivalištima i službenog otvorenja memorijala, odvijao se njegov natjecateljski dio u malom nogometu, boćanju, elektroničkom pikadu, visećoj kuglani i kuhanju graha. Na turniru su pored domaćina, UHBDR Kastav, sudjelovali i: HVIDR-a PETRINJA BRANITELJI HRVATSKE MARTINSKA VES UDRUGA HRVATSKI BRANITELJI LEPOGLAVA HVIDR-a IVANIĆ-GRAD UDVDR OGRANAK MARUŠEVAC BRANITELJI HRVATSKE BEDNJA BRANITELJI HRVATSKE PUŠČA UHBDDR “Klub 50. sb Virovitica” Udruga A bojne 111.brigade ZNG UDRUGA HRVATSKI VITEZOVI RATNI VETERANI 1991 DUGO SELO UDRUGA DRAGOVOLJACA VETERANA DOMOVINSKOG RATA OGRANAK OPATIJA UDRUGA HRVATSKIH DRAGOVOLJACA DOMOVINSKOG RATA SLADOJEVCI VETERANI VOJNE POLICIJE-71. bojna Ovo je bilo prvo sudjelovanje udruga iz Lepoglave i Maruševca na ov om memorijalu. Svi sudionici i sponzori su primili zahvalnicu domaćina, a tu su prigodu iskoristili kako bi dogovorili nastavak suradnje. Turnir je organiziran pod pokroviteljstvom Ministarstva branitelja i Primorsko-goranske županije.

111.br HV “ZMAJEVI”

111. brigada HV ” ZMAJEVI” Tijekom mjeseca srpnja 1991.g. u Rijeci se osniva prva vojna postrojba – 111. brigada ZNG. Za datum ustrojavanja uzima se prvo borbeno djelovanje na riječkom području, 02. srpnja 1991.g. jedan dio tada ustrojenog “krčkog bataljuna” dobiva zadaću zaposjesti aerodrom na otoku Krku kako bi se spriječio mogući desant. Inače je brigada u tajnosti ustrojavana i ranije i zapravo je nastala kao nastavak jedne policijske bojne koja je tada, po važećim zakonima mogla postojati. Prvi njen zapovjednik bio je sada umirovljeni brigadni general Sergio Rabar a brigada je svojim sastavom, svojim ljudstvom, obuhvaćala ne samo područje grada Rijeke nego i Gorski kotar, Hrvatsko primorje s otocima i Istru. Po osnivanju, brigadu su tvorile dvije bojne s područja Rijeke, te po jedna iz Senja, Krka, Delnica i Cresa odnosno Lošinja. . Koncem kolovoza 1991.g. odlukom predsjednika Republike Hrvatske brigada je dopunjena  u svom ustroju djelatnom “A”-bojnom koja je ubrzo prerasla u glavnu udarnu silu brigade. Tijekom odlučnih bojnih djelovanja brigadi se priključuju Opatijska pješačka satnija i dragovoljački vod iz Crikvenice. Brigada dobiva prve zadaće: da odbaci četnike s prometnice Žuta Lokva-Brlog-Otočac te da razbije i samu opsadu Otočca i potom produži napadaj u smjeru Brlog – Drenov Klanac – Glavace što je s uspjehom izvršeno. Ostali dijelovi brigade imali su zadaću spriječiti prodor dijelova 13-tog ozloglašenog korpusa tzv JA u smjeru Rijeka – Grobnik – Delnice te spriječiti spajanje tih postrojbi s onima u Gorskom kotaru. Pored ovih zadaća brigada ima i zadaću spriječavanja mogućeg prodora istih postrojbi JA u smjeru Rijeka- Crikvenica – Drežnica. Jedna bojna imala je zadaću vršiti opsadu Delničkih vojarni dok je Krčka bojna osiguravala zračnu luku Krk od mogućeg desanta a sam otok od prijetećeg pomorskog napadaja. Samostalni inžinjerijski vod imao je zadaću zapriječiti izlaze iz vojarne “Klana”. Nakon izvrsno obavljenih zadaća 111. brigada postupno se premješta na Ličko bojište gdje postiže iznimne bojne uspjehe: oslobađa Brlog i Drenov Klanac, u žestokom sukobu sa tzv.”belim orlovima” obranjuje vojarnu Ramljane u kojoj se nalazilo 7 000 000 litara goriva te produžava napadna djelovanja prema Čanku gdje su neprijatelju naneseni veliki gubici u ljudstvu i tvarnim – tehničkim sredstvima. Paralelno sa spomenutim akcijama postrojbe 111. brigade u brzom naletu protjeruju četnike iz smjera Lipice – Glibodol- Ljuštine. Kroz navedena djelovanja, i uz sudjelovanje drugih postrojbi oslobođeno je 150 kvadratnih kilometara Hrvatske zemlje te je kroz sve ove godine i očuvan vitalni prometni smjer Karlovac – M.Kapela – Brinje – prijevoj Vratnik – Senj. Potpisivanjem primirja 3.siječnja 1992. ne prestaju sasvim borbena djelovanja – krajem siječnja dolazi do sukoba kod mjesta Dabar. Daljnjim razvojem mirovnog plana tijekom srpnja 1992.g. demobiliziraju se 2. i 3. bojna te brigada nadalje djeluje pod ustrojbenim oblikom taktičke grupe (TG 111). Izuzetnim borbenim moralom i osposobljenošću TG-111 odlazi na Istočno-Slavonsko ratište odnosno u Posavinu. Tu bilježi značajne rezultate u borbama oko Bosanskog broda gdje neprijatelju zadaje teške gubitke. Po izvlačenju iz okolice Bos. Broda odlazi na vruće i krizno ratište Orašja gdje direktno sudjeluje u oslobađanju sela Vidovice i Kopanica te na taj način oslobađa Orašje od stalnog napada četnika iz okolnih sela. Po povratku u Rijeku TG-111 je preustrojena u ročnu brigadu s osnovnom zadaćom naobrazbe i osposobljavanja vojnika u završnom dijelu služenja vojnog roka. Potom slijedi ponovni odlazak na Ličko ratište, stacioniranje u okolici Perušića te nastavak s izobrazbom ročnih vojnika ali i učestvovanjem u svim obrambenim djelovanjima na području Like te u napadnim djelovanjima i oslobađanju “medačkog džepa” u širem prostoru Gospića. Munjevitom ali ograničenom akcijom “Bljesak” i 111. brigada se stavlja u pripravnost za eventualno djelovanje prema neprijatelju. U “Oluji” 111. brigada dobiva iznimno značajnu i tešku zadaću koju u potpunosti izvršava: sudjeluje u oslobađanju Ličkog Osika, Urija, Polovina, Barleta,Vrebca i ostalih mjesta uključujući i dio zloglasnog četničkog uporišta Mogorić. Dosadašnji zapovjednici (s lijeva na desno): brigadni general Frano Primorac, brigadni general Sergio Rabar, brigadir Svetko Šare Jedno od najčvršćih uporišta četnika – kota “Zubar” u neposrednoj blizini Ličkog Osika nije se uspjela održati u naletu naših bojovnika i na tom pravcu zadati su najteži udarci srpskim fanaticima. O žestini borbi govori i podatak da je nažalost poginulo šest a ranjeno četrdeset i četiri pripadnika postrojbe. Nakon čišćenja terena na spomenutim pravcima brigada se razmješta u Korenicu gdje ostaje kraće vrijeme, do povratka u Rijeku. Od dana osnivanja  do danas u bojnim je djelovanjima svoje živote položilo na oltar domovine pedeset i tri bojovnika a ranjena su dvijestoosamdeset i dva pripadnika 111. brigade. Osim već spomenutog, brigadom su u proteklih petnaest godina zapovijedali brigadni general Frano Primorac, brigadir Svetko Šare, brigadni general Nikola Škunca, brigadir Ivica Nekić, bojnik Denis Deković sve do njenog gašenja i preimenovanja u 638. pješačku brigadu. Devet tisuća bojovnika borilo se u sastavu 111. – te, a kasnije kad je preustrojena u ročnu, obučilo se preko 17 tisuća vojnika čime su stekli teorijska i praktična znanja koja će kasnije ako ustreba koristiti u nekim drugim brigadama i pukovnijama u obrani Hrvatske domovine

Plaćenička skupina Wagner

Plaćenička skupina Wagner U svoj televizijskom obraćanju naciji (koji je očito bio mnogo ranije snimljen), u subotu 24. lipnja, ruski predsjednik Putin je postupak skupine Wagner ocjenio kao “izdaju” za koju će oni koji su se usudili tako suprotstaviti ruskoj vojsci biti odgovarajuće kažnjeni. Kad tako kaže predsjednik Putin, do tada apsolutno neupitni autoritet u Rusiji, onda će se to i dogoditi. Ovo obraćanje je uslijedilo nakon otvorene pobune zapovjednika Wagnera Jevgenija Prigožina koji se uputio na marš prema Moskvi, prema nekim procjenama, sa 5000 boraca, ali se zaustavio negdje oko 200 km od glavnog grada Rusije. Međutim, dogodilo se nešto sasvim neočekivano. Čini se da ruska vlada raspušta Wagnerove plaćeničke snage i da će MO preuzeti teško naoružanje i vojnu opremu skupine. Wagnerovci neće biti kažnjeno gonjeni, moći će se uključiti u regularnu rusku vojsku a njihov zapovjednik Prigožin ostaje u Bjelorusiji u azilu. Međutim, isto tako se čini da je jednom dijelu ruske političke elite jako stalo do toga da plaćenička skupina Wagner opstane. Sukob Wagnera i ruskih vojnih zapovjednika izbio je jer je Prigožin odbio nalog ruskog ministarstva obrane da potpiše ugovor kojim bi Wagner bio izravno pod njegovom kontrolom i izravno nekoliko puta optužio ministra obrane Sergeja Šojgua i čelnika oružanih snaga u Ukrajini Valerija Gerasimova za nesposobnost. Wagner u Ukrajini U tjednima prije ruske invazije, smatra se da je Wagner izveo takozvane napade pod lažnom zastavom, kako bi Kremlju dao povod za invaziju a smatra se da je “Kremlj koristio Wagnerovce za uvođenje discipline na terenu”. Wagner je bio značajno uključen u zauzimanje istočnog ukrajinskog grada Bakhmuta za Rusiju. Ukrajinske trupe kažu da su Wagnerovi borci u velikom broju poslani u otvorene juriše, što je rezultiralo mnogim smrtnim slučajevima. U početku, MO Rusije nije priznalo da se Wagnerova skupina borila u Ukrajini, što je potaknulo prvu od pritužbi Jevgenija Prigožina protiv ruskih vojnih čelnika kada je zaprijetio da će povući Wagnerove trupe iz Bakhmuta, rekavši da im je uskraćeno streljivo. Gdje još Wagner djeluje? Od 2015. Wagnerovi plaćenici su u Siriji, bore se zajedno s provladinim snagama i čuvaju naftna polja. Također ima trupe u Libiji, podržavajući snage lojalne generalu Khalifi Haftaru. Srednjoafrička Republika (CAR) koristi Wagnera za čuvanje rudnika dijamanata. Također se smatra da grupa štiti rudnike zlata u Sudanu. Vlada Malija, u zapadnoj Africi, koristi skupinu protiv islamskih militantnih skupina. Kada je nastao Wagner i kako je dobio ime? Wagnerova skupina je prvi put identificirana 2014., kada je počela podržavati proruske separatističke snage u istočnoj Ukrajini i imala veoma važnu ulogu u pripajanju Krima Rusiji. Međutim, Wagnerove snage također su bile aktivne u Africi i na Bliskom istoku. Vjerovalo se da je prije rata u Ukrajini Wagner imao oko 5000 boraca – uglavnom veterana ruskih elitnih pukovnija i specijalnih snaga. Međutim, njegov broj je od tada znatno porastao. Jevgenij Prigožin je prilikom najave svog “marša za pravdu” na Moskvu rekao da je zapovijedao s 25.000 vojnika. Jevgenij Prigožin, bogati biznismen i osuđivani kriminalac, nosi nadimak “Putinov kuhar” jer je pružao catering za Kremlj, tvrdi da je osnovao Wagner 2014. Međutim, pretpostavlja se da je bivši časnik ruske vojske Dimitrij Utkin, veteran ruskih ratova u Čečeniji osnovao Wagner i bio prvi Wagnerov terenski zapovjednik te da je skupinu nazvao po svom bivšem radijskom pozivnom znaku (a koji je uzet od prezimena omiljenog Hitlerovog kompozitora Richarda Wagnera). Svojim dolaskom na čelo Wagnera Prigozhin je povećao Wagnerov broj, posebno 2022. godine izravnim novačenjem ruskih zatvorenika, mahom ubojica osuđenih na dugogodišnje kazne, pa prema prema nekim izvorima, oko 80% Wagnerovih  vojnika u Ukrajini došlo je od tamo. U redovima grupacije Wagner bilo je i državljana Srbije i BiH: među 4.184 osobe koje su Ukrajinci uz pomoć zapadnih obavještajaca na proljeće evidentirali u svojoj bazi podataka, bilo je barem osam ‘wagnerovaca‘ iz Srbije te tri iz Bosne i Hercegovine. Plaće im iznose oko 2.000 dolara mjesečno, što je puno za ruske ili ukrajinske standarde. No, doda li se tome i ratni plijen, mogućnost vrtoglavog profita širi se i na druge lakome profitere: ionako im mahom pristupaju ljudi oskudnog obrazovanja, emocionalno oštećeni i skloni adrenalinskim avanturama. Dmitrij Utkin: grupu Wagner utemeljio je neonacist koji je u Ukrajinu poslan radi ‘denacifikacije ‘ Kako Wagner zarađuje? Iako su plaćeničke snage tehnički ilegalne u Rusiji, Wagner se 2022. registrirao kao tvrtka. Rusija je platila Prigozhinu za osiguranje Wagnerovih trupa za borbu u Ukrajini. Prema riječima predsjednika Putina, Wagner je dobio 86,26 milijardi rubalja (1 milijarda dolara) iz ministarstva obrane i državnog proračuna između svibnja 2022. i svibnja 2023. za isplatu plaća. Rekao je da će vlasti istražiti kako je potrošen novac isplaćen Wagneru. Prema američkom min. financija Prigozhin je zaradio novac od Wagnerove prisutnosti u drugim stranim zemljama. Njegove tvrtke navodno su profitirale od rudnika zlata i dijamanata u CAR-u i Sudanu. Američke vlasti također kažu da je energetskoj tvrtki povezanoj s Prigožinom ponuđeno 25% udjela u svim naftnim ili plinskim poljima u Siriji koje je Wagner osvojio od kontrole Isisa Za koje su zločine optužene Wagnerove trupe? Ukrajinski tužitelji kažu da su trojica Wagnerovih plaćenika ubili i mučili civile u blizini Kijeva u travnju 2022., zajedno s regularnim ruskim trupama. Njemačka obavještajna služba kaže da su Wagnerove trupe možda također masakrirale civile u Buchi u ožujku 2022. UN i francuska vlada optužili su Wagnerove trupe za silovanje i pljačku civila u Srednjoafričkoj Republici. Godine 2020. vojska Sjedinjenih Država optužila je Wagnerove plaćenike za postavljanje mina i drugih improviziranih eksplozivnih naprava u i oko libijskog glavnog grada Tripolija. Izvor: BBC News Preveo i priredio: Stanislav Linić, brigadir HV u mirovini

Pobuna koja je trajala 36 sati pokrenula je glavno pitanje: Može li Putin izgubiti vlast?

Pobuna koja je trajala 36 sati pokrenula je glavno pitanje: Može li Putin izgubiti vlast? Pripadnici skupine Wagner pripremaju se za povlačenje iz stožera Južnog vojnog okruga kako bi se vratili u svoju bazu u Rostovu na Donu kasno u subotu Rusi koji imaju veze s Kremljom izrazili su olakšanje što pobuna vođe plaćenika Jevgenija Prigožina nije izazvala građanski rat no svi su se složili u jednome: Vladimir Putin je ispao veoma slab i ranjiv iako se dugo predstavljao kao jamac stabilnosti Rusije i beskompromisni zaštitnik njezine državnosti. No, ovaj vikend ruske stabilnosti nije bilo nigdje, a nije bilo ni Putina, koji je nakon kratke izjave u subotu ujutro nestao s vidika tijekom najdramatičnijeg izazova njegovom autoritetu u 23 godine dugoj vladavini. Putin je u svojoj odsutnosti ostavio zapanjene Ruse da se pitaju kako je vođa paravojne skupine Jevgenij V. Prigožin u subotu mogao pokrenuti oružanu pobunu koja je prijetila dosegnuti Moskvu. Javila su se vrlo neugodna pitanja o budućnosti ruskog predsjednika: što je njegov neuspjeh da spriječi pobunu značio za njihovu sigurnost – i njegovu izdržljivost? Konstantin Remčukov, urednik moskovskih novina s vezama u Kremlju, rekao je u telefonskom intervjuu da je sada moguće ono što se nekada činilo nezamislivim: da ljudi bliski g. Putinu mogu pokušati da ga uvjere da se ne kandidira na sljedećim predsjedničkim izborima u Rusiji. Sa subotnjim događajima, rekao je, g. Putin je konačno izgubio svoj status jamca bogatstva i sigurnosti elite. Ideja da je “Putin na vlasti i da osigurava stabilnost i jamči sigurnost — pretrpjela je fijasko “, rekao je gospodin Remchukov. “Ako sam prije mjesec dana bio siguran da će se Putin bezuvjetno kandidirati jer je to njegovo pravo, sada vidim da se elite više ne mogu osjećati bezuvjetno sigurno.” “Stabilnost” je bio refren Kremlja usred referenduma 2020. koji je g. Putinu otvorio put za dva dodatna mandata, do 2036. A sigurnost ruske države je ono što g. Putin opisuje kao svoju vodeću motivaciju za invaziju na Ukrajinu. Čak i usred 16-mjesečnog rata u Ukrajini, Kremlj je bio usredotočen na očuvanje slike normalnosti kod kuće. Putin je odolio oštrim pozivima da se proglasi izvanredno stanje ili zatvore granice zemlje. Za elitu, žalac zapadnih sankcija nadoknađen je novim poslovnim prilikama ruskog ratnog gospodarstva i domaćeg tržišta odjednom oslobođenog konkurencije mnogih zapadnih poduzeća. No Prigožinovo osporavanje autoriteta Kremlja ovog vikenda poništilo je tu računicu. Vođa paravojne skupine Wagner, Jevgenij Prigozhin, svojim je snagama zauzeo rusko vojno zapovjedništvo na jugu, u gradu Rostov na Donu, a zatim poslao kolonu trupa sjeverno prema Moskvi, obećavajući da će ući u glavni grad. Kriza je ublažena kasno u subotu, kada je Prigozhin pristao povući svoje snage u dogovoru koji je njemu i njegovim vojnicima omogućio da izbjegnu kazneni progon. Neposredna prijetnja je izbjegnuta. Ali u tom procesu Putin je izgubio više od svoje reputacije osiguravača stabilnosti: činjenica da Prigožin i njegove snage nisu kažnjeni narušila je Putinovu reputaciju kao odlučnog vođe koji neće tolerirati nelojalnost. Taj dojam pojačan je izvještajima ruskih vojnih blogera da su Prigožinove snage oborile ruski borbeni zrakoplov. Putin je Prigožina također nazvao izdajnikom nakon što je ovaj pokrenuo pobunu – i nakon što je vođa plaćenika doveo u pitanje samu Putinovu obrazloženje za rat u Ukrajini. Činilo se da su se ti prijestupi istopili s dogovorom koji je okončao krizu. Stručnjaci kažu da zbog toga izgleda da Putin manje kontrolira rusku državu nego što se prije znalo. Državni tajnik Antony J. Blinken rekao je u nedjelju da je Prigožinova pobuna otkrila pukotine koje se pojavljuju u Putinovom držanju vlasti. “Bio je to izravan izazov Putinovom autoritetu,” rekao je Blinken u emisiji “Face the Nation” na CBS-u. Jedan od zbunjujućih aspekata krize bio je razlog zašto je Putin dopustio da Prigožinov sukob s ruskim Ministarstvom obrane mjesecima eskalira bez da se time bavio, iako je Prigožin je bio drsko otvoren u napadanju i omalovažavanju vodstva ruske vojske. Nekoliko ruskih dužnosnika opisali su krizu prije svega kao proizvod nefunkcionalnog sustava upravljanja koji je na granici kaosa — što je živopisno prikazano u ruskoj riječi bardak. Odluke o tome kako se nositi s pobunom Prigožina donesene su u hodu u subotu, nakon mjeseci u kojima su predsjednik i njegov najuži krug nastavljali beskonačno i besplodno raspravljati umjesto da pronađu način kako se nositi s ikonoklastičkim vođom plaćenika. Prigožinova 36-satna pobuna ukratko Oružani ustanak u Rusiji pod vodstvom Jevgenija Prigožina, čelnika privatne vojne tvrtke Wagner, zaprepastio je svijet i predstavljao najveći pojedinačni izazov vladavini predsjednika Vladimira Putina otkako je došao na vlast prije 23 godine. Evo osnovnih podataka o pobuni: Kako je počelo. U nizu objava na društvenim mrežama 23. lipnja Prigožin je doveo u pitanje motive Kremlja za rat u Ukrajini i optužio ruskog ministra obrane Sergeja Šojgua da je naredio smrtonosne zračne napade na pripadnike Wagnera. Napetosti između Prigožina i ruske vojske rasle su mjesecima. Brza eskalacija. Nekoliko sati nakon Prigožinovih izjava, ruski dužnosnici osudili su vođu plaćenika i otvorili istragu protiv njega za oružanu pobunu. Dana 24. lipnja, pripadnici Wagnera  zauzeli su južni ruski grad Rostov-na-Donu, vojno središte, i počeli pokretati konvoje prema Moskvi. Dogovor iznenađenja. Kasnije uvečer 24. lipnja, državni mediji u Bjelorusiji neočekivano su objavili da je čelnik zemlje, Aleksandar Lukašenko, ispregovarao Prigožinov pristanak da zaustavi napredovanje njegovih snaga prema glavnom gradu Rusije. Kremlj je rekao da će odbaciti optužbe protiv Prigožina i da će on otići u Bjelorusiju. Što je slijedeće? U njihovim prvim izjavama otkako je pobuna završila, Putin je pokušao projicirati jedinstvo i stabilnost dok su se vrtjela pitanja o njegovom držanju vlasti, dok je Prigožin tvrdio da ne pokušava svrgnuti ruskog predsjednika. Budući da je Wagnerova budućnost upitna, nije jasno hoće li plaćenička vojska i dalje postojati kao borbena snaga u Ukrajini. “Ovo je bilo prilično zanemareno pitanje”, rekao je u intervjuu Konstantin Zatulin, viši član parlamenta u Putinovoj stranci Ujedinjena Rusija. Rizik koji predstavlja Prigožin, nastavio je, “nije dijagnosticiran na vrijeme – možda u nadi da će se riješiti sam od sebe.” G. Zatulin je tvrdio da je Putin na kraju ipak osigurao stabilnost, jer je blagoslovio dogovor o okončanju ustanka i

U Rijeci i PGŽ obilježen Dan antifašističke borbe

OBILJEŽEN DAN ANTIFAŠISTIČKE BORBE Rijeka, 21. i 22. lipanj 2023. U Gradskoj vijećnici Grada Rijeke održana je 21.06.2023. godine Svečana akademija u povodom Dana antifašističke borbe. Prigodnim govorima na svečanosti su se obratili župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina, gradonačelnik Grada Rijeke Marko Filipović, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Dinko Tamarut i predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke Vojko Obersnel koji su svim Riječankama i Riječanima, stanovnicima Primorsko-goranske županije i svim građanima Hrvatske čestitali Dan antifašističke borbe. Dan antifašističke borbe obilježen je 22.lipnja je polaganjem vijenaca na Spomenik oslobođenja na Delti i proslavom na Tuhobiću . Vijence je položila delegacija Grada Rijeke predvođena zamjenikom gradonačelnika Goranom Palčevskim te delegacija Primorsko-goranske županije, koju je predvodio zamjenik župana Vojko Braut. Vijence su položili i Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke predvođena predsjednikom Vojko Obersnelom te Savez antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije na čelu s predsjednikom Dinkom Tamarutom, kao i predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata te  političkih stranaka koje djeluju u Rijeci. U prigodnom programu nastupili su zbor Matice umirovljenika Rijeka te ansambl intermezzo, član Hrvatske čitaonice Rijeka. 22. lipnja 1941. godine u šumi Brezovica osnovan je Prvi sisački partizanski odred, prva antifašistička postrojba, ne samo u Hrvatskoj već i u ovom djelu Europe. Bio je to jasan izraz opredjeljenja ovog kraja za antifašizam i početak organizirane antifašističke borbe. Izvor: rijeka.hr

Program obilježavanja Dana svetog Vida

Program obilježavanja Dana svetog Vida Proslava Dana svetog Vida, zaštitnika grada Rijeke,  održat će se od 8. do 15. lipnja, a program obilježavanja organiziraju Grad Rijeka i Riječka nadbiskupija. Bogat i raznovrsni program najavili su pomoćnica pročelnice Upravnog odjela za poslove gradonačelnika, Gradskog vijeća i mjesnu samoupravu Grada Rijeke Doris Šajn, rektor katedrale i generalni vikar Mario Tomljanović, vikar za pastoral Mario Gerić te Danijel Delonga iz Ureda za odnose s javnošću Riječke nadbiskupije. Svjetovni dio proslave uključuje svečanu sjednicu Gradskog vijeća Grada Rijeke s dodjelom nagrada zaslužnim građanima i organizacijama, prijem za djecu s imenom zaštitnika grada, kao i gastronomski, zabavni, kulturni, sportski i edukativni program.  Na dan Grada Rijeke tradicionalna gastrofešta i besplatni koncert na Trgu Riječke rezolucije Na sam Dan grada Rijeke, 15. lipnja, Grad Rijeka časti sugrađane marendom na tradicionalnoj Gastrofešti, uz nastup klape Nevera. U večernjim satima Grad Rijeka poklanja građanima besplatan koncert na Trgu Riječke rezolucije jednih od najvećih talenata hrvatske glazbene scene – Eni Jurišić, Vjekoslava Ključarića, Daniela Juriševića i Sabrine Hebiri – koje je javnost upoznala kao izvođače popularne emisije A strana. Program Dana sv. Vida uključuje još nekoliko koncerata. Tako će se povodom obilježavanja 30 godina Hrvatske glazbene unije PGŽ, kao podsjetnik na povijesne lokacije Riječkog rocka, na Trgu Riječke rezolucije održati koncert u rock ritmu „Rock za RI“. U organizaciji Zajednice Talijana Rijeka, drugu godinu zaredom održat će se i festival starih fiumanskih pjesama „Canzonette Fiumane“. U sklopu programa u nekoliko termina bit će održana Zavičajno-turistička tura „Đir s Orehovićem“, jedna namijenjena nonićima i unucima, a jedna odraslima, dok će na postamentima na Korzu biti postavljena izložba fotografija „Rijeka sad i Rijeka“ u organizaciji Fotokluba Rijeka. Za najmlađe sugrađane pripremljena je predstava „Wanda LaVanda“, koju će Gradsko kazalište lutaka izvesti na pozornici na Korzu. Kao prepoznatljiv dio riječkog identiteta, na glavnoj gradskoj šetnici nastupit će Prve riječke mažoretkinje. Već tradicionalno, u povodu Dana sv. Vida uz pratnju Gradske glazbe Trsat nastupit će Bokeljska mornarica, a potom će Gradska glazba Trsat održati i samostalni koncert. Proslavi Dana grada Rijeke po prvi put se pridružuje i Savjet mladih Grada Rijeke, koji će u RiHubu se organizirati pub kviz na temu Rijeke. Dan grada Rijeke sportskim susretima u Kružnoj ulici obilježit će i Matica umirovljenika Grada Rijeke, dok će Srednja talijanska škola u Rijeci, svečanošću te dodjelom nagrada XXX. izdanja natječaja „S. Vito 2023.“, proslaviti 135. svog osnivanja. Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća Grada Rijeke koja će se 12. lipnja održati u HNK Ivana pl. Zajca bit će dodijeljena javna priznanja Grada Rijeke. Tradicionalno će biti održan prijem za djecu koja nose ime zaštitnika Rijeke, svetog Vida. Na sam Dan svetog Vida u akvatoriju riječke luke u more će biti položeni vijenci u znak sjećanja na sve pokojne Riječane. Poveznica programa u organizaciji Grada Rijeke i Riječke nadbiskupije je javno predavanje dr. sc. Marija Pintarića „Isusovci u Rijeci 1627. – 1773.: redovnici, učitelji i donatori“, koje se održava u petak, 9. lipnja u 18,30 sati u Gradskoj vijećnici. Na današnjoj konferenciji za novinare predstavljen je i humanitarni projekt „Sv. Vida srcem nosi i njime se ponosi“.   Nosioci projekta su vjeroučitelji i polaznici vjeronauka, a okuplja sve učenike i učitelje dobre volje iz 30 osnovnih i srednjih škola. Učenici su u sklopu nastave katoličkog vjeronauka u međupredmetnoj suradnji već oslikali majice s kulturno-povijesnim i sakralnim motivima vezanima uz dane sv. Vida. Oslikane majice će od 13. do 15. lipnja na štandu na Korzu biti ponuđene po promotivnoj cijeni, a prikupljena sredstva bit će donirana za potrebe Udruge za sindrom Down‐Rijeka 21. Crkveni dio programa kreće u četvrtak, 8. lipnja, proslavom blagdana Tijelova i obilježavanjem 20 godina od dana kada je pokojni papa Ivan Pavao II. slavio Duhovsku misu na Delti, što je ujedno bio i središnji događaj njegova posjeta Hrvatskoj 2003. godine. Trodnevnica, duhovna priprava za blagdan sv. Vida, započinje 11. lipnja, kada će u 11 sati u Katedrali sv. Vida svetu misu predvoditi rektor katedrale i generalni vikar Mario Tomljanović u koncelebraciji s vikarima Riječke nadbiskupije.   Na  blagdan sv. Vida, 15. lipnja,    u 9,30 sati održat će se misa na talijanskom jeziku, a procesiju i središnje misno slavlje koje će započeti u 18 sati ove će godine predvoditi barski nadbiskup Rrok Gjonllneshaj. U Crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije će biti postavljena izložba „Hrvatski sveci i blaženici“ autorice i slikarice Iris Mihatov Miočić.

PSIHOLOŠKA POMOĆ ZA HRVATSKE BRANITELJE IZ PGŽ – VAŽNA OBAVIJEST

PSIHOLOŠKA POMOĆ ZA BRANITELJE SA PODRUČJA PGŽ VAŽNA OBAVIJEST U Područnom uredu Rijeka, MINISTARSTVA HRVATSKIH BRANITELJA je od 01. 06. 2023. g. započela s radom Sanja Jurjako, dipl. psiholog – profesor na radnom mjestu više stručne savjetnice u MHB, PO RIJEKA. Sanja Jurjako će pružati psihosocijalnu pomoć/savjetovanje obiteljima poginulih, smrtno stradalih, nestalih i umrlih HB-a iz DR-a, HRVI iz DR-a / HB iz DR-a i članovima njihovih obitelji, pripadnicima HVO-a i članovima njihovim obitelji, te civilnim žrtvama rata. Raditi će na programu preventivnih sistematskih pregleda HB/HRVI iz DR-a, informiranju o pravu na medicinsku/fizikalnu rehabilitaciju, smještaj u Veteranske centre i Dom Hrv. Veterana u Lipiku, kontaktima obitelji nakon suicida HB/HRVI i u slučajevima pokušaja/prijetnje suicida HB/HRVI, redovitim obilascima HRVI 100% I skupine, programu stručnog osposobljavanja i zapošljavanja nezaposlenih HB, organizaciji hodočašća HV, policije i HB u Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici itd. Gospođa Jurjako radila više od 17 godina u MORH-u od čega 15 godina u Zapovjedništvu kopnene vojske na radnom mjestu časnika za vojnu psihologiju, te ima dugogodišnje iskustvo u radu s djelatnim vojnim osobama od kojih mnogi imaju i status HB iz DR-a. Zainteresirani korisnici mogu kontaktirati gđu Sanju Jurjako na broj telefona 051 329 522, osobno doći u područni ured Ministarstva u Rijeci, Zametska 88 ili se obratiti putem e-maila: sanja.jurjako@branitelji.hr radnim danima od ponedjeljka do petka od 8.00 do 16.00 sati

DAN MJESNOG ODBORA KOZALA

OBILJEŽEN DAN MO KOZALA U subotu 3. lipnja 2023. s početkom u 18.00 sati održan je program VMO Kozala “Dan MO Kozala”. U sklopu programa u 18 sati položen je vijenac na spomenik palim braniteljima u Domovinskom ratu u Parku Zvonimira Škerla. U 18,30 prikazan je film “La musica unisce/il mio mondo in un piatto”, a u 19,30 podjeljene su nagrade sudionicima natječaja “Biramo najljepšu okućnicu” Na Volčićevom trgu, ispred i u hodniku zgrade Mjesnog odbora izloženi su radovi vrijednih ručica polaznika DV “Vidrice” i ruku štićenika prihvatilišta za beskućnike “Ruže Sv. Franje”. U isto vrijeme, u dvorani je postavljena izložba fotografija i slika, a za sve posjetitelje, od 20.00 sati bila je uživo glazba. U obilježavanju Dana MO Kozala i polaganju vijenca na spomenik braniteljima u Parku Zvonimira Škerla, koji je kao pripadnik 128.br HV poginuo na Ličkom bojištu, u Ibrešićima 19. siječnja 1992.godine, sudjelovali su i članovi Udruge 128.br HV “Sveti Vid” Rijeka.

DRŽAVNA ZASTAVA OKO TRSATSKE GRADINE U ČAST DANA HV I DANA DRŽAVNOSTI RH

DRŽAVNA ZASTAVA OKO TRSATSKE GRADINE U ČAST DANA HV I DANA DRŽAVNOSTI RH U čast Dana HV, Dana Hkov te Dana državnosti Republike Hrvatske. Pripadnici Državne intervencijske postrojbe CZ Primorsko goranske županije postavili su na najvećoj kuli Trsatske gradine ogromnu državnu zastavu. Glavnina pripadnika ove postrojbe su bivši časnici i dočasnici HV, počevši od zapovjednika, Siniše Badovinca.

SJEĆANJE NA PRIPADNIKE ARMADE POGINULE U DOMOVINSKOM RATU

SJEĆANJE NA PRIPADNIKE ARMADE POGINULE U DOMOVINSKOM RATU Uobičajeno je da Udruga navijača Armada i Udruga 128.br HV “Sveti Vid” Rijeka zajednički obilježavaju obljetnice događanja vezane za Domovinski rat. Tako je bilo i ovaj puta kada su u povodu 36-tog rođendana Udruge navijača Armada Rijeka, 09. svibnja ove godine, pripadnici Armade i Udruge 128.br HV Sveti Vid-Rijeka položili vijence i zapali svijeće ispred spomenika pripadnicima Armade poginulim u Domovinskom ratu. Kao predstavnici Udruge 128.br HV “Sveti Vid” bili su prisutni: Stevo Kabić, Walter Cvjetan, Marijan Ribarić, Zdravko Nemet i Siniša Vuk Vuković. Pored pripadnika Armade o Udruge “Sveti Vid” u ime HNK RIJEKA bili su prisutni Srećko Juričić i igrači Frigan, Hodža, Labrović i Zlomislić.

Hrvatska obilježava 28. obljetnicu Vojno-redarstvene operacije (VRO) “Bljesak“ u kojoj je 1995. oslobođena zapadna Slavonija.

Hrvatska obilježava 28. obljetnicu Vojno-redarstvene operacije (VRO) “Bljesak“ u kojoj je 1995. oslobođena zapadna Slavonija. “Bljesak” je započeo 1. svibnja 1995. u ranim jutarnjim satima, a u manje od 32 sata hrvatske snage s oko 7200 vojnika i policajaca oslobodile su zapadnu Slavoniju, odnosno oko 600 četvornih kilometara dotad okupiranog hrvatskog teritorija. Nakon gotovo četiri godine okupacije oslobođeni su Okučani, središte neprijateljske pobune i terorističkih napada na zapadnoslavonskom području. Operacijom je uspostavljen i nadzor nad autocestom Zagreb – Lipovac, kao i željeznička pruga prema istočnoj Slavoniji. U “Bljesku” su poginula 42 hrvatska branitelja, a 162 bila su ranjena. U akciji su po prvi puta u Domovinskom ratu korišteni i masovniji udari hrvatskog zrakoplovstva, a tenkovi dopremljeni željeznicom ulazili su izravno u borbu te su tako dodatno taktički iznenadili neprijatelja. Zbog vojnog poraza u “Bljesku”, srpski pobunjenici su 2. svibnja 1995. napali središte Zagreba raketnim sustavom “Orkan” s kasetnim punjenjem, tzv. “zvončićima”, pri čemu je poginulo sedmero ljudi, a oko 200 ih je ranjeno. “Bljesak” je prethodio operaciji “Oluja”, koja je uslijedila nakon tri mjeseca, a kojom je uspostavljen državno-pravni poredak na cijelom području RH, osim u istočnoj Slavoniji. No, s još nekoliko pobjeda HV-a stvoreni su uvjeti za mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja koja je dovršena u siječnju 1998.  U operaciji “Bljesak” 128.br HV imala je zadatak da ponovno posjedne položaje koje je HV najprije osvojila u operaciji “Medački džep” 1993.godine pa odmah potom, pod međunarodnim pritiskom, prepustila nadzoru snaga UN. U znak sjećanja na poginule hrvatske branitelje u VRO “BLJESAK” predstavnici Udruge 128.br HV “Sveti Vid”-Rijeka, Zdravko Nemet, Walter Cvjetan i Stevo Kabić, zapalili su svijeću na Mostu hrvatskih branitelja u Rijeci. https://www.youtube.com/watch?v=jBYMjx9rCw0

ODRŽANA GODIŠNJA SKUPŠTINA UDRUGE 128.br HV “SVETI VID” – RIJEKA

GODIŠNJA SKUPŠTINA UDRUGE 128.br HV “Sveti Vid” Rijeka Godišnja skupština Udruge 128.br HV “Sveti Vid” Rijeka održana je 21.travnja 2023. godine tradicionalno u prostorijama Zajednice Talijana Circolo u Rijeci. Skupštinu je otvorio Ivan Lerga, predsjednik, izabrano je radno predsjedništvo i dnevni red. Najprije je Ivan Lerga podnio izvješće o radu i financijsko izvješće u 2022.godini što je jedniglasno prihvaćeno a potom je predložen financijski plan i plan rada za 2023.godinu, što je,također jednoglasno usvojeno. U dijelu “razno” ponovno je potvrđeno da godišnja članarina Udruge bude 15 Eura. Za novog člana Nadzornog odbora izabran je Siniša Vuković nakon preminulog Mithada Huskića, a pojašnjen je i sistem prijava za buduće aktvnosti: Obilazak ličkog bojišta, Sudjelovanje u obilježavanju i odavanju počasti žrtvama Škabrnje i Obilježavanje stradanja pripadnika HV (posebno 128.br HV) i civila u Čanku. Skupština je završena skromnim Domjenkom. Tekst: Stanislav Linić Foto; Tomislav Zeko i Stanislav Linić

POZIV NA GODIŠNJU SKUPŠTINU UDRUGE

POZIV NA GODIŠNJU SKUPŠTINU UDRUGE 128.BR HV ” SVETI VID”-RIJEKA Pozivamo sve članove Udruge 128.br HV “Sveti Vid”-Rijeka da nam se pridruže na Godišnjoj skupštini Udruge, dana 21.travnja 2023.godine u vremenu od 18,00 do 20,00 satiu prostorijama ZAJEDNICE TALIJANA RIJEKA, Uljarska 1, Rijeka

Multimedijalna izložba ”Liburnija u Domovinskom ratu“

Multimedijalna izložba ”Liburnija u Domovinskom ratu“ Izložba je posložena simbolično, kreće od 1991. godine s fotografijama blokade vojarni, dolaska prognanika na Liburniju, miniranjem vojnih skladišta, povratka Opatijske bojne nakon Oluje i drugih, a mogu se vidjeti i makete borbenih vozila, improvizirano oružje, dijelovi srušenih zrakoplova, animirane karte Domovinskog rata i zastave vojnih postrojbi. Opatija – Multimedijalna izložba „Liburnija u Domovinskom ratu“ svečano je otvorena u Centru Gervais, u organizaciji Hrvatskog časničkog zbora Liburnije te pod pokroviteljstvom Grada Opatije. Prisutne goste i uzvanike pozdravio je član predsjedništva Hrvatskog časničkog zbora Liburnije Jure Krišto, a program je započeo odavanjem počasti Josipu Joviću koji je bio prva hrvatska žrtva u Domovinskom ratu te svim žrtvama Domovinskog rata. Prisutni su bili i predstavnici škola, policije i vatrogasaca, učenici Srednje škole Duga Resa zanimanja puškar, roditelji poginulih branitelja te članovi počasnog Zastavnog voda. Gradonačelnik Fernando Kirigin istaknuo je kako ova izložba budi sjećanja, ali i omogućava da se ne zaboravi značajno povijesno razdoblje u kojem je stvarana Hrvatska. Kazao je kako je važno da buduće generacije znaju tko je branio našu domovinu, kao i da se s pijetetom i poštovanjem prisjećamo žrtava Domovinskog rata. Brigadni general Frano Primorac, predsjednik Hrvatskog časničkog zbora Liburnije, istaknuo je kako je cilj izložbe „da se ne pozabi“, a naglasak je stavljen na ratni put Opatijske bojne. Kazao je kako je izložba posložena simbolično, kreće od 1991. godine s fotografijama blokade vojarni, dolaska prognanika na Liburniju, miniranjem vojnih skladišta, povratka Opatijske bojne nakon Oluje i drugih, a mogu se vidjeti i makete borbenih vozila, improvizirano oružje, dijelovi srušenih zrakoplova, animirane karte Domovinskog rata i zastave vojnih postrojbi. Nakon otvorenja održana je i projekcija dokumentarnog filma „Ugriz risa“ koji oživljava trenutke osvajanja skladišta oružja V1, V2 i V3 i vojarne u Delnicama u kasnu jesen 1991. godine, a publika je mogla pogledati i film „Povratak iz Oluje“ nastao na temelju videodokumentacije Hrvatskog časničkog zbora Liburnije. Autor koncepcije izložbe je Damir Batistić, kolekcionar militarija, a ista se može pogledati do 7. travnja od 12 do 18 sati. Ulaz je slobodan. Izvor; poduckun.net

31.OBLJETNICA POGIBIJE 5 HRVATSKIH VOJNIKA U IBREŠIĆIMA

Početkom siječnja 1992.godine na snagu je stupilo Sarajevsko primirje no ličko bojište bilo je aktivno posebno oko Perušića. Diverzantski napad na položaje 128.br HV „Sveti Vid” Rijeka koji su 19. siječnja 1992. godine izvršile srpske snage uspješno je odbijen, no za to je plaćena visoka cijena. Poginula su četiri pripadnika 128.br HV : PETAR HORVAT, ZVONIMIR ŠKERL, NEVENKO GRBAC i SAMIR TERZIĆ te pripadnik 118.br HV Gospić IVICA KOLAK koji im je pritekao u pomoć. PRIPADNICI UDRUGE 128.br HV “SVETI VID” OBIŠLI SU NA OBLJETNICU POGIBIJE GROBOVE SVOJIH SUBORACA, POLOŽILI CVIJEĆE I ZAPALILI SVIJEĆE

TRADICIONALNO OBILJEŽAVANJE DANA MEĐUNARODNOG PRIZNANJA REPUBLIKE HRVATSKE

Zajednica Udruga Domovinskog rata Primorsko-goranske županije sa predstavnicima Udruga proizašlih iz Domovinskog rata, je u subotu 14. siječnja 2023. god., na Spomen obilježju pri mostu hrvatskig branitelja,  s početkom u 10, oo sati tradicionalno obilježila 15. siječanj – Dan međunarodnog priznavanja Republike Hrvatske, te odala počast svim poginulim i umrlim braniteljima Domovinskog rata.

MEMORIJALNI RUKOMETNI TURNIR „ZVONIMIR ŠKERL“

MEMORIJALNI RUKOMETNI TURNIR „ZVONIMIR ŠKERL“ Rijeka 14.siječanj 2023.godine Ovaj se turnir održava u čast kapetana MRK KOZALA ZVONIMIRA ŠKERLA koji je kao pripadnik 128.br HV „Sveti Vid“ Rijeka, sa još trojicom svojih suboraca (PETAR HORVAT, NEVENKO GRBAC i SAMIR TERZIĆ) poginuo 19.01.1992.godine u Ibrešićima na Perušićkoj kosi, na Ličkom bojištu u iznenadnom četničkom napadu na naše položaje. Njihovom pogibijom u Ibrešićima završava se tragičan niz grupnih pogibija pripadnika 128.br HV na Ličkom bojištu te zime 1991./92. koji je cijelu Rijeku i okolicu zavio u crno. Bio je to težak početak Domovinskog rata za ovu brigadu a i za ovaj kraj čija je cijela mladost bila u ratu. Nama, pripadnicima Udruge 128.brigade HV „Sveti Vid“ Rijeka, koja okuplja pripadnike 128.br i prijatelje radi druženja i očuvanja tradicija brigade, posebna je čast što smo od samog početka, pored MRK KOZALA, jedan od organizatora i sponzora ovog memorijalnog turnira. Nastavit ćemo i dalje jer je ovo sigurno najljepši mogući način da se kroz sport i druženje mladih sačuva uspomena na naše poginule ratne drugove. NEKA IM JE VJEČNA SLAVA I HVALA Redoslijed ekipa na turniru je bio slijedeći: MRK DUBRAVA MRK SESVETE MRK KOZALA Po završetku turnira izaslanstvo Udruge 128.br HV položilo je vijenac i zapalilo svijeću pored spomenika u parku koji nosi ime Zvonimira Škerla

SRETAN BOŽIĆ I NOVA GODINA

SRETAN BOŽIĆ I NOVA GODINA Svim članovima Udruge, suradnicima, prijateljima, svim braniteljima i svim građanima Republike Hrvatske želimo sretan Božić i sve najbolje u 2023.godini

31 godina od pogibije pripadnika 128.br HV “Sveti Vid” u Đačkom domu u Gospiću

31 godina od pogibije u Đačkom domu u Gospiću Prva ratna zima u Lici je svim pripadnicima 128.br HV „Sveti Vid“, ali i njihovim najbližima u Rijeci i okolici, ostala u pamćenju kao najhladnija (temperatura se spuštala i do -25 oC) ali i najtragičnija. Rijeka je bila pošteđena od ratnih razaranja ali je cijela riječka mladost bila u ratu a ove su pogibije donijele hladnoću i tugu u mnoge kuće.  Pogibijom četvorice pripadnika 128.br.HV »Sveti Vid« Rijeka od četničke granate u Đačkom domu u Gospiću na sam Badnjak 1991.godine te pogibijom jednog pripadnika na Perušićkoj kosi nastavio se tragični niz pogibija započet napadom na Čanak.  I ove se godine, neposredno pred Božić, prisjećamo tragične pogibije četvorice pripadnika 128.brigade HV: BRUNO COLNAR STJEPAN KLIĆ PAVAO PUTRIĆ GORAN ŠIMAC Odmah poslije Božića na Perušićkoj kosi, u Pocrnićima, poginuo je BORIS ČAVLINA. Pogibija će se obilježiti okupljanjem branitelja i Sv.Misom 24.12. u Jelenju. NEKA IM JE VJEČNA ČAST I SLAVA. I ove godine na Badnjak pripadnici 128.brigade i članovi obitelji poginulih okupili su se na Sv. Misi u Jelenju, obišli grobove poginulih i družili se i tako odali počast tragično poginulima u Gospiću 1991.godine, u Đačkom domu, na sam Badnjak.

31 GODINA OD STRADANJA U ČANKU

31 GODINA OD STRADANJA U ČANKU I ove je godine, 10. prosinca 31.obljetnica jednog od najvećih zločina u Domovinskom ratu na prostoru Like. Trideset i jedna godina je prošla od prvog velikog stradanja pripadnika 12.br,HV „Sveti Vid“ Rijeka. Osim okupljanjem u Čanku, selu od nekoliko desetaka stanovnika u sastavu općine Plitvička jezera, stradanje pripadnika 128. brigade HV tradicionalno će se obilježiti i u Svetištu Majke Božje Trsatske. Misa je u 18,30 sati. Naći će se pripadnici 128. brigade HV “Sveti Vid” kako bi odali počast svojim suborcima, ostalim braniteljima te civilima koji su na taj dan stradali u Čanku. Čanak, 10.prosinac 2022.godine Druženje poslije mise na Trsatu 11.12.2022. Autor: Edi Prodan Ivan Lerga, bojnik HV u pričuvi, ratni zapovjednik jedne od bojni 128.br HV “Sveti Vid” Rijeka i predsjednik Udruge ratnih veterana 128.br Nije nas bilo mnogo, otputovali smo s jednim kombijem, ali održali smo tradiciju što je i najvažnije. Svoje kolege i prijatelje nikad nećemo, dok nas ima zaboraviti. U samom Čanku okupilo se nemalo prijatelja i veterana iz Like, iz Gospića i Korenice posebno, a s njima su bili i pripadnici političkih struktura tih jedinica lokalne samouprave Kao svake godine, i ove su članovi Udruge 128 brigade Sveti Vid Rijeka predvođeni pričuvnim bojnikom i predsjednikom Udruge Ivanom Lergom posjetili Čanak kako bi obilježili 31. obljetnicu stradanja pet suboraca – Franje Matašića, Miljenka Benaša, Zlatka Likera, Ivana Radice te Ivoslava Škarona – kao i stradalnika iz svoje i ostalih postrojbi te domaćeg stanovništva. Za razliku od Benaša, Likera, Radice i Škarona koju su stradali u samom Čanku, teško ranjenog Matašića agresori, inače zapovjednika 2. bojne 128. brigade, snage JNA i paravojnih četničkih skupina, odveli su u Beograd gdje je sedam dana kasnije, 17. prosinca i preminuo. Bilo je to jedno od većih pojedinačnih stradanja pripadnika HV-a na ličkom ratištu, a dogodilo se u u potpunom neprijateljskom okruženju sela Čanak, u iznimno teškoj situaciji po razvoj ratnih događanja i opstojnosti Hrvatske. Nakon obilaska Čanka, navečer je u Svetištu Majke Božje na Trsatu u čast poginulih održana sveta misa.

Obilježili smo Dan sjećanja na žrtve Domovinskoga rata te Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje

Dan sjećanja na žrtve Domovinskoga rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje Komemorativnim programom na ulazu u Škabrnju, kojeg su uveličale policijska klapa Sv. Mihovil i klapa Bibinje, započelo je obilježavanje obljetnice Dana sjećanja na škabrnjske žrtve u Domovinskom ratu, nakon čega su se svi koji su došli odati počast braniteljima i civilima poginulim na današnji dan, uputili u Koloni sjećanja do spomen obilježja masovne grobnice u središtu Škabrnje gdje su zajednički vijenac u ime svih izaslanstava položili predstavnici Zajednice udruga civilnih stradalnika Domovinskog rata. U 11 sati u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije održano je koncelebrirano misno slavlje za žrtve Škabrnje, a potom je s Trga dr. Franje Tuđmana krenula Kolona sjećanja do središnjeg križa, spomen obilježja za poginule u Domovinskom ratu, na mjesnom groblju sv. Luke, gdje su pročitana imena poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, pripadnika Samostalnog bataljuna Škabrnja, poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata iz susjednih općina, civilnih žrtava iz Domovinskog rata i poginulih civilnih žrtava od minsko eksplozivnih sredstava.  Ispred središnjeg križa na groblju sv. Luke, zajednički vijenac položili su obitelji poginulih branitelja i civilnih žrtava i predstavnici koordinacije svih udruga proizašlih iz Domovinskog rata Zadarske županije. Vijence i svijeće položio je Predsjednika RH i Vrhovni zapovjednik OS RH, Zoran Milanović s izlaslanstvom, a potom i izlaslanstva Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvatske. Također vijence su položila i izaslanstva Općine Škabrnja, Samostalnog Škabrnjskog bataljuna i UHDDR-a te zajednički vijenac Županija, Gradova i Općina te ratnih postrojbi koje su ratovale na području Škabrnje. Udruga 128.br HV “Sveti Vid” Rijeka tradicionalno je i ove godine Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje obilježila odlaskom u Škabrnju i sudjelovanjem u  Koloni sjećanja

Obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara kao i svake godine održava se i u Rijeci i Primorsko goranskoj županiji

Obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara kao i svake godine održava se i u Rijeci i Primorsko goranskoj županiji Početkom tjedna pripadnici Državne interventne postrojbe CZ-MUP RH postavili su zastavu RH na trsatsku gradinu i plakat na samom ulazu na Most hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Svih ovih godina organizator mimohoda koji  je u srijedu 16. studenog u 19 sati počeo paljenjem svijeća ispred Vukovarskog murala u istoimenoj riječkoj ulici je KN Armada.  Kolona ponosa i sjećanja se potom kretala središtem grada, Korzom da bi u 20 sati stigla na Most hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Uz prigodnu molitvu, ispred spomenika svim žrtvama iz Primorsko-goranske županije, zapalile su se svijeće i položili vijenci. Svakako, sam kraj prigodne manifestacije kojom se odaje počast žrtvama Vukovara završio se  velikom bakljadom. Uz mimohod, ove godine Dan sjećanja ima i jako zanimljivi uvod. Učenici osnovne škole iz Matulja su snimili dokumentarni film o braniteljima pripadnicima Armade koji je prikazan okupljenima u Mramornoj dvorani Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka gdje je s početkom u 17,30 sati biti prikazan film “Armada u Domovinskom ratu”, kojim se također obilježava Dana sjećanja na žrtvu Vukovara. Film je rad učenica osmog razreda OŠ “Dr. Andrija Mohorovičić” Matulji nastao u sklopu Projekta usmene povijesti na temelju svjedočanstava četiri branitelja pripadnika Armade. Ono što nam je posebno drago, ova je projekcija okupile i velik broj predstavnika braniteljskih udruga što čitavom skupu daje dodatnu vrijednost, kako je istaknuo Mateo Dejak, tajnik KN Armada. Svim uzvanicima je omogućeno razgledavanje izložbe “U obrani domovine”. Dan kasnije, u četvrtak 17. studenog Udruga Primorski Hrvat s početkom u 19 sati organizirala je  procesiju od Vele Crikve do Mosta branitelja gdje se također održati služba riječi kao i paljenje svijeća. Procesiji u 18 sati prethodila je misa u čast žrtve Vukovara.  Na sam blagdan, u petak 18. studenog Rijeka je počast Vukovaru dala zahvaljujući igračima svih uzrasta NK Zamet. Okupljanje je u 16 sati na zametskom malonogometnom igralištu gdje  se potom lampionima ispisao naziv gada heroja, Vukovara. U 17 sati i na Zametu je krenula bakljada. Armada je organizirala  mimohod već u srijedu jer je u četvrtak oko 150 njezinih pripadnika i ostalih navijača Rijeke putovalo u Vukovar gdje su stigli u ranim jutarnjim satima na sam Dan sjećanja.  Tradicionalno, Armada je u Vukovaru zajedno sa stotinjak tisuća ljudi učestvovati u mimohodu od vukovarske bolnice do Memorijalnog groblja. CRIKVENICA – Tradicionalnom bakljadom na vijaduktu Dubračina Crikvenica se još jednom prisjetila žrtve Vukovara i Škabrnje. Baklje su zapalili članovi udruge Vavik vjerna Kirija koja okuplja navijače Rijeke. Uslijedio je također tradicionalni mimohod Vukovarskom ulicom do spomenika Vukovaru. I treća tradicija. Mimohod i paljenje svijeća u Selcu, u organizaciji Područne škole Selce. Sva tri događanja okupila su branitelje, predstavnike braniteljskih udruga, Grada Crikvenice, policije, vatrogasce i crikveničke domoljube. https://www.youtube.com/watch?v=CN7PjiR2hbI VIŠKOVO – Uoči Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, sedmu godinu u nizu Trg na brege bio je mjesto gdje je dominiralo veliko slovo V koje simbolizira Vukovar, Viškovo i znak pobjede. Priključili su se i učenici 7. i 8. razreda Osnovne škole Sveti Matej. Na taj je način odana počast i neizmjerno poštovanje prema svim žrtvama Domovinskog rata koje nikada nećemo i ne smijemo zaboraviti. Neka im je vječna slava i hvala. Kraljevica Delnice

SJEĆANJE NA NAVIJAČE NK RIJEKA POGINULE U DOMOVINSKOM RATU

SJEĆANJE NA NAVIJAČE NK RIJEKA POGINULE U DOMOVINSKOM RATU Zajedno sa igračima NK Rijeka i KN Armada položili smo vijenac i zapaliil svijeće ispod spomen ploče navijačima NK Rijeka na Kantridi, pripadnicima riječkih i ostalih brigada, poginulim u Domovinskom ratu. Slava im.

Obilježavanje 31. obljetnice ustrojavanja 128. brigade HV „Sveti Vid“

Obilježavanje 31. obljetnice ustrojavanja 128. brigade HV „Sveti Vid“ https://www.youtube.com/watch?v=d5TEL8D7W1M Polaganjem vijenaca, svetom misom i prigodnom svečanošću obilježena je 31. obljetnica ustrojavanja 128. brigade HV „Sveti Vid“. Obilježavanje je započelo polaganjem vijenaca na Mostu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata na Delti, kojem su se pridružila i delegacija Grada Rijeke te Primorsko- goranske županije. Nakon toga je u Katedrali sv. Vida služena misa zadušnica. Prigodna svečanost u povodu 31. obljetnice ustrojavanja i nastanka 128. brigade HV-a „Sveti Vid“ Rijeka održana je HKD-u na Sušaku, gdje su se prisutnima obratili Ivan Lerga, pričuvni bojnik, dugogodišnji zapovjednik II. bojne i predsjednik Udruge 128. brigade HV-a Sv. Vid, gradonačelnik Rijeke Marko Filipović i pročelnik Ureda županije Goran Petrc. Gradonačelnik je čestitao 31. obljetnicu brigade, na koju je Rijeka ponosna, podsjetivši kako je odaziv na mobilizaciju upravo u Rijeci bio jedan od najvećih u Hrvatskoj. “Mnogi od vas i danas imaju posljedice tih ratnih djelovanja, a 26 pripadnika brigade ostavilo je ono najvrednije što imaju, svoj život. Na žalost, svjedoci smo da se povijest ponavlja. Doduše ne na ovom našem prostoru, ali u Europi svjedočimo novim ratovima, a ratovi nikada nisu donijeli ništa dobro iz povijesti. Iz povijesti možemo jako puno naučiti ako to želimo. Rijeka je svojim brigadama odala nužnu počast imenovanjem dvaju trgova, ulice i gradnjom mosta na Delti, a s Delte većina vas je otišla na ratišta diljem Hrvatske. Ne samo na ličko ratište koje nam je bilo najbliže, ali praktički je u Lici obranjena Rijeka i dio Hrvatske i na tome vam zahvaljujemo”, kazao je riječki gradonačelnik.   128. brigada osnovana je 22. listopada 1991. godine na temeljima Teritorijalne obrane, a nakon prvog postrojavanja na prostorima današnjeg Sportsko-poslovnog centra “Lovorka Kukanić”, članovi brigade su se pripremali na području čitavog Grobnika. Prvi zadaci postrojbe bili su blokada vojarni u Rijeci te preuzimanje oružja iz skladišta tadašnje JNA. Radi se o brigadi kroz koju je prošlo više od 7.000 branitelja i koja je izvršavajući ratne zadaće u Domovinskom ratu uvelike zadužila Rijeku i cijelu Hrvatsku. Brigadu su najvećim dijelom činili stanovnici Rijeke i okolice, a na svom ratnom putu, koji je većinom vodio preko ličkih ratišta, svoj život je ostavilo 26 branitelja. Brigada je sudjelovala i u vojno-redarstvenoj akciji Oluja. Uloga 128. brigade Hrvatske vojske u Domovinskom ratu bila je ogromna, a pogotovo što je početkom ratnih sukoba njena aktivnost bila vezana uz povlačenje JNA iz Rijeke, te kasnije sudjelovanje u borbama na ličkom ratištu, u čemu je uspjela obraniti Rijeku od agresije neprijateljskih sila i jačih razaranja te zaštititi od stradanja civilno stanovništvo. 128. brigada HV “Sv. Vid” pronijela je ime Rijeke i izvan hrvatskih granica. 1999. godine 128. brigadi HV-a dodijeljena je Zlatna plaketa “Grb Grada Rijeke” za neprocjenjiv doprinos u obrani Rijeke tijekom Domovinskog rata. Tekst preuzet sa portala rijeka.hr

Sudjelovali smo na boćarskom turniru u povodu 30.obljetnice osnivanja 9.gbr

SUDJELOVALI SMO NA BOĆARSKOM TURNIRU POVODOM 30.GODINA OSNIVANJA 9.gbr Ugodan susret ratnih drugova  na boćarskom turniru u Rijeci povodom 30.obljetnice osnivanja 9.gardojske brigade. Zahvaljujemo domaćinu Udruzi ratnih veterana 9.gbr Primorsko-goranske županije na gostoprimstvu. Po završetku turnira poredak je bio slijedeći: Ajkule Rijeka 9 gbr Gospić brigada Rijeka

Članarina u 2023.godini

Upravni odbor Udruge 128.br HV “Sveti Vid” Rijeka je na sastanku održanom 18.listopada 2022.godine u 18.00 sati u prostorijama udruge, Pomerio 26, Rijeka, donio je odluku da  članarina u udruzi od 01.01.2023.godine iznosi 15 ( petnaest) EURA.

31.obljetnica ustrojavanja 128.br HV “Sveti Vid” Rijeka

Ove godine, 22.listopada, 128.br HV “Sveti Vid “ Rijeka svečano obilježava 31.obljetnicu ustrojavanja prema slijedećem programu: 10,00 sati – Polaganje vijenaca i paljenje svijeća na Mostu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata 11,00 sati – Sveta misa zadušnica u katedrali Svetog Vida, Rijeka 13,00 sati – Svečanost u povodu 31. obljetnice ustrojavanja i nastanka 128.br HV „Sveti Vid“ Rijeka u atriju HKD na Sušaku. Pozivamo vas da nam se pridružite

Pripadnici Udruge 128.br HV “Sveti Vid” Rijeka na hodočašću hrvatskih branitelja u Mariju Bistricu

U nacionalnom svetištu u Mariji Bistrici u nedjelju 2. listopada 2022. godine održano je 30. hodočašće Hrvatske vojske, policije i hrvatskih branitelja i proslavljena je 25. godišnjica utemeljenja Vojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj. Pored mnogobrojnih branitelja iz cijele Republike Hrvatske sa braniteljima iz Primorsko goranske županije bila je i skupina pripadnika Udruge 128.br HV “Sveti Vid” Rijeka: Ivica Jakšić, Branko Ivušić, Marijan Ribarić i Branimir Kolačević

LIKA 2022 – Tradicionalni obilazak ličkog ratišta

LIKA 2022 – TRADICIONALNI OBILAZAK LIČKOG BOJIŠTA Udruga 128.br HV »Sveti Vid« Rijeka svake godine u vrijeme obilježavanja dana ustrojavanja brigade organizira obilazak ličkog bojišta- mjesta na kojima je brigada provela Domovinski rat i mjesta stradanja i pogibija njenih pripadnika. Tako je bilo i 17.rujna ove godine. Po već ustaljenom redu najprije se obilazi Čanak, gdje su 10.prosinca 1991.godine poginuli: Franjo Matašić, Miljenko Benaš, Ivoslav Škaron, Zlatko Liker i Ivan Radica. Potom se ide do spomenika u Ibrešićima gdje su u četničkom napadu na naše položaje 19.01.1992.godine poginuli: Petar Horvat, Zvonimir Škerl, Nevenko Grbac i Samir Terzić. U Perušiću, gdje su tijekom Domovinskog rata položaje držale 1. i 3. bojna, položeni su vijenci i zapaljene svijeće na centralnom križu. Zatim put vodi do Gospića, do Đačkog doma gdje su za Badnjak 1991.godine poginuli: Bruno Colnar, Stjepan Klić, Pavao Putrić i Goran Šimac. Potom odlazak do Široke Kule i odavanje počasti poginulim civilima te obilazak grandioznog spomenika te polaganje vijenca i paljenje svijeća na Ljubovu. I na kraju put završava u Korenici sa polaganjem vijenca i pajenjem svijeće na mjestu gdje je po završetku VRO »OLUJA« 128.br HV uspostavila svoje ZM. Na svim mjestima pogibija zapaljene su svijeće i položeni vijenci. Ovaj put su nam se pridružile članice i članovi Udruga roditelja branitelja poginulih u Domovinskom ratu i Udruga udovica te pripadnici KN »Armada« Rijeka. Običaj je da svake godine domaćin Udruzi bude jedno od mjesta: Gospić, Perušić ili Korenica. Ovaj put je to bio Gospić koji je za pripadnike Udruge osigurao ručak. Obilazak ličkog ratišta ne bi bio moguć bez potpore Grada Rijeke koji je osigurao autobus i PGŽ koja tradicionalno osigurava vijence i svijeće.

Obilježavanje VRO Oluja u Rijeci 04.kolovoza 2022.godine – impresivna povorka ponosa i slave

https://www.youtube.com/watch?v=3-jSprrUPxE&t=18s Impresivno je izgledalo današnje centralno obilježavanje državnih praznika u čast VRO Oluja pod Pokroviteljstvom Ministarstva Hrvatskih branitelja. U proslavi, pored udruga ratnih postrojbi PGŽ, udruga proizišlih iz rata za neovisnost RH i Udruge Primorski Hrvat, sudjelovale su Povijesne hrvatske vojne postrojbe, glazbeni i scenski umjetnici. Središnji dio proslave započeo je svetom misom u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije koju je vodio mons. Sanjin Francetić, da bi se točno u 20 sati krenulo s podizanjem hrvatske zastave na Kosi toranj. Zastavu su podigle članice Primorskog Hrvata uz glazbenu pratnju KUD-a Zametski koren, a paralelno je ispred Kosog tornja raširena golema navijačka zastava koja je bila i u Brazilu te u Rusiji za što su bili zaduženi članovi UHBDR-a Kastav. Istovremeno s Trga 128. brigade prema Mostu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata simboličnim puštanjem golubova iz dječjih ruku krenula je Povorka ponosa i slave koju su činili Počasni zastavni vod ratnih postrojbi, braniteljske udruge i udruge proizašle iz Domovinskog rata, pripadnici 14 povijesnih hrvatskih vojnih postrojbi te Gradska glazba Trsat, dok su Prve riječke mažoretkinje nosile – 25-metarsku hrvatsku zastavu. Dvije kolone spojile su se na Jelačićevom trgu kako bi skupa prešle Most hrvatskih branitelja. Nakon odavanja počasti i paljenja svijeća kod Spomenka poginulim hrvatskim braniteljima, publiku je oduševio prelet aviona Krila Kvarnera i padobranski skokovi, da bi nakon toga pjevačica Nika Antolos, najavila glazbeni program u kojem su sudjelovali Karin Kuljanić, Duško Jeličić Dule i Dječji zbor Brezice dok je sve okončano topovskim pucnjima i simboličnim paljenjem 27 baklji na Trsatskoj gradini. Paralelno s riječkim programom održana ja manifestacija Oluja s Kvarnera na Krčkom mostu gdje su točno u 21 sat, 222 baklje obasjale su Krčki most i more pod njim u spomen na 222 stradala branitelja iz Primorsko-goranske županije, a sve su pratile stotine gledatelja na Vozu, brojnim brodicama pod mostom, kao i s kopnene strane mosta https://www.youtube.com/watch?v=z0-2lIETm6A

SMISAO POSTOJANJA JE UČINITI NEŠTO DOBRO

Kada je osnovana, u proljeće 1992. poslije teške i pogibeljne ličke zime u kojoj je poginulo više od polovine ukupno poginulih pripadnika 128.brigade HV u Domovinskom ratu, Udruga 128.br HV “SVETI VID” imala je osnovni cilj: pomoći onima kojima je potrebno. Najprije djeci i udovicama poginulih pripadnika brigade. Ove godine, zahvaljujući entuzijazmu S. Kabića prvenstveno, pa W.Cvjetana i ostalih, Udruga je: Organizirala humanitarnu izložbu u PPMHP (Guvernerova) i prihod donirala Dječjem domu za nezbrinutu djecu Lovran i Dječjoj bolnici Kantrida Prikupljala i odnijela humanitarnu pomoć u potresom pogođena područja na Banovini Organizirala raspodjelu donacije od tvrtke Walamar Hoteli i gospodina Mišela Budimilića (TV prijemnici). Osim pojedinaca kojima su TV potrebni a nisu htjeli u javnost sa TV prijemnikom smo obradovali i udruge sa kojima već godinama surađujemo i imamo vrlo dobre odnose: DVD Crni Lug JVP Rijeka DVD Halubjan KBC Ubdrhž Rijeka MRK KOZALA Udruga branitelja Grobinštine UHBDDR PGŽ – Grobnik Hvala svima. .

GODIŠNJA SKUPŠTINA UDRUGE

  Godišnja skupština Udruge 128. br HV Sveti Vid, održana je dana 20.05.2022. godine u prostorijama Zajednice Talijana Circolo u Rijeci. Skupštinu je otvorio predsjednik udruge Ivan Lerga. Himnu Lijepa naša, su izvele gošće članice Vokalne skupine Vrelo iz Fužina. Predsjednik Udruge Ivan Lerga podnio je izvješće o radu Udruge u 2021. godini, te naveo sljedeće održane aktivnosti: Memorijalni turnir Z. Škerl, održan 17.01.2021. u Dvorani Kozala, zbog pandemijskih uvjeta samo u kategoriji mlađih uzrasta, bez nazočnosti gledatelja Godišnja izborna skupština, nakon tri pomicanja termina održana je 26.06.2021. Selidba sjedišta Udruge i uređenje prostorija na adresi Pomerio kbr. 26 u tijeku mjeseca srpnja Obilježavanje 30 godina osnutka brigade dana 12.09.2021. – postrojavanja u Lovorki Kukanić, uz nazočnost predstavnika Grada Rijeke, PGŽ, ratnog predsjednika općine Rijeka Slavka Linića, zapovjednika i načelnika Ratnog štaba TO Rijeka Šime Radulića i Arsena Ivića Posjet ličkom ratištu dana 18.09.2021. – polaganje vijenaca i paljenje svijeća na mjestima stradanja pripadnika 128. br, ukupno 35 osoba, zajedno s udovicama i roditeljima, u jednom autobusu Obilježavanje Dana Brigade 23.10.2021. – na Mostu branitelja položeni vijenci i upaljene svijeće, uz nazočnost predstavnika Ministarstva branitelja, Predsjednika Republike, PGŽ, Grada Rijeke, udruga proizašlih iz Domovinskog rata, misa u katedrali sv. Vida, prodajna izložba radova branitelja, udruge slabovidnih i udruge oboljelih od multiple skleroze u Guvernerovoj palači Posjet Škabrnji na dan obilježavanja stradanja 18.11.2021. – samo 16 članova u jednom autobusu Obilježavanje stradanja u Čanku dana 10.12.2021. – misa u svetištu gospe Trsatske, podjela kalendara, a jedan broj članova Udruge bio je samoorganizirano u Čanku Obilježavanje stradanja u Gospiću dana 24.12.2021. – misa u Jelenju, paljenje svijeća na groblju Plan aktivnosti za 2022. godinu predviđa sljedeće aktivnosti, za koje se pretpostavlja da će biti u normalnim bezpandemijskim uvjetima. Memorijalni turnir Z. Škerl, održan 15. i 16.01.2022. u Dvorani Kozala, 34 ekipe samo u kategoriji mlađih uzrasta, Godišnja izborna skupština održana je 20.05.2022. Posjet ličkom ratištu dana 17.09.2022. Obilježavanje Dana Brigade 22.10.2021. Posjet Škabrnji na dan obilježavanja stradanja 18.11.2022. Obilježavanje stradanja u Čanku dana 10.12.2022. Obilježavanje stradanja u Gospiću dana 24.12.2021. Izvješća i plan aktivnosti za 2022. godinu su jednoglasno prihvaćeni. Stevo Kabić izvijestio je nazočne o humanitarnom radu, prikupljanju pomoći i odlasku na potresom pogođena mjesta na Baniji, te distribuciji prikupljene pomoći iz dobrovoljnih priloga i donacija, u suradnji s navijačkom udrugom Armada. Ivan Lerga obavijestio je o pozivu na promociju knjige autora Šime Radulića „Ratni štab TO Općine Rijeka u Domovinskom ratu“ koja će se održati u ponedjeljak 23.05.2022. u 12:00 sati u Gradskoj vijećnici. Ivica Jakšić obavijestio je o pozivu da se članovi Udruge s obilježjima pridruže procesiji povodom dana sv. Vida.

31. obljetnica JSP “Ajkule”-Rijeka

31. obljetnica JSP “AJKULE”-RIJEKA Specijalna jedinica policije Rijeka i Udruga Specijalne policije iz Domovinskog rata “Ajkula” obilježili su danas 31. godišnjicu osnivanja Specijalne jedinice policije Rijeka “Ajkula” i dan Udruge Specijalne policije iz Domovinskog rata “Ajkula”. Program obilježavanja godišnjice započeo je danas s početkom u 9.00 sati, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na spomeniku i Spomen zidu u Bazi SJP na Kukuljanovu. Istog dana vijenci su položeni u 9.45 sati na Spomeniku ispred zgrade PU primorsko goranske i Spomen zidu u PU-PG te u 11.00 sati na spomeniku kod Mosta hrvatskih branitelja na Delti. Između ostalih, vijence na Mostu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata je položilo i izaslanstvo Udruge 128.br HV “Sveti Vid” Rijeka.

Prva lička ratna zima 1991./1992.

PRVA RATNA ZIMA U LICI 1991./1992. POVJESNICA ZAPOVJEDNICI RATNE LIČKA ZIMA U “OLUJI” POGINULI FOTOMONOGRAFIJA ZNAKOVLJE POVJESNICA ZAPOVJEDNICI RATNE LIČKA ZIMA U “OLUJI” POGINULI FOTOMONOGRAFIJA ZNAKOVLJE

31. obljetnica “Krvavog Uskrsa”

Danas se obilježava 31. obljetnica redarstvene akcije “Plitvice” u kojoj je kao prva hrvatska žrtva u Domovinskom ratu poginuo policajac Josip Jović, zbog čega je akcija oslobađanja Plitvica od pobunjenih Srba nazvana “Krvavi Uskrs”. Kod spomen obilježja Josipu Joviću danas su u 11 sati na Plitvicama čitanjem prigodne povijesnice i polaganjem vijenaca predsjednik Republike Zoran Milanović i izaslanstva Hrvatskog sabora i Vlade te braniteljskih udruga obilježili 31. obljetnicu oružane akcije. Krajem ožujka 1991. nekoliko stotina pripadnika specijalne postrojbe MUP-a Rakitje, Antiterorističke jedinice Lučko i jedinice za posebne namjene Kumrovec krenulo je noć uoči Uskrsa prema Plitvičkim jezerima. U ranim jutarnjim satima 31. ožujka na glavnom pravcu kretanja, zapriječenog balvanima, kolonu vozila s hrvatskim specijalcima napali su teroristi samoproglašene tzv. SAO Krajine iz zasjede na glavnoj prometnici nedaleko plitvičkih hotela i pratećih objekata. Na kolonu je otvorena vatra iz okolne šume. U autobus pun hrvatskih redarstvenika uletjela je tromblonska mina, srećom, neizvučenog osigurača i nije eksplodirala. Pripadnici hrvatske policije ubrzano su izašli iz vozila, rasporedili se uz cestu i u šumi, uzvratili vatru u smjeru iz kojeg je na njih pucano te napredovali po dubokom snijegu i magli.  Sukob je potrajao nekoliko sati, a pobunjenici su bili prisiljeni povlačiti se. Prema policijskim izvješćima, nakon uspješno provedene akcije Plitvice uhićeno je 29 srpskih ekstremista, a 18 ih je kazneno prijavljeno zbog oružane pobune. Iako je akcija u potpunosti uspjela i na Plitvicama je uspostavljen red, ostala je zapamćena po prvom poginulom hrvatskom redarstveniku, pripadniku Jedinice za posebne namjene Rakitje Josipu Joviću, a sedam pripadnika Specijalne policije je ranjeno. Prema riječima suboraca, Jović je bio u vrhu napadu prema zgradi pošte, a iako je nosio pancirni prsluk netko od terorista ga je pogodio u nezaštićeni dio tijela. Kola hitne pomoći stigla su u trenu, a nakon dužeg čekanja ukrcan je u sanitetski vojni helikopter još uvijek dajući znakove života, no preminuo je na putu do bolnice.  Jović je posmrtno promaknut u čin bojnika i odlikovan visokim državnim odličjima. PLITVICE 1991-2022

Polaznici Ratne škole „Ban Josip Jelačić“ posjetili Rijeku

U Mramornoj dvorani Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja riječki gradonačelnik Marko Filipović i zamjenica župana Primorsko-goranske županije Marina Medarić bili su domaćini polaznicima 24. naraštaja Ratne škole „Ban Josip Jelačić“ predvođenih brigadirom Mijom Kožićem. Ratna škola „Ban Josip Jelačić“ Hrvatskog vojnog učilišta Franjo Tuđman, najviša je vojno-civilna obrazovna institucija u Hrvatskoj koja obrazuje visoke časnike oružanih snaga, kao i druge državne dužnosnike. „Ove godine imamo 11 polaznika iz Hrvatske i naših susjednih i partnerskih zemalja, iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Sjeverne Makedonije“, rekao je načelnik Ratne škole brigadir Mijo Kožić. U sklopu ovog studijskog putovanja uz Primorsko – goransku županiju posjetili su još i Ličko – senjsku te Istarsku županiju. „U sklopu naših studijskih putovanja obilazimožupanije i gradove odnosno strateški važna državna poduzeća, kritičnuinfrastrukturu i sve ono što je bitno za život i rad sustava domovinskesigurnosti“, objasnio je brigadir Kožić. Poseban naglasak u Ratnoj školi daje se razvoju polaznika kao karakternih strateških lidera koji mogu kritički i kreativno razmišljati u složenom i neizvjesnom globalnom okruženju. „Drago mi je što su polaznici Ratne škole i ove godine gosti u našem gradu i županiji. Riječ je o bitnoj suradnji Ratne škole i jedinica lokalne samouprave kako bi zapovjedni i strateški kadar obučen za promišljanje i vođenje određenih operacija ukoliko dođe do neke opasnosti ili ugroze bio upoznat sa realnim stanjem na terenu“, rekao je riječki gradonačelnik Marko Filipović. Izvor portali: rijeka.hr riportal.net.hr torpedo.media U Guvernerovoj palači je za polaznike Ratne škole bilo organizirano i druženje s ratnim zapovjednicima postrojni Primorsko-goranske županije iz Domovinskog rata, a organiziran je i obilazak stalnog postava zbirke Domovinskog rata u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja kroz koju ih je proveo autor izložbe Ivo Mileusnić. Uz brojne druge aktivnosti prilikom kojih su imali priliku upoznati se i s povijesti Rijeke, kao i kulturnim i povijesnim znamenitostima grada, polaznici Ratne škole zapalili su i svijeću kod Memorijalnog obilježja za 206 poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Studijska putovanja važan su dio nastavnog programa Ratne škole jer se polaznici iz prve ruke informiraju o značajnim političkim, kulturnim, znanstvenim, gospodarskim i religijskim ustanovama, organizacijama, strateškim tvrtkama i ključnom infrastrukturom. Posjet Ratne škole “Ban Josip Jelačić” organizirali su HČZ Primorja i Udruga 128.br HV “Sveti Vid” Rijeka uz potporu PGŽ i Grada Rijeke. Domaćin u ime organizatora bio je pričuvni satnik Walter Cvjetan.

Udruga 128.brigade HV “Sveti Vid” Rijeka svoju 30.obljetnicu osnivanja obilježila donacijom Dječjoj bolnici

Udruga 128.brigade HV “Sveti Vid” Rijeka svoju 30.obljetnicu osnivanja obilježila donacijom Dječjoj bolnici Kantrida (Klinici za pedijatriju KBC Rijeka) Lerga, Mandarić, Kabić, Cvjetan, Ružić, Bilić-Čače, Čargonja, Štajduhar Udruga 128. brigade HV “Sveti Vid” donirala je   Klinici za pedijatriju na Kantridi vrijednu audiovizualnu opremu.  Udruga 128. brigade HV “Sveti Vid” donirala je 16. veljače  Klinici za pedijatriju na Kantridi vrijednu audiovizualnu opremu. Prilikom primopredaje uređaja, na donaciji su se Ivanu Lergi, bojniku HV u pričuvi i predsjedniku udruge 128. brigade HV zahvalili ravnatelj KBC-a Rijeka prof. dr. Alen Ružić i predstojnica Klinike za pedijatriju doc. dr. Iva Bilić Čače. Prijamu su nazočili i članovi Upravnog odbora udruge Walter Cvjetan i Stevo Kabić, te Emil Mandarić, predsjednik Udruge slijepih PGŽ. Ravnatelj KBC-a Rijeka prof. dr. Alen Ružić čestitao je članovima udruge 30. obljetnicu rada i posebno se zahvalio na načinu obilježavanja jubileja humanim gestama u što je uključena donacija koja će unaprijediti kvalitetu boravka i smanjiti stres kod najmlađih pacijenata i njihovih roditelja. ”Ovo je važna poruka javnosti da doprinosite zajednici”, poručio je ravnatelj Ružić koji se pored zahvale donatorima zahvalio i svim djelatnicima Klinike za pedijatriju na kontinuiranom predanom radu. Doc. dr. Iva Bilić Čače, predstojnica Klinike za pedijatriju, zahvalila se predstavnicima udruge u ime Klinike na vrijednoj donaciji i želji da se pomogne djeci. Ivan Lerga, predsjednik Udruge 128. brigade HV “Sveti Vid”, podsjetio je da je udruga osnovana 15. svibnja 1992. radi brige o udovicama i djeci članova brigade, da bi nakon 1995. posebno brinula o stipendiranju djece članova brigade. Nakon što su djeca odrasla, udruga se okrenula i drugoj djeci pa je tako u sklopu svečanog obilježavanja 30. obljetnice nastanka organizirala i humanitarnu izložbu fotografija svog člana Dragana Borčića te izložbu radova pripadnika brigade, Udruge MULTIPLA i Udruge slabovidnih osoba PGŽ. Prikupljena sredstva raspodijeljena su na Dom za nezbrinutu djecu “Ivana Brlić Mažuranić” u Lovranu i Dječju bolnicu na Kantridi, a pripadnici Udruge 128. brigade HV najavljuju i nove aktivnosti u cilju uključivanja u život zajednice među kojima su edukativna predavanja, pomoć u uređenju okoliša i kiparske radionice..   Zahvaljujemo Zahvaljujemo Tanji Čorak, voditeljici Ureda ravnatelja KBC Rijeka i Tatjani Čargonja, glavnoj sestri Klinike za pedijatriju za pomoć u organizaciji ovog događaja. Također, zahvale ravnateljici PPMHP Nikolini Radić Štivić i kustosu PPMHP Ivi Mileusniću te Andrei Šare iz PR službe PGŽ i Dijani Jelušić-Požarić iz službe protokola Grada Rijeke na velikoj pomoći u organizaciji izložbe. Izvor: KBC Rijeka

Gospić u ratu 1991.

GOSPIĆ 1991. Gospić 1991 02Gospić 1991 04Gospić 1991 12Gospić 1991 13Gospić 1991 08Gospić 1991 07Gospić 1991 01Gospić 1991 06Gospić 1991 09Gospić 1991 11Gospić 1991 05Gospić 1991 03Gospić 1991 10

PGŽ I

Autor fotografija: Linić S.

Tjedni sastanak u Udruzi

Sastanak vodstva Udruge 128.br HV “Sveti Vid” održava se već godinama jednom tjedno, utorkom od 18.00 sati na lokaciji Pomerio 28, Rijeka.

SJEĆANJE NA POGINULE U DOMOVINSKOM RATU

Pripadnici KN Armada Rijeka su 5.veljače 2022. zajedno sa Udrugom 128.br HV “Sveti Vid” Rijeka ugostili Udrugu veterana 7.gbr “Pume”, na čelu sa predsjednikom udruge Robertom Pujom  te zajedno položili cvijeće i zapalili svijeće na Mostu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i na spomeniku poginulim pripadnicima Armade u Domovinskom ratu. Svi su poslije toga pozvani na Rujevicu da pogledaju utakmicu HNK Rijeke.

30 godina od tragedije 128.br HV u Ibrešićima – napali su ih četnici u hrvatskim odorama, s hrvatskim grbom na kapi

Dana 19,siječnja 1992.godine, Srbi su s okupiranog dijela Like pokrenuli iznenadni pješački napad na položaje 128.br HV “Sveti Vid” Rijeka. Iako je početkom siječnja na snagu stupilo Sarajevsko primirje, ličko bojište bile je itekako aktivno. Zaseoci iznad Perušića, gdje su obrambeni položaji bili prilično razvučeni bili su posebno interesantni za četnike. Iznenadni pješački napad  koji su srpske snage pokrenule 19. siječnja 1992. godine uspješno je odbijen, no za to je plaćena visoka cijena. Taj dan je ostao upamćen kao jedan od najcrnjih u ratnom putu 128.br HV „Sveti Vid“ Rijeka. Nakon što je u prosincu 1991.godine 2. bojna te brigade prošla teške borbe za Čanak ljudstvo se vraća u Rijeku i reorganizira a novi zapovjednik bojne početkom 1992.godine postaje  Ivan Lerga. Lerga se početkom 1992. vraća sa bojnom od oko 300 ljudi na ličko ratište. Lerga, danas pričuvni bojnik HV i predsjednik Udruge 128.br HV “Sveti Vid” prisjeća se tih teških dana: Došli smo u Liku, zaselak Konjsko Brdo kraj Perušića 13.siječnja, na temperatutu od -20 stupnjeva. Dva dana kasnije dobio sam usmenu zapovjed od zapovjednika Đipala da postepeno uvedem dijelove postrojbe u ratna zbivanja, te da 25 vojnika sa zapovjednicima desetina preuzme položaj u Ibrišićima-Alivojvodići. Izdvojio sam 25 ljudi tako da među njima bude i novih i iskusnih vojnika. Jedan od tih vojnika bio je i Robert Grohovac koji se prisjetio dolaska u Ibrišiće i tragedije koja je ubrzo uslijedila, a u kojoj je za dlaku izbjegao smrt: Na položaj smo otišli u četvrtak 16. siječnja. Bili smo podijeljeni u dvije kuće. Imali smo kružnu obranu tri bunkera, odnosno tri položaja s kojih smo se branili. Dva dana prije napada netko nam je ušao u minsko polje, čuli smo vrištanje, onda nas je i mali transportni avion nadlijetao, a na sam dan napada 19. siječnja, Herman Sušnik iz 1. bojne došao nas je upozoriti da su s druge strane primijećene neobične aktivnosti, da je neprijatelju došla pomoć iz Srbije i da ih se previše viđa. Kad je Sušnik otišao s Ladom Nivom napali su nas. Zaokružili su nas, došli iza naših položaja šumom između Gostovače i Ibrišića. Doveo ih je jedan seoski vodič. U podne i pet minuta u sunčanu nedjelju 19. siječnja 1992., kad je bila smjena straže, napalo nas je dvadesetak. U našoj kući nas je bilo osam, tri su poginula, a 2005. umro je jedan koji je kod tog napada ostao invalid. U drugoj kući bila su dva poginula. Neprijatelj je došao iz naše pozadine, a na tom stražarskom mjestu je bio jedan čovjek koji nas je mislim sve spasio; njemu je dolazio ususret čovjek u hrvatskoj uniformi, sa šahovnicom na kapi, friško obrijan, a mi se nismo brijali četiri dana. To je našem bilo sumnjivo i kada je shvatio da je to neprijatelj otvorio je vatru. U tom trenutku dvojica četnika su skočila sa strane, zavikala ‘Slobo je pao!’ i odvukla ga. U tom trenutku je počelo sa svih strana pucati po nama. Našu kuću je pogodila zolja. Plafon je pao na nas. Prvi koji je izišao van bio je Miljenko Jurjević i njega su teško ranili, kolega Dragan je dobio gelere u nogu ali se uspio nekako izvući, a Škerla su dočekali rafalom kad je skočio kroz prozor. I nas četiri smo ostali u kući. Od bombi koje su bile bačene u kuću stvorila se rupa u podu kroz koju smo se spustili u podrum i iz tog podruma smo dvojica uspjeli pobjeći. Pobjegao sam kroz minsko polje i igrom slučaja ostao živ. Tragedija bi vjerojatno bila i veća da napadnutim vojnicima u pomoć nije skočio tenk iz sastava 118.brigade. Pripadnik 128.brigade HV Rijeka, Đani Tomičić bio je tada priključen tenkistima 118.brigade te je s tenkom prvi stigao na mjesto tragedije u pomoć napadnutim braniteljima. Ja sam bio u to vrijeme pripadnik 128.brigade i dragovoljno sam se prijavio da idem u tenk T-55 kao član posade. Naime s obzirom da sam rođen 1969.godine u Rijeci, služio sam redovni vojni rok u JNA kao zapovjednik tenka T-55 u Prištini na Kosovu. S obzirom da moja 128.brigada nije imala tenkove, u dogovoru sa svojim zapovjednikom, dragovoljno sam se priključio 118.brigadi. Tog 19.siječnja sjećam se bila je nedjelja i mi smo dobili uzbunu preko motorole i ja sam prvi stigao do tenka i upalio sam ga i pripremio. U roku od nekoliko minuta su stigli i ostali članovi posade i mi smo krenuli na jednu kotu koja se zove Veliki Čardak, Ondje smo iz tenka vidjeli borbu između srpskih snag i naše vojske. Bili smo udaljeni otprilike 2 kilometra i smo smo se sjurili prema Ibrišićima. Koliko smo uspjeli primjetiti srpske snage su se povukle jer vjerojatno nisu imale protutenkovsko naoružanje. Kada smo stigli ispred te dvije kuće i štale koja je gorilla u dvorištu je bio jedan vojnik koji je ležao na zmlji ali je davao znake života. Nakon nekoliko minuta mi smo izašli iz tenka i premotali teško ranjenog vojnika. Nakon toga sam ušao u kuću i tamo sam premotao isto tako ranjenog vojnika koji je dobio glelere u donji dio leđa. Ispred kuće nekih 30 metara ležao je taško ranjen Terzić koji je nažalost preminuo nakon nekoliko minuta. U podrumu te iste kuće bio je mrtav Horvat a ispred podruma je ležao mrtav Škerl. Na svom stražarskom mjestu je ležao mrtav Nevenko Grbac. U bunkeru iza druge kuće je ležao, mi smo mislili da je mrtav, prezime mislim da je Rak iz Grobnika, Njemu su ubacili bombu u rov i on je bio u nesvjesti od detonacije. Mislim da je on bio taj koji je prvi primjetio neprijatelja, ali se ta ekipa dobro pripremila je su sve žice od mina bile “precvikane” i nije mogao da aktivira protupješadijske mine. U tom šljiviku iza te kuće je bio i pripadnik 118.brigade Ivica Kolak također mrtav. Ja sam se zbog nečega vratio u tenk i primjetio skupinu neprijateljskih vojnika kod crkve Svete Trojice udaljene oko 3 km. O tome sam obavjestio zapovjednika tenka. U međuvremenu su stigle i “plave kacige” in a zahtjev zapovjednika tenka

30. MEMORIJALNI TURNIR ZVONIMIR ŠKERL I SJEĆANJE NA POGIBIJU ČETVORICE PRIPADNIKA 128.br HV „Sveti Vid“ RIJEKA

Prva ratna zima u Lici je svim pripadnicima 128.br HV „Sveti Vid“, ali i njihovim najbližima u Rijeci i okolici, ostala u pamćenju kao najhladnija (temperatura se spuštala i do -25 oC) ali i najtragičnija. Rijeka je bila pošteđena od ratnih razaranja ali je cijela riječka mladost bila u ratu a ove su pogibije donjele hladnoću i tugu i mnoge kuće.  Četničkim napadom na položaje brigade u malom zaseoku Ibrešići iznad Perušića 19.siječnja 1992.godine završio je tragičan niz grupnih pogibija pripadnika 128.br HV koji je počeo 10.prosinca 1991. sa pogibijom četvorice te zarobljavanjem još petorice u Čanku, a nastavio se pogibijom četvorice u Đačkom domu na sam Badnjak 1991.godine. U napadu na Ibrešiće poginuli su: Horvat Petar 37 Zvonimir Škerl 30 Grbac Nevenko 29 Samir Terzić 23 Dvojica pripadnika 118.brigade Gospić koji se se našli u neposrednoj blizini pritekli su u pomoć i jedan od njih, Ivan Kolak zvani „Čvorak“ također je poginuo u toj akciji.

Na Mostu hrvatskih branitelja odano poštovanje i obilježen Dan međunarodnog priznanja Hrvatske

Ispred Udruge 128.br HV “Sveti Vid” Rijeka vijenac su položili i zapalili svijeću: Predsjednik Udruge Ivan Lerga, Valter Cvetan, Ivica Jakšić i Ante Štulić.   Najbrojniji su na događanju bili branitelji s Grobnika, UHDDR Grobnišćine, u ime Grada vijenac je položio dogradonačelnik Goran Palčevski, županijsku je delegaciju predvodio Goran Petrc, pročelnik Ureda Županije u čijem je sastavu bio i Dinko Tamarut, čelnik županijskog SAB-a. Molitvu za Domovinu održao je policijski kapelan pat. Pavao Mokri, dok je “Lijepu našu” na trubi izveo Marinko Felker. Izvor: Novi List

30 godina od stradanja u Čanku

  Tradicionalno obilježavanje stradanja pripadnika 128.brigade HV u Čanku 10.12.2021. godine u Svetištu Majke Božje Trsatske sa početkom u 18,30 sati. Svake godine 10.prosinca pripadnici 128.brigade HV „Sveti Vid“ Rijeka okupljaju se u Svetištu Majke Božje Trsatske da odaju počast pripadnicima brigade i ostalim braniteljima i civilima koji su stradali na taj dan 1991.godine u Čanku. Poginuli pripadnici 2.bojne 128.brigade HV: Benaš Miljenko Zlatko Liker Franjo Matašić Ivan Radica Škaron Ivoslav Zarobljeni pripadnici saniteta 2.bojne 128.br HV: Aldo Ivančić, Nikša Karamatić, Vlado Leoni, Ante Čargonja Ranko Srok SLAVA IM I HVALA Program obilježavanja 10.12.2021.godine: 18,30 Sveta misa za poginule pripadnike 128.brigade i sve branitelje Druženje i podjela zahvalnica sudionicima humanitarne izložbe u povodu 30.obljetnice 128.br HV PROČITAJTE JOŠ : EDI PRODAN Pokolj u Čanku: “U Rijeku su stizala imena…Tko je sljedeći?”

Predstavnici 128. brigade HV “Sveti Vid” uručili prigodan poklon HNK Rijeka

Dana 15. studenog su Stevo Kabić i Walter Cvjetan ispred 128. brigade HV “Sveti Vid Rijeka”, uručili  Luki Ivančiću, generalnom direktoru HNK Rijeka prigodne darove kao zahvalu za sudjelovanje HNK Rijeka u proslavi 30. godišnjice 128. Brigade Hrvatske vojske Sveti Vid. HNK Rijeka pridružio se proslavi 30. obljetnice, te je na humanitarnoj izložbi sudjelovala sa zastavom kluba, dresom i loptom potpisanom od strane nogometaša. Zaželjeli smo im mnogo sportskih uspjeha. web stranica HNK RIJEKA

VAŽNO JE UČINITI NEŠTO DOBRO…

Danas se je ekipa u sastavu: Stevo Kabić, Marijan Ribarić i Damir Vukas sa kombijem punim osnovnih životnih namirnica za koje su novac u dobrotvornoj akciji skupili pripadnici Udruge 128.br HV „Sveti Vid“ Rijeka, uputila prema Petrinji i Kutini. Kombi sa gorivom donirala je tvrtka ELEKTROMAX Rijeka a dečki su sami platili cestarinu.

ŠKABRNJA 2021

Povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, simboličnom kolonom sjećanja te polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća i ove godine želimo odati počast i poštovanje žrtvama Škabrnje.

Predavanje o Domovinskom ratu u Klubu navijača Armada Rijeka

U sklopu obilježavanja 30. obljetnice ustrojavanja 128.brigade HV „Sveti Vid“  brigadir u mirovini Stanislav Linić, član HČZ-ZU i tajnik Udruge 128.br HV održao je predavanje u Klubu navijača Armada Rijeka na temu: „ 30.godina od početka Domovinskog rata i stvaranja hrvatske vojske“. Predavanje je bilo veoma dobro praćeno od zainteresiranih mladih navijača. Poslije predavanja S. Kabić, pripadnij Udruge 128.brigade i jedan od članova organizacijskog odbora proslave uručio je KN Armada zahvalnicu za potporu Udruzi 128.br HV.

128. brigada HV „Sv. Vid“ obilježila 30 godina od osnivanja

Polaganjem vijenaca na Mostu hrvatskih branitelja i prigodnom svečanosti održanom u parku Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja obilježena je 30. obljetnica ustroja 128. brigade HV „Sv. Vid Rijeka“. Na svečanosti su među ostalima sudjelovali i zamjenik gradonačelnika Grada Rijeke Goran Palčevski; zamjenik župana Primorsko-goranske županije Vojko Braut; iz Ministarstva branitelja Dinko Tandara; izaslanik Predsjednika RH i zapovjednik Zapovjedništva specijalnih snaga brigadir Ivan Miloš.  Vijence su na Mostu hrvatskih branitelja u ime Grada Rijeke položili zamjenik gradonačelnika Goran Palčevski i pročelnik Odjela za gradsku samoupravu i upravu Mladen Vukelić. Vijence na Mostu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata položili su i ratni zapovjednici brigade brigadiri Joko Đipalo i Miodrag Hećimović.   Govor predsjednika Udruge 128.br HV “Sveti Vid” Ivana Lerge, pričuvnog bojnika: Poštovani uvaženi gosti, roditelji i članovi porodica poginulih hrv. branitelja, invalidi Domovinskog rata i dragi suborci iz svih postrojbi iz Domovinskog rata. Poštovani ratni zapovjednici 128.br, brigadiri Joko Đipalo i Miodrag Hećimović, zapovjednici bojni, satnija i vodova, časnici, dočasnici i vojnici, poštovani i dragi suborci iz 128.brigade HV „Sveti Vid“ Rijeka. Osobita mi je čast i zadovoljstvo sve vas pozdraviti u ime Udruge 128.br HV „Sveti Vid“ Rijeka. Evo, prošlo je 30 godina od kada smo, kao brigada HV, krenuli u izvršavanje prvih borbenih zadaća, najprije u okolici Rijeke a potom u lijepoj ali, u ovo doba već, negostoljubivoj Lici. Ta prva zima u Lici, ostala je zauvijek u kolektivnom sjećanju ne samo nas koji smo tamo bili, već i naših porodica i cijele županije. Više od polovine ukupnog broja svih naših poginulih stradalo je već na samom početku, u prvih četrdesetak dana našeg boravka na Ličkom ratištu. Bila su to zaista teška vremena za sve nas ali smo opstali, nismo se demoralizirali, pokolebali i rasuli nego smo nastavili i u „Oluji“ izbili na državnu granicu, na Unu, pa i dalje. Jedan veliki dio naših suboraca, ojačana 1. bojna, se nije vratio kući na slavlje poslije pobjedonosne „Oluje“ nego tek sredinom prosinca 1995.godine, poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma i odluke o mirnoj reintegraciji istočne Slavonije, što samo po sebi dovoljno govori o snazi i borbenoj spremnosti 128.brigade. Svi mi, pripadnici 128.brigade, ponosni smo na svoju pripadnost ovoj riječkoj i hrvatskoj postrojbi. Francuski filozof i političar de Maistre je prije više od 200 godina rekao: Nitko ne zna što je rat ako u njemu nema sina. Rijeku, na sreću, nisu pogodila ratna razaranja ali su građani Rijeke i okolice itekako „znali što je rat“ jer je njena mladost branila Hrvatsku na svim ratištima. Jutros smo se poklonili onima koji su tamo ostavili živote. Neka im je vječna hvala i slava. Ta mladost i ti, uvijek pogrešno nazivani „mali i obični ljudi“ koji su činili našu i ostale postrojbe sa područja Rijeke i šire upravo su svojom skromnošću, radišnošću, svojim domoljubljem, svojom otvorenošću i spremnošću da brinu jedni o drugima i da grade a ne da razaraju činili našu snagu. Nije stoga ni čudno da je već u svibnju 1992.godine, poslije tragičnih događaja zimi 1991./1992. formirana Udruga 128.br HV „Sveti Vid“, vjerojatno jedna od prvih braniteljskih udruga u Republici Hrvatskoj, sa ciljem da se pomogne obiteljima poginulih pripadnika brigade, posebno njihovoj djeci. Svi dosadašnji predsjednici i članovi Udruge dali su veliki doprinos ostvarenju tih ciljeva i na tome im hvala. Nažalost, nekih od njih više nema među nama. Udruga danas čuva sjećanje na ratnu slavu brigade ali ne želi postojati sama radi sebe i za sebe. Mi, pripadnici 128.brigade uvijek sa ponosom ističemo da smo dio ovog grada i ovog kraja i upravo zato smo ovu 30.obljetnicu htjeli proslaviti na način da i dalje doprinosimo pa je tako ova humanitarna izložba ratnih fotografija našeg pripadnika Dragana Borčića, te izložba radova pripadnika brigade, pripadnika Udruge slabovidnih i slijepih osoba PGŽ, Udruge Multiple  te Kluba navijača Armada i NK Rijeka namijenjena prikupljanju sredstava za one kojima je to najpotrebnije. Zahvaljujem svima onima koji su omogućili da se ova izložba realizira. Hvala i živjela Hrvatska.  

Iz NOVOG LISTA: Svoj 30. rođendan obilježava 128. brigada HV-a: ‘Silno ponosni na svoj ratni put, ali i na Udrugu Sv. Vid’

Ponosni smo na svoje ratovanje, na ponašanje koje smo iskazali tijekom čitavog rata, hrabrost skoro deset tisuća ljudi koji su ratovali za slobodu domovine. Jednako kao što smo beskrajno tužni zbog svih koji su poginuli tijekom Domovinskog rata. Danas kad s velikim vremenskim odmakom gledamo na sam rat i život Hrvatske u slobodi, najviše možda čini zadovoljnima što smo prvi u Hrvatskoj, još davnog 15. svibnja 1992. godine, osnovali Udrugu 128. brigade Sveti Vid. Da, riječ je bila o pomalo nelogičnoj odluci jer udruge ratnih brigada su veteranska udruženja koja nastaju nakon što topovi utihnu. Ali ne, mi smo udrugu osnovali kako bismo dobili pravnu, zakonsku osnovu putem koje bismo mogli stipendirati, novčano pomagati djecu koja su zbog pogibije njihovih očeva bila u posebno teškoj situaciji. Uz nepravedan odnos prema vršnjacima, dovedeni pod prijetnju uspješnog nastavka školovanja, posebno oni koji su svojim znanjem i htijenjem željeli na fakultete. Udruga je postala mjesto putem kojeg se ta nepravda ispravljala. Tako da možda s ove distance upravo na tu svijest, na stav da samo zajedništvom možemo prevladati sve probleme, možemo biti silno ponosni. VIŠE PROČITAJTE U NOVOM LISTU… (Autor Edi Prodan)

DRAGAN BORČIĆ HUMANITARNA IZLOŽBA RATNIH FOTOGRAFIJA U POVODU 30.OBLJETNICE 128.br HV “Sveti Vid” Rijeka

Svečanost u povodu 30. obljetnice ustrojavanja i nastanka 128.br HV „Sveti Vid“ Rijeka održat će se 23.listopada 2021.godine. Program svečanosti: 09,30 sati – Polaganje vijenaca i paljenje svijeća na Mostu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata 10,30 sati – Svečanost u povodu 30. obljetnice ustrojavanja i nastanka 128.br HV „Sveti Vid“ Rijeka u Pomorskom i povijesnom muzeju hrvatskog primorja i otvaranje humanitarne izložbe ratnih fotografija i radova pripadnika brigade i udruga civilnog društva iz Rijeke i Primorsko goranske županije 12,00 sati – Sveta misa zadušnica u katedrali Svetog Vida, Rijeka Dragan Borčić rođen je 1949.godine u Komiži na otoku Visu. Od 1970.godine do mirovine zaposlen je u INA- Rafinerija nafte Rijeka. Fotografijom se aktivno počinje baviti 1981.godine a od 1983. počinje izlagačku djelatnost u okviru KUD-a „Bakle“ te foto-kluba „Rijeka“. Sudjelovao je na više od 90 skupnih i samostalnih izložbi umjetničke fotografije  u zemlji i inozemstvu, a dobitnik je mnogobrojnih nagrada i priznanja, među kojima je i prva nagrada za kolekciju fotografija ratne tematike, osvojena u Trakšćanu u prosincu 1994.godine pod nazivom „Dani hrvatske fotografije“. Na međunarodnoj izložbi fotografija „Mundijal Fotofestival“ u Rovinju u kolovozu 1996.godine dobiva diplomu FIAP-a (FEDERATION INTERNATIONALE DEL’ ART PHOTOGRAPHIQUE“. U inozemstvu je izlagao u Švicarskoj, Italiji, Austriji i Sloveniji. Samostalno je izlagao u Rijeci 1991., 1996., i 2001.godine te u Bakru, Puli, Pazinu i Sisku 2002.godine. Fotografije su mu objavljene u više knjiga i turističkih publikacija. Borčić je ratne fotografije snimao kao pripadnik 3.bojne 128.br HV „Sveti Vid“ Rijeka, gdje je nakupio mnogo ratnog staža. Njegov, prije rata, stečeni nadimak „Borac“ dobio je potpuno novo značenje.  U ličkim se rovovima nije odvajao od puške ali ni od fotoaparata i tako su nastale fotografije koje su ovjekovječile Domovinski rat iz perspektive vojnika-borca. Sa brigadom je prošao od prve teške ličke zime 1991./1992. godine pa do pobjedonosne akcije „Oluja“ gdje je nastala i jedna od najpoznatijih fotografija: hrvatski vojnik, pripadnik 128.br HV „Sveti Vid“ sa pogledom na rijeku Unu,napokon na državnoj granici.

TRADICIONALNI OBILAZAK LIČKE BOJIŠNICE

Udruga 128.brigade HV „Sveti Vid“ Rijeka tradicionalno svake godine u rujnu obilazi ličku bojišnicu- mjesta na kojima je 128.brigada HV provela najveći dio Domovinskog rata te mjesta stradanja i pogibija njenih pripadnika. Tako smo ove godine, 18.rujna, zajedno sa Udrugom roditelja poginulih branitelja domovinskog rata PGŽ i predstavnicima KN Armada, obišli: Čanak, Ibrešiće, Perušić, Gospić, Ljubovo i Korenicu, pomolili se i zapalili svijeće na tim mjestima.  

Svečano obilježeno prvo postrojavanje i nastanak 128.br HV

Okupljanjem čelnika i pripadnika 128 brigade, te nazočnošću tadašnjeg predsjednika IV Općine Rijeka i čelnog čovjeka Kriznog štaba Slavka Linića, kao i današnjih dogradonačelnika Sandre Krpan i Gorana Palčevskog u krugu naselja “Lovorka Kukanić” obilježena je 30. obljetnica prvog postrojavanja brigade TO Rijeka od koje je kasnije nastala 128. brigada HV. Prisutnima su se obratili: Ivan Lerga, pričuvni bojnik i ratni zapovjednik 2.bojne 128.brigade te predsjednik Udruge 128.br HV „Sveti Vid“ Rijeka, Šime Radulić, pričuvni pukovnik HV i tadašnji zapovjednik Štaba TO Rijeka te dogradonačelnik Goran Palčevski. Po intoniranju državne himne i odavanja počasti poginulima minutom šutnje Ivan Lerga je kratko podsjetio na ratni put brigade od njenog nastanka, odlaska na ličku bojišnicu, početnih stradanja u Čanku, Đačkom domu u Gospiću i Ibrešićima, sudjelovanju u Domovinskom ratu tijekom svih godina pa do pobjedonosne akcije „Oluja“ gdje je brigada, preko Korenice izbila na državnu granicu na Uni i dalje. Zanimljivo je bilo primijetiti da se, kao jedina od svih riječkih udruga, okupljanju odazvalo i čelništvo KN Armada. O svim radnjama koje su prethodile osnivanju 128. brigade, koja je svoj današnji ustrojbeni naziv dobila 22. listopada 1991. godine, iscrpno je govorio tadašnji Šime Radulić, prvi čovjek TO Rijeka. – Uz brojne zasluge, veliku požrtvovnost i ispunjenje svih zadataka 128. brigade, od iznimne je važnosti istaknuti jednu veličanstvenu činjenicu. Pozivi za pristupanje 128. brigadi bili su u prvom navratu poslani na 6700 adresa. Odazvalo se nije samo njih – 12! Svega 1,75 ne posto nego promila Riječana odbilo je postati dio brigade koja je kasnije branila i oslobađala domovinu. To na najbolji način govori kakva je bio stav Riječana prema ratu i borbi za slobodu, naglasio je Radulić. Dogradonačelnik Goran Palčevski je posebno istaknuo požrtvovnost Rijeke ne samo u odazivanju na borbene zadatke nego i u zbrinjavanju velikog broja prognanika i izbjeglica, te nemjerljiv doprinos Rijeke kao logističke i kadrovske potpore postrojbama na ratištu. Skupom u “Lovorki Kukanić” ujedno je započelo niz aktivnosti koje obilježavanja 30. obljetnice ustrojavanja 128. brigade HV Sveti Vid. Slijedi 18. rujna “Lika 2021” – obilazak ličke bojišnice, mjesta na kojima je 128. brigada provela cijeli Domovinski rat kao i odavanje počasti na mjestima stradanja i pogibija njenih pripadnika – Čanak, Ibrišići, Perušić, Gospić, Korenica te na koncu 23. listopada svečanost u povodu obilježavanja 30. obljetnice ustrojavanja 128.br HV „Sveti Vid“. Tekst i fotografije S.L. (dio teksta preuzet je iz Novog Lista)

Ponovno okupljanje u “Lovorki Kukanić” nakon 30 godina

U ljeto 1991.godine Krizni štab Općine Rijeka donosi odluku o mobilizaciji tadašnje brigade TO Rijeka. Smotriranje postrojbi TO Rijeka izvršeno je početkom rujna u tadašnjem Omladinskom naselju „Lovorka Kukanić“. Tada su svima koji su se odazvali podijeljene prepoznatljive plave beretke sa oznakom hrvatske pripadnosti i prišivke sa natpisom „TO Rijeka“. To je bio početak nastanka postrojbe koja je 22.10.1991.godine, Ukazom predsjednika Republike Hrvatske, dr. Franje Tuđmana, postala 128.brigada HV „Sveti Vid“ Rijeka. Pozivamo sve koji su tada bili na smotriranju ili se žele prisjetiti tih trenutaka da ovaj događaj dostojno obilježimo na istom mjestu poslije 30 godina. Okupimo se u PSC „LOVORKA“ na Rujevici 12.rujna 2021. godine u 10,00 sati da se vidimo i da odamo počast onima koji više nisu sa nama.

LIKA 2021.

Udruga 128.brigade HV „Sveti Vid“ Rijeka tradicionalno 18. rujna 2021.godine, zajedno sa udrugama udovica i članova porodica poginulih, organizira obilazak ličke bojišnice- mjesta na kojima je 128.brigada HV provela najveći dio Domovinskog rata u periodu 1991.-1995. godine te mjesta stradanja i pogibija njenih pripadnika. Relacija: Rijeka-Čanak-Ibrišići-Perušić-Gospić-Korenica-Rijeka. Ove godine planiramo 40 sudionika (jedan autobus). Plan obilaska je slijedeći: 07,00 polazak iz Rijeke ispred Mosta hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata 10,00 Čanak 11,30 Ibrešići 12,30 Perušić, ručak 15,00 Gospić 17,00 Korenica 18,00 povratak za Rijeku, očekivani dolazak u Rijeku oko 22,00 sati.

Nova adresa Udruge 128.br HV “Sveti Vid” je Pomerio 26, Rijeka

Udruga 128.br HV Sveti Vid Rijeka svoju 29. obljetnicu postojanja dočekuje u novim prostorijama. Nova adresa je Pomerio 26, Rijeka. No nije sve bilo baš tako glatko. Trebalo je očistiti i urediti prostorije, preseliti namještaj, urediti el. Instalacije, staviti novu rasvjetu… Zahvaljujemo onima koji su utrošili svoje vrijeme i trud: Ivan Lerga, Stevo Kabić, Walter Cvjetan, Zlatko Nemet, Ivan Jakšić, Darko Troskot te posebna zahvala Šamanić Nenadu na donaciji rasvjete te Frlan Damiru, pripadniku 128.br na montaži iste te uređenju el. instalacija.

Obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja

Udruga je Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja obilježila polaganjem vijenaca na Most hrvatskih branitelja iz domovinskog rata, na grobljima gdje su sahranjeni hrvatski branitelji i pripadnici brigade te sudjelovanjem na bakljadi koju je organizirala KN ARMADA RIJEKA. Na bakljadi je sudjelovalo 12 pripadnika Udruge 128.brigade HV Sveti Vid Rijeka.

Održana izborna skupština Udruge 128.br HV “Sveti Vid” Rijeka

Izborna skupština održana je dana 25. lipnja 2021. godine u prostorijama Zajednice Talijana u Rijeci, Uljarska 1. Za članove Upravnog odbora, koji između sebe biraju predsjednika i potpredsjednika, izabrani su: Herman Sušnik Darko Troskot Ivan Lerga Zdravko Nemet Branislav Isakov Erik Fabijanić Walter Cvjetan Stevo Kabić Stanislav Linić  Za članove Nadzornog odbora izabrani su: Ivica Jakšić – za predsjednika Marijan Ribarić – za člana Midhad Huskić – za člana Ivan Lerga iznio je informaciju o promjeni sjedišta Udruge. Zbog promjene imovinsko – vlasničkih odnosa između Grada Rijeke i RH, zgrada na adresi Šetalište Andrije Kačića Miošića 8 a postaje vlasništvo države, a Grad Rijeka je za novo sjedište Udruge odredio prostorije MO Brajda – Dolac na adresi Pomerio 26.  Na sjednici Upravnog odbora, održanoj 29.lipnja 2021.godine u 18.00 sati u prostorijama Udruge u Rijeci izabrani su: Za predsjednika Udruge izabran je Ivan Lerga Za zamjenika predsjednika Uddruge izabran je Herman Sušnik Za tajnika Udruge izabran je Stanislav Linić Donesena je i dopuna Plana aktivnosti Udruge do kraja 2021.godine Aktivnosti planirane do kraja 2021.godine: Obilježavanje Dana pobjede Sudjelovati ćemo na službenom dijelu obilježavanja Dana pobjede koji će organizirati PGŽ i Grad Rijeka. Sudjelovanje u bakljadi koju organizira navijačka skupina Armada. Sudjelovanje u izradi murala posvećenog svim sudionicima Domovinskog rata iz Rijeke (128.brigada, 111.brigada, SJP Ajkule, itd.) Predavanja o Domovinskom ratu po osnovnim školama još nisu dogovorena i te aktivnosti bi trebale biti pokrenute odmah poslije početka organizirane nastave po školama ali opet ovisno o epidemiološkoj situaciji. Obilježavanje 30.obljetnice osnivanja 128.brigade HV „Sveti Vid” Rijeka obilazak spomen obilježja 128.br HV na ličkom ratištu (Gospić, Ibrešići, Čanak, Korenica) krajem kolovoza ili početkom rujna jedna mala ekipa bi trebala obići sva spomen obilježja, snimiti stanje i potrebe za eventualnim popravkama a također i stupiti u vezu sa novoizabranim gradonačelnicima Gospića i Korenice i načelnikom Općine Perušić i dogovoriti dalju suradnju. Ujedno i dogovoriti domaćina za obilazak Ličke bojišnice krajem rujna. Ukoliko postoji potreba da se spomen obilježja poprave slijedeći tjedan bi trebalo poslati 3-4 dragovoljca koji bi u jednom danu mogli popraviti manje greške ali i ukazati onima koji su zaduženi za održavanje spomen obilježja na postojeće probleme obilježavanje prvog postrojavanja 128.br ili tadašnje brigade TO Rijeka u tadašnjem Omladinskom naselju “Lovorka Kukanić” ( 05. ili 12. rujan)  polaganjem vijenca ispred ploče 128.br tradicionalni obilazak Ličke bojišnice /pripadnici 128.br, Udruga udovica i Udruga roditelja poginulih/ -oko 20.09. predavanja po osnovnim i srednjim školama o 128.brigadi i Domovinskom ratu ( rujan-listopad) Izložba radova pripadnika 128.br i ostalih postrojbi te raznih udruga (npr. Udruga slabovidnih osoba PGŽ i slično) do 50 sudionika mjesto izložbe: PPMHP (Guvernerova palača) pokrovitelj PGŽ vrijeme: 20.-27.listopad 2021.godine izložba bi bila centralni događaj obilježavanja obljetnice Odavanje počasti žrtvama Škabrnje – 18.studeni Donošenje Plana rada za 2022.godinu 10. prosinac obilježavanje pogibije u Čanku (Odlazak u Čanak i organizacija Sv.mise i domjenka na Trsatu) 24. prosinac obilježavanje pogibije u Đačkom domu u Gospiću- organizacija Sv.mise u Jelenju. Zaključak: Da bi ostvarili ovaj relativno ambiciozan plan, posebno dio koji se odnosi na obilježavanje obljetnice osnivanja 128.brigade HV potrebno se je dodatno angažirati.

Izborna skupština Udruge

Izborna skupština Udruge 128.brigade HV “Sveti Vid” Rijeka održati će se 25.lipnja 2021. godine u prostorijama Zajednice talijana “Circolo”, Uljarska ulica, Rijeka sa početkom u 18,00 sati. Molimo sve koji budu prisustvovali skupštini da se pridržavaju propisanih epidemioloških mjera. Dnevni red: Izbor radnog predsjedništva Izbor zapisničara i ovjerovitelja zapisnika te verifikacijske komisije Podnošenje izvješća o radu Udruge i financijskog izvješća za 2019. i 2020. godinu Plan aktivnosti za 2021.godinu Izbor upravnog odbora Izbor nadzornog odbora Razno Predsjednik Udruge 128.br HV „Sveti Vid“ Rijeka Ivan Lerga, prof

Obilježavanje Dana državnosti

Pripadnici Udruge 128.br HV Sveti Vid obilježili su Dan državnosti RH polaganjem vijenaca na Mostu hrvatskih branitelja iz domovinskog rata u Rijeci.

Državna zastava na Trsatskoj kuli

Državna zastava na Trsatskoj kuli Rijeka. 14. studeni 2025. U povodu Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje DIP CZ Rijeka je postavio zastavu Republike Hrvatske na Trsatskoj kuli.

PROGRAM OBILJEŽAVANJA DANA SJEĆANJA NA ŽRTVE DOMOVINSKOG RATA I DANA SJEĆANJA NA ŽRTVU VUKOVARA I ŠKABRNJE U PRIMORSKO-GORANSKOJ ŽUPANIJI

PROGRAM OBILJEŽAVANJA DANA SJEĆANJA NA ŽRTVE DOMOVINSKOG RATA I DANA SJEĆANJA NA ŽRTVU VUKOVARA I ŠKABRNJE U PRIMORSKO-GORANSKOJ ŽUPANIJI Rijeka 17.-24. studenog IZLOŽBENI POSTAV ZA DAN SJEĆANJA U IZLOGU GRADSKE VIJEĆNICE GRADA RIJEKE 14.studenog 11,00 – 12,30  POSTAVLJAJE HRVATSKE ZASTAVE 10X2 m NA TRSATSKU GRADINU ( HRV. ZASTAVA OSTAJE NA GRADINI DO 20. studenog) 16.studenog 18,45 – OKUPLJANJE HRVATSKIH BRANITELJA I PRIPADNIKA KN „ARMADA“ UZ PALJENJE SVIJEĆA U VUKOVARSKOJ ULICI 19,00 – 19,30  FORMIRANJE POVORKE SJEĆANJA, HODNJA IZ VUKOVARSKE ULICE DO MOSTA HRVATSKIH BRANITELJA 19,35 – 19,40  PALJENJE SVIJEĆA KOD SPOMENA POGINULIM HRVATSKIM BRANITELJIMA NA MOSTU HRVATSKIH BRANITELJA UZ MOLITVU ZA SMRTNO STRADALE, NESTALE I PREMINULE HRVATSKE BRANITELJE I CIVILNE ŽRTVE IZ DOMOVINSKOG RATA 19,45  BAKLJADA POVODOM DANA SJEĆANJA (34 BAKLJE KN „ARMADA“) 20,00  ZAVRŠETAK 18.studenog 09,00 – ODLAZAK AUTOBUSA ZA ŠKABRNJU (2) 10,00 i 18,00 – SVETA MISA ZA SVE ŽRTVE DOMOVINSKOG RATA U CRKVI UZNESENJA BDM U RIJECI Delnice 14.studenog 10,00 –  SVETA MISA U ŽUPNOJ CRKVI SV. IVANA KRSTITELJA DELNICE ZA SVE POGINULE I UMRLE HRVATSKE BRANITELJE TE ŽRTVE DOMOVINSKOG RATA. NAKON MISE POLAGANJE SVIJEĆA I CVIJEĆA PRED SREDIŠNJIM KRIŽEM NA GRADSKOM GROBLJU DELNICE 18.studenog 06,00 – ODLAZAK AUTOBUSA ZA ŠKABRNJU Čabar – Plešce 18.studenog 17,00  SVETA MISA ZA SVE POGINULE I UMRLE HRVATSKE BRANITELJE TE ŽRTVE DOMOVINSKOG RATA. NAKON MISE POLAGANJE SVIJEĆA I CVIJEĆA PRED SREDIŠNJIM KRIŽEM NA ŽUPNOM GROBLJU PLEŠCE Brod Moravice 17.studenog 19,00 MJESNI PARK BROD MORAVICE-TRADICIOALNIM PALJENJEM SVIJEĆA I POLAGANJEM VIJENACA ODAT ĆEMO POČAST ŽRTVAMA VUKOVARA I ŠKABRNJE I SVIM POGINULIM I NESTALIM HRV. BRANITELJIMA TE CIVILNIM ŽRTVAMA RATA 18. studenog 10,00 ŽUPNA CRKVA SV. NIKOLE, BROD MORAVICE. MOLITVA ZA POGINULE I NESTALE HRVATSKE BRANITELJE TE CIVILNE ŽRTVE VUKOVARA I ŠKABRNJE.

UDRUGA RATNIH VETERANA 128.br HV SVETI VID RIJEKA

  • Pomerio 26, 51 000 Rijeka
  • OIB – 25133550457
  • IBAN HR4224020061100139322

KONTAKT:

AKTIVNOSTI
UDRUGE 
FINANCIJSKI
PODUPIRU:
Copyright © 2025 Udruga ratnih veterana 128.br HV Sveti Vid Rijeka